God XIX. RVENA_ ena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i sa Austro-Ugsrsku na godinu 20 K. Za ino p*tvo 10 K i poštarski troškovi. Ko n> sarti list, ćad mu pretplata mine, smatra se 28 Gu a&to polugodište. moma om————— ——=—m======== predbrojen davatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. | zojtone vijesti. Rat neizbježiv. BEČ, 27. Novine izrazuju mišlje- e, da je rat sa Srbijom postao ne- bježiv. Po kazivanju nekih Zagreb bio odabran kao operacijona baza. SARAJEVO, 27. Javljaju, da su ske čete već na granici te da bi aki čas moglo doći do očita ne- ijateljstva. PARIZ, 27. Novine ističu moguć- st evropejskog rata, u koji bi mo- a biti francuska i nehotice povu- na. Nastojanje francuske vlade da hsreduje, ne uspijeva, jer se vele- wti ne mogu složiti, gdje bi po- dovale. Turska i Austrija. CARIGRAD, 27. Ugovor između marije i Turske već je potpisan. BEC, 27. Ministar izvanjskih po- la Turske Rifaat Paša stigao je amo. Cilj njegova putovanja nije san. Wekerle ide u Beč. PEŠTA, 27. Danas putuje min. >»). Wekerle u Beč na audenciju. Saziv parlamenta. BEČ, 27. Parlamenat će se sa- ti na 10. ožujka. Istarski sabor. POLA, 27. Presjednikom istar- g sabora imenovan je Dr. Rizzi, Ipresjednik Dr. Matko Laginja. gledi po svijetu. ošaji između Austrije i Srbije. Niješenjem srpske ministarske krize, * je usljedilo imenovanjem naprednjaka una Novakovića ministrom predsjedni- !» koji će u svom kabinetu zadržati d.ra 'Vanovića i generala Živkovića, nije za- 0 na sporu između Srbije i Austro- tske monarhije ništa promijenjeno. Ovakovo je riješenje krize dokazom, da bija prosljediti u svojoj dosadanjoj ne- stljivoj politici, kako se to već i iz srada službeno izjavljuje. Odposlanje srpskoga memoranduma na tarne vlasti berlinskoga ugovora ovaj dnošaj još kud i kamo zaoštriti, pa. je 4 samo nevrijeme :i ljuta zima jedini $ anđeo mira, koji drži, da se na oba- U DUBROVNIKU, 27. veljače 1909, : ozzmTTVI S ČL oo Broj 17. IZLAZI ———=—————=———=—=—=—==——=———=—=——=—======= =. SVAKE SRIJEDE I SUBOTE —— POJEDINI BROJ 10 PARA Tue oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahval : plaća se Dara po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po Štamparija DeGiulli i dr. ——_ godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. lama Save, Dunava i Drine ne, prolije ljud- ska krv. Ima nade, da će u to vrijeme dok po- pusti zima i zgodi se vrijeme za vojnu ak- ciju, poći diplomaciji za rukom odstraniti sve nesporazumke i trajno osigurati mir na Balkanu. Svak ko se može još prema sigurnim i pouzdanim vijestima iz Beča očekivati ko- načna odluka prije prvog ožujka. Srpska vojska opskrbljena bombama. Sva je srpska vojska opskrbljena ruč- nim bombama. Svaki drugi pješak u sluča- ju rata nositi će kod sebe 5 bomba, koje djeluju na 54 koraka. Istim bombama biti će proviđeno i topništvo, konjaništvo će pak imati kod sebe, svaki-jahač 7 bombi, kojih će djelovanje biti na 1260 koraka. Sve su ove bombe već zgotovljene i odpremljene u skladišta granici. »lovoje Vremja“ o položaju. Za orjetaciju čitalaca donosimo što piše list »Novoje Vremja“. Ono objelođanjuje jedan apel na evropsku diplomaciju, pozivajući je neka postupa prema Austro-Uiarskoj istim načinom, kojim postupa prema državaiua na Balkanu. U apelu mođu.ollylim kaže se i ovo: ,Kada bi bili uvjereni, da imademo posla sa ljudima nepristranime i pravedni- ma, ne bi gla$ne o ratu budile u nama ni- kakva nemira. Ako bi se Austro-Ugarska usudila da zaposjedne Srbiju, izazvala bi evropski rat. Ne smije se zaboraviti, kako se u Austriji nalazi vlast u rukama nekoli- kih ambicijoznih ljudi, koji su izgubili sva- ki pojam realnosti. Zaposjednuće [Srbije sa strane Austro-Ugarske iznenadilo bi Evropu i izazvalo opasno vrijenje na cijelome Bal- kanv. Dospjeo bi momenat, kojeg bi svi na- rodi Evrope namirili svoj dio. Evropska di- plomacija mora da sada smatra svojom ne- ophodnom dužnošću izjaviti bez krzmanja i zatezanja austrijskoj vladi, kako bi svaki njen daljnji izaziv naveo cijelu Evropu da poduzme najbezobzirnije i najodlučnije mije- re. Ovo pitanje ne dopušta, da se izgubi niti jedan dan. Mi predlažemo ruskome mi- nistarstvu vanjskih posala neka bi ono po- velo inicijativu i predložio evropskim kabi- netima, da rashlade pretjerane i usijane be- čke moždane. Neima dvojbe, da bi takovu inicijativu s mjesta poduprla koli Engleska toli Franceska, a možda čak i Njemačka“. Izjava ruskog poslanika Sergejeva. Ruski poslanik Sergejev, koji je bora- vio ovih dana u Beču, povratio se je u Beograd. On je izjavio, da se o raspolože- nju u Srbiji raznose mnoge legende, zatim je nadovezao: ,Nema nikakove pogibelji, da bi Srbi mogli narušiti mir. U zadnje doba raspoloženje u: Srbiji jako se je primi- rilo, pošto je Srbija sa svih tena, da se ne upušta ni u lovine“, pusto- * delegacije Unutrašnji položaj u Austriji. Nakon preustrojstva Bienerthova kabi- neta, unutrašnji položaj u Austriji ostao je isto onako zamršen, kao što je bio i prije toga. Pokus, da se pregovorima zajamči ra- dna sposobnost u českom saboru i da se onda ostvari sporazumak u jezičnom pitanju, ostao je: bez uspjeha. Ipak se unatoč tome tvrdi da vlada kani sazvati zastupničku kuću sredinom ožujka, pak da je ne će od te nakane odvratiti ni česka prijetnja, da će nastaviti obstrukciju. Novo ministarstvo u Srbiji. Novo ministarstvo u Srbiji sastavljeno. je ovako: ministar predsjednik Novaković, Mi- lovanović za vanjske poslove, Milosavljević za unutanje poslove, Stojan Protić za finan- cije, Pašić za građevine, mladoradikali: Prodanović za trgovinu, Stojanović za na- stavu; nacionalista Ribarac za pravosuđe; za ministra rata izabran je pukovnik Mari- nović, jer je Živković svakako htio, da do- bije zapovjedništvo vojske. Novo ministar- stvo dati će u skupštini izjavu, u kojoj će se iztači, da su u ovoj vladi zastupane sve političke stranke. Glavni program vlade jest zaštita i obrana srpskih interesa prama vani. e Rustro-ugarska ratna mornarica. »Zeit-u“ javljaju iz Pulja, da austro- ugarska ratna mornarica ove godine ne će odploviti u Sredozemno more, nego će ostati u Kotoru. Priznanje neodvisnosti Bugarske. U Berlinu mjerodavni krugovi ističu opreku, koja postoji u držanju Rusije, jer priznati Bugarsku nezavisnom, a protiviti se aneksije u sebi je oprečno. Bivši pariški načelnik umro. U utorak poslije podne umro je bivši praški načelnik T. Czerny, koji je ujedno bio član gospodarske kuće. Kralj ili car bugarski. Komisija akademije znanosti i umjet- nosti u Petrogradu, još nije svoj posao do- vršila oko istraživanja, da li je opravdan naziv car ili kralj bugarski. ' Saziv delegacija. »Neues Wiener Tagblat“ javlja, da će biti = do skora sazvane. na kratko zasjedanje, u kojem će še prikazati naknadne vjeresije k proračunu za g. 1909. Rustro-turski. sporazum;, Austro-ugarski poslanik markgrof Pal- laviccini, nakon podulje konferencije koju je imao ovih dana sa velikim vezirom, konačno upozo- je uglavio sporazum. Potpis sporazumnog protokola uslijediti će u vrlo skoro vrijeme. Tako barem govore.