Strana 2. U zadnjem broju pripovidjeli smo, kako je nekim svećenicima u Za- grebu šunulo ustrojiti novu stranku, katolički centrum. ,Jutro“ je potrebu toga dubokoumno obrazložilo, tako da. je zast. Jemeršića uvjerilo, kako je prijeka potreba, da svećenici biraju zastupnike. I na ,Pravu“ su razlozi »Jutra“ djelovali, pa i ona lomi ko- plje za katolički centar, jer inače »ljuto će stradati naš mili narod“, a da ne ostane svijetu našem sakrito temeljito raspravljanje ,Jutra“, do- nosi ovaj ulomak: »Kad seljak bude vidio, da mu ta ,,nje- gova“ gospoda ništa ne podaju, počet će se buniti. A gospoda će opet, da ga umire, bajati mu o politici i deklamovati o otadž. bini. Pače ići će i dalje, jer to im napokon i program donosi. Upravljat će seljakov po- gled na ,popovska“ dobra i na lukno uvje- ravajući ga, da je jedino u njima riješenje njegova gospodarskoga sE A seljak će napokon početi vjerovati ... i....1... naša se kola kotrljaju najvećom brzinom niz francezku strminu. Kad se jedanput naš čo- vjek uživi u to, da će ga crkvena imovina spasiti iz ekonomske nevolje, onda će njego- vim vođama biti lako i legislativnim putem provoditi ono, sto je sada tek skromno na papirnatom programu. A kad oni jedanput. podignu u našoj sabornici+svoj glas, ko će im se oduprijeti ? Možda većina ? Dopuštamo, ali i to će biti tek godine dvije, jer njihove ideje već danas imadu debelih prijatelja u različitim stran- kama, pa će ti prijatelji to lakše raditi i glasovati snjima, jer se ne će raditi o poli- tičkim stvarima. A napokon ti se ljudi i spremaju za taj svoj skok. Oni će prikupiti snage, i to točno proračunati daljinu, da ne promaše plijena. I ,plijen“ će morati biti odista plijen, jer će biti bez obrane“. Čitali smo ovo u dvojicu i pogle- dali se. Moj je drug bio jedan od onih uvjerenih katolika, koji bi mi često puta prigovorio, kad bih upo- CRVENA HRVATSKA“ trebio žešću riječ, da označim način borbe nekih ter nekih naših propo- vjednika ljubavi kršćanske, ali je ovo bilo odviše i za njega. Zaludu je tra- žio, da u gornjim. riječima nađe štogod, što bi opravdalo ustrojenje katoličkog centruma, jer je tobože vjera ugrožena. Ugroženi su samo svećenički interesi, i za te, za pitanje »lukna“, treba izvesti u narodne re- dove metež, treba — pomoći Nauchu. Imadu razlog! Što je klerikalcima domovina, imadu li je uopće! Spo- minje se socijalizam kao internacijo- nalan, ali je klerikalizam još inter- nacijolnaniji, barem u našoj monar- hiji. On se drži vlasti, bez obzira otkle je, pa kako je danas spravan pomoći Rauchu, tako će biti sutra uz kogamudrago drtiigoga hana samo ako ovaj sa svoje strane bude njemu pri ruci — u pitanju ,lukna“. »Laukno“, ,lukno“ je po srijedi, to ispovijeda ,Jutro“, a potvrđuje mu ,Prava“. Ne radi se dakle o vjeri, nego o osobnoj koristi klera, a za zaštitu te koristi, po mnijenju »Jutra“ i ,Prave“, dopušteno je ba- taliti sve i poslati cijelu Hrvatsku na rake. Zaludu obećanja i obaveze drugih stranaka, da sada ne će po- ticati pitanja, koja bi narod . mogla razdvojiti. Zaludu je očevidno svim pa i njima, da bi takav klerikalni centrum bio samo pomoć Rauchu. Što je njima do pobjede naroda, njima je samo do ,lukna“. Ko ne vjeruje, neka čita , Pravu“. Ona kriva, ako smo zlo shvatili. Domaće vijesti. Neuspjeh , Katoličkog Centruma“. Sada nakon cigla tri dana već možemo javiti da gospoda popovi nijesu bili odveć sretne Terce. Nije ni vidio Troje, pa ni hitroga Ahila, a ipak je bio Terce od glave do pete. Tako su ga zvali u Dubrovniku. A o komu ne bi zlo govorio? Bože, prosti mi, io Blaženoj Djevici Mariji, da tako rečem. Pa ga nije zaludu Bog zabilježio i sprijeda i straga. Imao je sedlo na leđima, a izvrnuto sedlo tamo on na prsima, izbočanu i bubrastu tr- bušinu, na nešto kratkijeh tankijeh noga; mala glava s crvenkastim kosmuljima, napola šugava, visila između ona dva samara, a samo oči okoprčno sijevale kao u divljeg mačka. “Duge mu bile ruke — i suviše do is- pod koljena, a nije govorio kako čeljade, no kriještio kako čagalj u veljači. U gradu su ga svi poznavali, pa bi mu i od straha sta- vili na Zot, a to se znalo patakun svaki lu- mer. A što ne bi stavio na čof? A to bi bile obično kokoši i vintuše, a i par bedara o pokladima. Gobo Pulić krpio je crevlje ispod Svete Marije; ali, kad bi on zavirio u ma- gazinić? To je bilo onako, da se reče, ali je njegov zanat bio /ot, pa si ga "mogao vi- djeti s listom u svako doba dana. Vlaho bi Slijepi: , Žene, kurđelice, traka i bumbaka !“ A gobo bi ličio s druge strane ulice: ,Za patakun gospodski bokun ! Stavite, žene, na lot! Još manjkaju tri lumera . . .“ Mali bi Miše nosio kokoši i pisao bi brojeve obično za sreću Puliću na poštova- noj grbi. Lot bi se vadio, kako je obećavao Terce, u Ante šestoga u butizi; ali toga još nije nitko ni u subotu vidio, a kamo li drugi dan. Nitko ne bi ni u snu snio, a da upita onoga jezičinu o lotu, što bi ga vazda do- bio kakav čero od kumpanije, a to je bilo dosta, da se zna kako bi to svršilo. Kogod bi na po riječi upitao Antu šestoga, koji je krpio crevlje u ulici izmađu Bačvar&: ,Che nova, Ante?“ —.,tri, a tri šest. . . nova!“ I fko bi i on zabeuno čeljade, kako da ga je zalijepio biilom u oči. U jednu riječ ovako je bilo na pretek kokoši i vintuša, a svršile bi obično u su- Broj 19. mam——————————————————————————————————— ruke već su dobili mali tuš koji se zg — blamaža. Popovski proglas naišao je osudu cijelog patrijotskog opozicionog vinstva, jer pravom naslućuje u ,,Kato kom CČentrumu“ novi trik armature Wel love željezne ruke. Dok se novinstvo up natječe ko će spretnijim vicevima bolje vjetlati ,centrum“ dotle je zanimljivo k se ,Hrv. Pravo“ klima desno i lijevo preporučuje vijernim svećenički pristašama da za Boga ne idu na sastaq bez sporazuma sa cjelokupnim eksekutivq frankovačkim odborom. / Jedina ,,Ustavnost“, organ Raucl njegova bezakonja, pozdravlja ođušerlj popovski proglas te kaže, da je onaj | glas dokaz, 'da počinje proces ,narodq otrijeznjenja“ (u smislu MRauchova prog ma). Pozdravlja buduću pravaško-popov aforiciju(?!) te kaže da će to biti čeg grupa, a ne ovaka kako ju vodi hrvats srpska koalicija..Lingua batte ... .. . svojim Srbi na Primorju i aneksija. Gosp. H. Srbin iz Knina napisao je brošuri koja se bavi pitanjem aneksije. Po sad brošurice pisac se prilagođuje aneksiji sne i Hercegovine ali uz stanovite uvj Rečeni pisac svršava svoju brošuricu dećom opaskom: ,,Položaj. Srba je usl aneksije ojačao, država će morati sa Sili drugačije postupati nego do sada, jer će biti samo u korist monarhije“, Učenička podružnica družbe sv. Č. i Spljetu. — Dar izložen u I. dalmatinskoj tarijig. A. Radića, dobila je srećka : Serija h r 1 Broj 2. Glavna rasprava proti ,veleizdajnici Rasprava proti ,veleizdajnicima“ počel: u prošlu srijedu dne 3. o. m. Na optuš čkoj klupi sjede 53 ,veleizdajnika“ što išli za tim da zemlje, koje sačinjavaju venski jug pridruže pomoću ,jugoslaven revolucije“ kraljevini Ssbiji (svjedočan Nastića). Na okupu su sudbeni senat (6 1 drž. odvj. Accurti, branitelji (32) i op nici (53) i svjedoci (272). Novinstvo je b zastupano po suradnicima svijetskih no Sud je angažovao 6 službenih stenog koji će stenografirati tok rasprave. To 9 sati presj. otvara raspravu .te moli 1 nare da nepristrano izvješćuju novih —— botu u ,prijateljice iza Gospe“ koja je bolje znala čuvati tajnu, kaonoti"skladna vojčica, rekao ,bi Gobo. Kokoši bi doš Konala, a svršile iza Gospe na veliko dovoljstvo ove poštovane kumpanij: - Terce nije primao kogamudrago, pa ! znao je li tu eksordirao koji naš pe i pravi Dubrovčanin , ., Marko Pulić se bavio i politikom, kako uspješno. a brojio se u najžešće nomaše uz Ganga, Antu šestoga i dru Spominjem se kako je nosio kokardwu* kao ira de Dio proti dundu dum Đuru (P samo, jer je diretur Pulić bio narodnj kad je ono bio narodnim kandidatom Lovro Kukuljica, Terce je bio desna gospode autonomaša, gdje se odliko jedan pop, koji je poslije postao % perjanica. i radikal . . . : Terce je vikao na Pločama dum i dum Peru Franasoviću : ,,Crepa veil * U našega je Boža ta rijetka fotografiji