Strana 2.

CRVENA HRVATSKA <

 

fično izvješće, što nam ga same ,,Na-
rodne Novine“ šalju, čini nam se,
kao da čitamo jedan od davnih
procesa proti vješticama, gdje se to-
liko pitalo i mučilo pitanjima, da bi
se neboge napokon kapacitirale da
su zbilja vještice i svršile na lomači
za zločin, koji su suci izmislili. Dva
dana je tu torturu podnosio Adam
Pribičević, dva dana su se na njega
stavljala sugestivna pitanja, za koja
nije znao na što se odnose — a
svoga tužioca nije vidio, niti se je
sud pobrinuo, da toga tužioca ne bi
nestalo.

I poslije svega ovoga ,Narodne
Novine“ dolaze i pripovijedaju nam
o miru, koji koalicija ometa. Neka
idu i pitaju Europu, što ona govori
o tomu miru...

Mir!? Krasan li je to mir, gdje će
Frank činiti potpisivati mjenice od
10.000 kruna za koncesije, koje će

izmoliti od Raucha. Lijepoga li mira,.

što nam ga obećaje vlada, koja je
tolike stotine bacila na put samo za
to, što su hjeli ostati vjerni svomu
uvjerenju i svomu narodu. Mir! s Na-
stićem? Mir! S Czernkovichem? S
Accurti ?

Eto im ih njima, pa neka uživaju
skupa s njima u miru ispod vješala,

što su ih u Hrvatskoj podigli. Nama.

je dosta milija koalicija. Ona doista
znači borbu, znači nemir, ali to je
onaj nemir, što ga svaka poštena
duša osjeća, kad vidi podlost; to je
borba, koja vodi do slobode .

 

iz naroda.

Iz Stona. U zadnjem broju furtimaške
»Prave“ podli crni Miško, koji je stalno po-
griješio svoju karijeru, vrijeđa baš po ci-
gansku poštene stonjane, a to s razloga jer
ogromna većina građana nijesu popovske
ulizice i pristaše tobože pravaške? frankov-
«ske ,, Prave Crvene“.

Stonjanima je do svjedodžbe poštenja
glasovite ,, Prave“ koliko ciganinu do obruza ;
jer je furtimaškoj ,,Pravoj“ princip grditi i
ružiti poštene i rodoljubne osobe, a Stonja-
ni su vedra i poštena čela, ter ih od nikog
stid ne hvata. Poručujemo crnim fartimaš-
kim prpavicama da će mnogo pametnije
uraditi, ako se ne budu pačati u naše mje-
sne političke stvari, već da budu za onim,
za čime im red njihov i sveta dužnost
nalaže.

Bude li mali Mišo ozloglasivati poštene
osobe, dvojimo da ga šarena muha pecka-
vica ne,upekne, te da mu ne bude natjeca-
teljica u stiliziranju furtimaških pjesmica, jer
će se prikazati baš pjesnički uprav. po stilu
Miškovom, pravo furtimaško kamatništvo i
uz gusle popijevati uspomene o ljubavnim
šetnjam i još o čem drugom po stilu
Miškovom.  -Stonjani nijesu navikli  ni-
- koga pretresivati, kao što je to uvijek na
dnevnom redu u popovskoj ,,Pravoj“. Ali
bude li ih crni Miško za jezik potezati, po-

služiti će ga šarena muha peckavica na du-
go i široko, jer će biti usilovana poslužiti
se sa metodom bestidnog Miška, i ako ne
dragim srcem, jer metoda Miškova i » Prave“
ne može biti podlija i gadnija. Ali mudri
ljudi kažu tko tebe kamenom, ne budi ni
ti lud, odvrati mu, što qrije to bolje.

Svjetujemo gospodu prpavice da se
okane čorava posla. Sada im je meko, u bu-
duće biti će im mnogo mekše, te će Miško
i njegova družina ostati razočarani; jer svi-
jesni diplomate Stonjani, kako ih Miško na-
zivlje, ne drijemaju, već uprav po diplo-
matsku muče, a dva uče.

Iz Traovice. Jad, čemer, bijeda i ne-
volja zadesila je ovo naše selo. Kogod se
iole razumije u gospodarstvo svak zna, da
je blago prvi i glavni temelj gospodarstvu
a koji gospodar nema blaga, njemu gospo-
darstvo propada.

U Trnovici svaki dim hrani s jednoga
na drugoga po 7 goveda i po 4 paripčadi
(konja kobila) i još svaka kuća s jedne na
drugu, hrani po 70 komada sitnoga blaga
koza i ovaca, pa smo zato bolje i napredo-
vali nego i jedno drugo selo, otkupili smo
se od gospara i nijesmo prezaduženi: polo-
vina našega blaga bila je kadra platiti vas
dug od Trnovice.

Prošle godine još u ranom proljeću na-
stala je suša te nije bilo ni trave ni žita ni
slame, a grm, hrastovi opali, nešto i opase
gusjenica a travu tako zvanu skrašnicu (gu-
ljenicu) s kojom naše gore brda obiluju, sve
preko ljeta opasoše skakavci.

Suša je trajala do kasne jeseni, te nije
moglo jesenje nikakve trave paše da  uzra-
ste. Tako je blago preko ljeta skapano još
jeseni počelo crkavati od gladi. Do Božića
pocrka 8 komađa debelih grla od glada.

Kad je zima nastala te ne bijaše veli-
kih snijegova ni ledova, ljudi upriješe sa
svom snagom i brigom da kako tako pre-
hrane svoj hajvan (blago) sijekuć im da
glođe graue hrastove, beruć bodljikavu smr-
činu te tukuć da blago lakše može pojesti
ali sve uzalud hrane nema bez hrane, blago
nam sve skapa i poče crkavati od glada.
Tako na 2. o. m. crče od glada 1 kobila u
Mata Drvenice i 1 krava u Mare Grošete
udove p. Antuna a još stoji na koncu gla-
dinje smrti 36 komada debelih grla a to
konja tovarnih, volova oraćih, te kobila,
krava i junadi. Ovo će 36 glava pokrepati
pa da se sada kako god hoćeš hrafie, jer
su se ukinuli i-skapali do konca.

Pošto smo još ljetos to predvidjeli, da
će nas zateći ova pogibao, još u mjesecu
kolovozu prošle godine po tri puta, obraćali
smo se na narodnoga zastupnika Vukovića
na carevinskom vijeću, pa i namjesništvu i
e. k. Kotarskomu Poglavarstvu po četiri pet
puta sa molbama, da se udijeli selu 'I'rno-
vici hrane za blago, jer da će im sve po-
krepati a da Trnovica jedino i živi o blagu

i sijanju žita, da ne radi o lozi ni maslini,:

jer ne uspijeva. Ali uzalud je, Do 10 mol.
benica spremljeno je na sve vlasti a nije
bilo, do danas, nikakve pomoći, niti odgo-
vora na te molbe, pa ne samo da nam se
nije niti pomoglo niti odgovorilo, nego nam

nijesu dali ni onoga svoga sijena ni palja,.

za koje smo bili u svoje vrijeme poslali ka-
paru i prijavu, nego su nam je povratili i i
rekli nam da nema više sijena ni polja. A
kako će da za sirote bude, kada su mogući

ljudi pograbili prije.

* Broj 20.
Domaće vijesti.

Proces  ,veleizdajnika“. = — Nako
dvodnevnog dosadnog čitanja optužnice
generalija došlo je do ispitivanja ,,veleizdaj
nika“. ,Cijela optužnica tako je puna straj
nog veleizdajničkog materijala, da ti se kog
ježe od — površnosti“ . . . tako se izrazuj
g. Lupis pa_ nastavlja: , Takove farse
tako ozbiljno glumjenje, ne bje valjda još;
Evropi!“ Inače gg. suci izlažu cio svoj auk
toritet ne bi li komični patos sveli na
tragični. Ne uspijevaju.

Preslušavanja ,veleizdajnike“. — Prvi ji
na redu ,vlasnik firme veleizdajnika“ Adan
Pribičević. Prije dnevnog reda razvije g
živahna prepirka između obrane i optužbe
Dr. Hinković konstatira da je to očita po
litična' tendencija što je optužba protuzako
nito dala štampati prije glavne raspravi
mnogo hiljada primjeraka optužnica, dok je
knjiga branitelja zaplijenjena. Predlaže d
se ova povreda konstatira u zapisnik, t
prijavljuje protiv ove nezakonitosti ništovni
žaobu. — Sudbeni senat odbija — Dr. Hir
ković stavlja nadalje predlog, da se najprij
sasluša svjedok Gjorgje Nastić, jer jedini
njegovo svjedočanstvo jest glavni temelj
na kom se osniva čitava parnica. Svoj pred
log obrazlaže dokazujući primjerima kako +e
Nastić naknadno preudešavao mnoge svoji
iskaze. Ovaj je predlog dao povoda da #
razvila vrlo živahna prepirka pri kojoj su
djeluju najviđeniji branitelji. Značajna ji
izjava Dr. Hinkovića kad je izjavio: Ne
mojte se čuditi, ako optužnici uskrate od
govor na mnoga pitanja dok ne bude pre
slušan Nastić. Mi imamo materijal kojin
ćemo smrviti toga krunskog svjedoka“
Prepirka se razvija sve to većom živahnosti
Drž. odvjetnik dotle se je zaletio te je i
javio, da je njemu razumljiva uzrujanost
Dr. Medakovića, jer je tu optužena samo
srpska samostalna stranka, kojoj je on pred
sjednik. -'Tako je slijedilo dalje i dalje dok
nije pala odluka senata po kojoj se Nastić
nema sada preslušati veći za saslušanja svje
doka. Prelazi se na dnevni red te predsjed
nik stade ispitivati Adama Pribičevića dok
su ostali ,veleizdajnici“ zatvoreni u sami
cama“. Mi ćemo radi kratkoće preći prekt
manje yoi upita i'odgovora, spomenu
ćemo samo da je predsjednik ispitivao Pri
bičevića prama optužnici. Njegovi su odgo
vori stavljale u ne malu nepriliku d
odvjetnika. 'Tako na pitanje predsjednikov
kako shvaća geslo ,Svoj k svome“ odgo
vara optuženik : ,Dok se narod gospodarski
ne emancipira, dotle mora ostati sredstv
tuđinske eksploatacije“. Predsjednik: T
vlada kod nas? — Opt. -< Po mom mišlje
nju tuđinac. ,, Aha, sad ste se odali !“ usklikn!
g. predsjednik — tuđinac — * ispravlja
optuženik — Madžar i Nijemac. — Nadalj
optuženik razlaže kako spomenuto geslo id
za tim da se podupire slavenska industrij

U opće pitanja i odgovori vrlo su
nimljivi jer jasno karakterišu sistem u kol
se nalazimo. Radi kratkoće prostora apsolt
tno nam je nemoguće pozabavit se detalj
nijim tokom rasprave, međutim
koja bi se željela na tanje upoznati sa pro
cesom lako će udovoljit svojoj želji, jer 4
i ne spominjemo hrvatsko novinstvo, pri ruć

, su im sve svjetske evropejske novine, koj

na široko prikazuju stvar. Za danas ističe
mo da Adam Pribičević ne će da se izi