Strana 2.

U zadnjem broju pripovidjeli smo,
kako je nekim svećenicima u Za-
grebu šunulo ustrojiti novu stranku,
katolički centrum. ,Jutro“ je potrebu
toga dubokoumno obrazložilo, tako
da. je zast. Jemeršića uvjerilo, kako
je prijeka potreba, da svećenici biraju
zastupnike. I na ,Pravu“ su razlozi
»Jutra“ djelovali, pa i ona lomi ko-
plje za katolički centar, jer inače
»ljuto će stradati naš mili narod“,
a da ne ostane svijetu našem sakrito
temeljito raspravljanje ,Jutra“, do-
nosi ovaj ulomak:

 

»Kad seljak bude vidio, da mu ta ,,nje-
gova“ gospoda ništa ne podaju, počet će se
buniti. A gospoda će opet, da ga umire,
bajati mu o politici i deklamovati o otadž.
bini. Pače ići će i dalje, jer to im napokon
i program donosi. Upravljat će seljakov po-
gled na ,popovska“ dobra i na lukno uvje-
ravajući ga, da je jedino u njima riješenje
njegova gospodarskoga sE A seljak
će napokon početi vjerovati ... i....1...
naša se kola kotrljaju najvećom brzinom niz
francezku strminu. Kad se jedanput naš čo-
vjek uživi u to, da će ga crkvena imovina
spasiti iz ekonomske nevolje, onda će njego-
vim vođama biti lako i legislativnim putem
provoditi ono, sto je sada tek skromno na
papirnatom programu.

A kad oni jedanput. podignu u našoj
sabornici+svoj glas, ko će im se oduprijeti ?
Možda većina ? Dopuštamo, ali i to će biti
tek godine dvije, jer njihove ideje već danas
imadu debelih prijatelja u različitim stran-
kama, pa će ti prijatelji to lakše raditi i
glasovati snjima, jer se ne će raditi o poli-
tičkim stvarima. A napokon ti se ljudi i

spremaju za taj svoj skok. Oni će prikupiti

snage, i to točno proračunati daljinu, da ne
promaše plijena. I ,plijen“ će morati biti
odista plijen, jer će biti bez obrane“.
Čitali smo ovo u dvojicu i pogle-
dali se. Moj je drug bio jedan od
onih uvjerenih katolika, koji bi mi
često puta prigovorio, kad bih upo-

CRVENA HRVATSKA“

trebio žešću riječ, da označim način
borbe nekih ter nekih naših propo-
vjednika ljubavi kršćanske, ali je ovo
bilo odviše i za njega. Zaludu je tra-
žio, da u gornjim. riječima nađe
štogod, što bi opravdalo ustrojenje
katoličkog centruma, jer je tobože
vjera ugrožena. Ugroženi su samo
svećenički interesi, i za te, za pitanje
»lukna“, treba izvesti u narodne re-
dove metež, treba — pomoći Nauchu.

Imadu razlog! Što je klerikalcima
domovina, imadu li je uopće! Spo-
minje se socijalizam kao internacijo-
nalan, ali je klerikalizam još inter-
nacijolnaniji, barem u našoj monar-
hiji. On se drži vlasti, bez obzira
otkle je, pa kako je danas spravan
pomoći Rauchu, tako će biti sutra
uz kogamudrago drtiigoga hana samo
ako ovaj sa svoje strane bude njemu
pri ruci — u pitanju ,lukna“.

»Laukno“, ,lukno“ je po srijedi,
to ispovijeda ,Jutro“, a potvrđuje
mu ,Prava“. Ne radi se dakle o
vjeri, nego o osobnoj koristi klera,
a za zaštitu te koristi, po mnijenju
»Jutra“ i ,Prave“, dopušteno je ba-
taliti sve i poslati cijelu Hrvatsku
na rake. Zaludu obećanja i obaveze
drugih stranaka, da sada ne će po-
ticati pitanja, koja bi narod . mogla
razdvojiti. Zaludu je očevidno svim
pa i njima, da bi takav klerikalni
centrum bio samo pomoć Rauchu.
Što je njima do pobjede naroda,
njima je samo do ,lukna“.

Ko ne vjeruje, neka čita , Pravu“.
Ona kriva, ako smo zlo shvatili.

 

Domaće vijesti.

Neuspjeh , Katoličkog Centruma“. Sada
nakon cigla tri dana već možemo javiti da
gospoda popovi nijesu bili odveć sretne

 

Terce.

Nije ni vidio Troje, pa ni hitroga Ahila,
a ipak je bio Terce od glave do pete. Tako
su ga zvali u Dubrovniku. A o komu ne bi
zlo govorio? Bože, prosti mi, io Blaženoj
Djevici Mariji, da tako rečem. Pa ga nije
zaludu Bog zabilježio i sprijeda i straga.
Imao je sedlo na leđima, a izvrnuto sedlo
tamo on na prsima, izbočanu i bubrastu tr-
bušinu, na nešto kratkijeh tankijeh noga;
mala glava s crvenkastim kosmuljima, napola
šugava, visila između ona dva samara, a
samo oči okoprčno sijevale kao u divljeg
mačka.

“Duge mu bile ruke — i suviše do is-
pod koljena, a nije govorio kako čeljade, no
kriještio kako čagalj u veljači. U gradu su
ga svi poznavali, pa bi mu i od straha sta-
vili na Zot, a to se znalo patakun svaki lu-
mer. A što ne bi stavio na čof? A to bi bile
obično kokoši i vintuše, a i par bedara o
pokladima. Gobo Pulić krpio je crevlje ispod
Svete Marije; ali, kad bi on zavirio u ma-

gazinić? To je bilo onako, da se reče, ali
je njegov zanat bio /ot, pa si ga "mogao vi-
djeti s listom u svako doba dana. Vlaho bi
Slijepi: , Žene, kurđelice, traka i bumbaka !“
A gobo bi ličio s druge strane ulice: ,Za
patakun gospodski bokun ! Stavite, žene, na
lot! Još manjkaju tri lumera . . .“

Mali bi Miše nosio kokoši i pisao bi
brojeve obično za sreću Puliću na poštova-
noj grbi.

Lot bi se vadio, kako je obećavao Terce,
u Ante šestoga u butizi; ali toga još nije
nitko ni u subotu vidio, a kamo li drugi dan.

Nitko ne bi ni u snu snio, a da upita
onoga jezičinu o lotu, što bi ga vazda do-
bio kakav čero od kumpanije, a to je bilo
dosta, da se zna kako bi to svršilo. Kogod
bi na po riječi upitao Antu šestoga, koji je
krpio crevlje u ulici izmađu Bačvar&: ,Che
nova, Ante?“ —.,tri, a tri šest. . . nova!“
I fko bi i on zabeuno čeljade, kako da ga
je zalijepio biilom u oči.

U jednu riječ ovako je bilo na pretek
kokoši i vintuša, a svršile bi obično u su-

Broj 19.

mam———————————————————————————————————

ruke već su dobili mali tuš koji se zg
— blamaža. Popovski proglas naišao je
osudu cijelog patrijotskog opozicionog

vinstva, jer pravom naslućuje u ,,Kato
kom CČentrumu“ novi trik armature Wel
love željezne ruke. Dok se novinstvo up
natječe ko će spretnijim vicevima bolje

vjetlati ,centrum“ dotle je zanimljivo k
se ,Hrv. Pravo“ klima desno i lijevo
preporučuje vijernim svećenički
pristašama da za Boga ne idu na sastaq
bez sporazuma sa cjelokupnim eksekutivq
frankovačkim odborom. /

Jedina ,,Ustavnost“, organ Raucl
njegova bezakonja, pozdravlja ođušerlj
popovski proglas te kaže, da je onaj |
glas dokaz, 'da počinje proces  ,narodq
otrijeznjenja“ (u smislu MRauchova prog
ma). Pozdravlja buduću pravaško-popov
aforiciju(?!) te kaže da će to biti čeg
grupa, a ne ovaka kako ju vodi hrvats
srpska koalicija..Lingua batte ... .. .

svojim

Srbi na Primorju i aneksija. Gosp.
H. Srbin iz Knina napisao je brošuri
koja se bavi pitanjem aneksije. Po sad
brošurice pisac se prilagođuje aneksiji
sne i Hercegovine ali uz stanovite uvj
Rečeni pisac svršava svoju brošuricu
dećom opaskom: ,,Položaj. Srba je usl
aneksije ojačao, država će morati sa Sili
drugačije postupati nego do sada, jer će
biti samo u korist monarhije“,

Učenička podružnica družbe sv. Č. i
Spljetu. — Dar izložen u I. dalmatinskoj
tarijig. A. Radića, dobila je srećka :

Serija h r 1 Broj 2.

Glavna rasprava proti ,veleizdajnici
Rasprava proti ,veleizdajnicima“ počel:
u prošlu srijedu dne 3. o. m. Na optuš
čkoj klupi sjede 53 ,veleizdajnika“ što
išli za tim da zemlje, koje sačinjavaju
venski jug pridruže pomoću ,jugoslaven
revolucije“ kraljevini Ssbiji (svjedočan
Nastića). Na okupu su sudbeni senat (6 1
drž. odvj. Accurti, branitelji (32) i op
nici (53) i svjedoci (272). Novinstvo je b
zastupano po suradnicima svijetskih no
Sud je angažovao 6 službenih stenog
koji će stenografirati tok rasprave. To
9 sati presj. otvara raspravu .te moli 1
nare da nepristrano izvješćuju novih

——

botu u ,prijateljice iza Gospe“ koja je
bolje znala čuvati tajnu, kaonoti"skladna
vojčica, rekao ,bi Gobo. Kokoši bi doš
Konala, a svršile iza Gospe na veliko
dovoljstvo ove poštovane kumpanij: -
Terce nije primao kogamudrago, pa !
znao je li tu eksordirao koji naš pe i
pravi Dubrovčanin , .,

Marko Pulić se bavio i politikom,
kako uspješno. a brojio se u najžešće
nomaše uz Ganga, Antu šestoga i dru
Spominjem se kako je nosio kokardwu*
kao ira de Dio proti dundu dum Đuru (P
samo, jer je diretur Pulić bio narodnj
kad je ono bio narodnim kandidatom
Lovro Kukuljica, Terce je bio desna
gospode autonomaša, gdje se odliko
jedan pop, koji je poslije postao %
perjanica. i radikal . . . :

Terce je vikao na Pločama dum
i dum Peru Franasoviću : ,,Crepa veil

* U našega je Boža ta rijetka fotografiji