Strana 2. CRVENA HRVATSKA < fično izvješće, što nam ga same ,,Na- rodne Novine“ šalju, čini nam se, kao da čitamo jedan od davnih procesa proti vješticama, gdje se to- liko pitalo i mučilo pitanjima, da bi se neboge napokon kapacitirale da su zbilja vještice i svršile na lomači za zločin, koji su suci izmislili. Dva dana je tu torturu podnosio Adam Pribičević, dva dana su se na njega stavljala sugestivna pitanja, za koja nije znao na što se odnose — a svoga tužioca nije vidio, niti se je sud pobrinuo, da toga tužioca ne bi nestalo. I poslije svega ovoga ,Narodne Novine“ dolaze i pripovijedaju nam o miru, koji koalicija ometa. Neka idu i pitaju Europu, što ona govori o tomu miru... Mir!? Krasan li je to mir, gdje će Frank činiti potpisivati mjenice od 10.000 kruna za koncesije, koje će izmoliti od Raucha. Lijepoga li mira,. što nam ga obećaje vlada, koja je tolike stotine bacila na put samo za to, što su hjeli ostati vjerni svomu uvjerenju i svomu narodu. Mir! s Na- stićem? Mir! S Czernkovichem? S Accurti ? Eto im ih njima, pa neka uživaju skupa s njima u miru ispod vješala, što su ih u Hrvatskoj podigli. Nama. je dosta milija koalicija. Ona doista znači borbu, znači nemir, ali to je onaj nemir, što ga svaka poštena duša osjeća, kad vidi podlost; to je borba, koja vodi do slobode . iz naroda. Iz Stona. U zadnjem broju furtimaške »Prave“ podli crni Miško, koji je stalno po- griješio svoju karijeru, vrijeđa baš po ci- gansku poštene stonjane, a to s razloga jer ogromna većina građana nijesu popovske ulizice i pristaše tobože pravaške? frankov- «ske ,, Prave Crvene“. Stonjanima je do svjedodžbe poštenja glasovite ,, Prave“ koliko ciganinu do obruza ; jer je furtimaškoj ,,Pravoj“ princip grditi i ružiti poštene i rodoljubne osobe, a Stonja- ni su vedra i poštena čela, ter ih od nikog stid ne hvata. Poručujemo crnim fartimaš- kim prpavicama da će mnogo pametnije uraditi, ako se ne budu pačati u naše mje- sne političke stvari, već da budu za onim, za čime im red njihov i sveta dužnost nalaže. Bude li mali Mišo ozloglasivati poštene osobe, dvojimo da ga šarena muha pecka- vica ne,upekne, te da mu ne bude natjeca- teljica u stiliziranju furtimaških pjesmica, jer će se prikazati baš pjesnički uprav. po stilu Miškovom, pravo furtimaško kamatništvo i uz gusle popijevati uspomene o ljubavnim šetnjam i još o čem drugom po stilu Miškovom. -Stonjani nijesu navikli ni- - koga pretresivati, kao što je to uvijek na dnevnom redu u popovskoj ,,Pravoj“. Ali bude li ih crni Miško za jezik potezati, po- služiti će ga šarena muha peckavica na du- go i široko, jer će biti usilovana poslužiti se sa metodom bestidnog Miška, i ako ne dragim srcem, jer metoda Miškova i » Prave“ ne može biti podlija i gadnija. Ali mudri ljudi kažu tko tebe kamenom, ne budi ni ti lud, odvrati mu, što qrije to bolje. Svjetujemo gospodu prpavice da se okane čorava posla. Sada im je meko, u bu- duće biti će im mnogo mekše, te će Miško i njegova družina ostati razočarani; jer svi- jesni diplomate Stonjani, kako ih Miško na- zivlje, ne drijemaju, već uprav po diplo- matsku muče, a dva uče. Iz Traovice. Jad, čemer, bijeda i ne- volja zadesila je ovo naše selo. Kogod se iole razumije u gospodarstvo svak zna, da je blago prvi i glavni temelj gospodarstvu a koji gospodar nema blaga, njemu gospo- darstvo propada. U Trnovici svaki dim hrani s jednoga na drugoga po 7 goveda i po 4 paripčadi (konja kobila) i još svaka kuća s jedne na drugu, hrani po 70 komada sitnoga blaga koza i ovaca, pa smo zato bolje i napredo- vali nego i jedno drugo selo, otkupili smo se od gospara i nijesmo prezaduženi: polo- vina našega blaga bila je kadra platiti vas dug od Trnovice. Prošle godine još u ranom proljeću na- stala je suša te nije bilo ni trave ni žita ni slame, a grm, hrastovi opali, nešto i opase gusjenica a travu tako zvanu skrašnicu (gu- ljenicu) s kojom naše gore brda obiluju, sve preko ljeta opasoše skakavci. Suša je trajala do kasne jeseni, te nije moglo jesenje nikakve trave paše da uzra- ste. Tako je blago preko ljeta skapano još jeseni počelo crkavati od gladi. Do Božića pocrka 8 komađa debelih grla od glada. Kad je zima nastala te ne bijaše veli- kih snijegova ni ledova, ljudi upriješe sa svom snagom i brigom da kako tako pre- hrane svoj hajvan (blago) sijekuć im da glođe graue hrastove, beruć bodljikavu smr- činu te tukuć da blago lakše može pojesti ali sve uzalud hrane nema bez hrane, blago nam sve skapa i poče crkavati od glada. Tako na 2. o. m. crče od glada 1 kobila u Mata Drvenice i 1 krava u Mare Grošete udove p. Antuna a još stoji na koncu gla- dinje smrti 36 komada debelih grla a to konja tovarnih, volova oraćih, te kobila, krava i junadi. Ovo će 36 glava pokrepati pa da se sada kako god hoćeš hrafie, jer su se ukinuli i-skapali do konca. Pošto smo još ljetos to predvidjeli, da će nas zateći ova pogibao, još u mjesecu kolovozu prošle godine po tri puta, obraćali smo se na narodnoga zastupnika Vukovića na carevinskom vijeću, pa i namjesništvu i e. k. Kotarskomu Poglavarstvu po četiri pet puta sa molbama, da se udijeli selu 'I'rno- vici hrane za blago, jer da će im sve po- krepati a da Trnovica jedino i živi o blagu i sijanju žita, da ne radi o lozi ni maslini,: jer ne uspijeva. Ali uzalud je, Do 10 mol. benica spremljeno je na sve vlasti a nije bilo, do danas, nikakve pomoći, niti odgo- vora na te molbe, pa ne samo da nam se nije niti pomoglo niti odgovorilo, nego nam nijesu dali ni onoga svoga sijena ni palja,. za koje smo bili u svoje vrijeme poslali ka- paru i prijavu, nego su nam je povratili i i rekli nam da nema više sijena ni polja. A kako će da za sirote bude, kada su mogući ljudi pograbili prije. * Broj 20. Domaće vijesti. Proces ,veleizdajnika“. = — Nako dvodnevnog dosadnog čitanja optužnice generalija došlo je do ispitivanja ,,veleizdaj nika“. ,Cijela optužnica tako je puna straj nog veleizdajničkog materijala, da ti se kog ježe od — površnosti“ . . . tako se izrazuj g. Lupis pa_ nastavlja: , Takove farse tako ozbiljno glumjenje, ne bje valjda još; Evropi!“ Inače gg. suci izlažu cio svoj auk toritet ne bi li komični patos sveli na tragični. Ne uspijevaju. Preslušavanja ,veleizdajnike“. — Prvi ji na redu ,vlasnik firme veleizdajnika“ Adan Pribičević. Prije dnevnog reda razvije g živahna prepirka između obrane i optužbe Dr. Hinković konstatira da je to očita po litična' tendencija što je optužba protuzako nito dala štampati prije glavne raspravi mnogo hiljada primjeraka optužnica, dok je knjiga branitelja zaplijenjena. Predlaže d se ova povreda konstatira u zapisnik, t prijavljuje protiv ove nezakonitosti ništovni žaobu. — Sudbeni senat odbija — Dr. Hir ković stavlja nadalje predlog, da se najprij sasluša svjedok Gjorgje Nastić, jer jedini njegovo svjedočanstvo jest glavni temelj na kom se osniva čitava parnica. Svoj pred log obrazlaže dokazujući primjerima kako +e Nastić naknadno preudešavao mnoge svoji iskaze. Ovaj je predlog dao povoda da # razvila vrlo živahna prepirka pri kojoj su djeluju najviđeniji branitelji. Značajna ji izjava Dr. Hinkovića kad je izjavio: Ne mojte se čuditi, ako optužnici uskrate od govor na mnoga pitanja dok ne bude pre slušan Nastić. Mi imamo materijal kojin ćemo smrviti toga krunskog svjedoka“ Prepirka se razvija sve to većom živahnosti Drž. odvjetnik dotle se je zaletio te je i javio, da je njemu razumljiva uzrujanost Dr. Medakovića, jer je tu optužena samo srpska samostalna stranka, kojoj je on pred sjednik. -'Tako je slijedilo dalje i dalje dok nije pala odluka senata po kojoj se Nastić nema sada preslušati veći za saslušanja svje doka. Prelazi se na dnevni red te predsjed nik stade ispitivati Adama Pribičevića dok su ostali ,veleizdajnici“ zatvoreni u sami cama“. Mi ćemo radi kratkoće preći prekt manje yoi upita i'odgovora, spomenu ćemo samo da je predsjednik ispitivao Pri bičevića prama optužnici. Njegovi su odgo vori stavljale u ne malu nepriliku d odvjetnika. 'Tako na pitanje predsjednikov kako shvaća geslo ,Svoj k svome“ odgo vara optuženik : ,Dok se narod gospodarski ne emancipira, dotle mora ostati sredstv tuđinske eksploatacije“. Predsjednik: T vlada kod nas? — Opt. -< Po mom mišlje nju tuđinac. ,, Aha, sad ste se odali !“ usklikn! g. predsjednik — tuđinac — * ispravlja optuženik — Madžar i Nijemac. — Nadalj optuženik razlaže kako spomenuto geslo id za tim da se podupire slavenska industrij U opće pitanja i odgovori vrlo su nimljivi jer jasno karakterišu sistem u kol se nalazimo. Radi kratkoće prostora apsolt tno nam je nemoguće pozabavit se detalj nijim tokom rasprave, međutim koja bi se željela na tanje upoznati sa pro cesom lako će udovoljit svojoj želji, jer 4 i ne spominjemo hrvatsko novinstvo, pri ruć , su im sve svjetske evropejske novine, koj na široko prikazuju stvar. Za danas ističe mo da Adam Pribičević ne će da se izi