God XIX. ooledi po svijetu. U sjednici carevitliškog vijeća uzet je u ispravu. prešni predlog dra. Susteršića i rugova*o madžarskoj agrarnoj banci u Bo- i. Dr. Šušteršić je najodlučnije zehtijevao | austrijske vlade, da očuva austrijski upliv a riješenje ovoga pitanja, o kojemu ovisi Ikup bosanskih kmetova. Kuća je jedno- lasno usvojila predlog, u kojem se traži da istrijska vlada učini sve moguće, da za- riječi plan te banke. a Iz Petrograda se službeno javlja, da se ondješnjim službenim krugovima drži, da i Austro-Ugarska mogla na srpsku notu Igovoriti ultimatumom. Ova vijest jasno ovori, kako je položaj jako ozbiljan. Isto- obno iz Odese javljaju o pripremama Ru- ije. Vrhovni zapovjednici svih ruskih po- raničnih zborova dobili su uputu, da sve ine papire i državni arhiv spreme, da iogu, čim stigne brzojavna zapovijed, od- remiti. Ujedno se uvjerava, da se nenapa- nim načinom povećava broj vojske u tim ražjima. # Dobrovoljći iz Rusije za Srbiju već su a putu. U Carigrad je stiglo. 200 kozaka a častnicima, a drži se da će doći još ča- nika. U Cetinje je pak stiglo 20 ruskih i talijanskih častnika, kćji će se dodijeliti ipničtvu. Italija je poklonila Crnoj Gori 14 aterija. * Vrlo se živo komentira jedna izjava mi- istra grofa Andrassya, koji je rekao da je itanje odnašaja monarkije prama Srbiji vrlo kakljivo, jer se mora računati ne samo sa ventualnim ratom, već i sa carinskim ratom. pa U francuskoj štampi pojavila se je mi- \W, da bi Austro-Ugarska i Turska zajed- ički preuzela obranu novopazarskog san- žaka. Ta je misao doduše bila potaknuta, li Austro-Ugarska nije na nju pristala. # Turskom ministru vanjskih posala Ri- t paši rečeno je u Petrogradu, da Turska luda mora ustopiti Srbiji i Crnoj Gori je- un dio Sandžaka. Srbija i Crnagora spre- ne su da dadu u tu svrhu Turskoj jedan hilijan turskih fanata. s Odbor za narodnu obranu sprema sja- u doček ruskim dobrovoljcima, koje će po- lraviti sam prijestolonasljednik Đorđe. Ministar financija Stojan Protić razložio | S'pskoj skupštini, da se je novčano sta- je Srbije tako poboljšalo, da niti velika njska kriza nema nepovoljnih posljedica. 1 se uzpostavi ravnovjesje, uveden je pro- «na je istu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugersku ne godinu 10 K. Za ino ostvo 10 x i poštarski troškovi. K/> n> .zzti let, kad mu pretplata mine, smatra se naa predbrojen xa < esto polugodište. mz davatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. M U DUBROVNIKC, 17. marta 1909. Broj 22. CRVENA HR =. IZLAZI SVAKE SRIJEDE SVAKE SRIJEDE I SUBOT SUBOTE —-— == POJEDINI BROJ 10 PARA: === vizorni prirez od 23 posto, koji će se s mje- sta dokinuti, čina se bude polučilo, da re- doviti prihodi pokriju p&trebu. Srbija ima 25 milijuna gotovoga movca. Staroradikal Petrović izjavio je svoja zadovoljstvo nad jednodušnošću svih stranaka, te apelira ma njih, neka u toj jednodušnosti ustraju, dok ne bude riješena kriza. Mladoradikal Kosić izrazio je povjerenje u. financijalnu politiku vlade. Izvijestitelj Marinković veli, da je najglavnije pitanje, treba li Srbiji ob- zirom na vanjski položaj snažna vojska ili ne. Ako da, onda je mora zemlja plaćati, ako ne, onda se mora paziti na štednju Prora- čun je zatim prihvaćen jednoglasne. Kako se po svemu vidi,. pogibelj rata nije uklonjena, pače je vrlo blizu. Austrijska suton kuća nastavila je u subotu raspravu prešnih predloga. Pred- logu Hajnovu glede prdgona češke štampe uskraćena je prešnost, &.zatim je ista sud- bina stigla i prešni pre&log Klofačev glede »agenata provokateri“ ti Českoj. Uz živahno odobravanje kuće pre i vio, da se prelazi na dnevni red i to: na ras- pravu zak. osnove o novacima. Na koncu podnešeno je više interpelacija. Javljaju iz Niša, da su četiri čovjeka kuše'a da se približe skladištu barata na- mjerom da ga dignu u zrak. Vijesti vele, da ima razloga svnnji. da je ovaj napadaj učinjen po naloga Austro-Ugarske. Srpsko poslaništvo dobilo je od velikog vezira vijest, da je Turska dozvolila prevoz onog ratnog materijala, koji se sada nalozi na putu. # Diplomatski krugovi u Beču nijesu za dovoljni sa sipskom notom, pošto ista ne sadrži direkine odreke od srpskih zahtijeva. * Kako se u parlamentaiaim kragovima pogovara, nastao je između ministra financija i ministra mornarice spor, radi 7z:htjevanog kredita od 88.000.000 franaka +za izgradnja ratne f ancuske morparice. # Tvornica medicinskih poveza u Kolnu dobila je pred nekoliko dana od srpske vla- de brzojavnu naručbu, da izradi !/2 milijuna antiseptičkih poveza za porabu u ratu. Na- račba je već odposlana u Srbiju. * U dvorištu džamije cara Muhameda. osvojitelja, obdržavao se u subotu prosvje- dni meeting proti progonstvu Muhamedo- vaca & Bugarskoj i proti uapšenju urednika plovdivskog turskoga lista ,,Balkan“. Skup- štini prisustvovalo je više tisuća osoba, te kriva i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahval plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po jo Štamparija DeGiulli i dr. == čodbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. — je prihvaćena rezolucija, u kojoj se turska vliđa poziva, da ne sklopi nikakav ugovor s Bugarskom, dok ne prestanu progonstva. U jedno je izražena uredniku ,,Balkana“ zahvala, a bugarskoj vladi negodovanje. Meeting zahtjeva, da se bugarski: ustav u jednakoj mjeri uporabi i za Muhamedovce; jer bi inače mogao nastati otomanski narodni pokret proti Bugarskoj. Po najnovijim vijestima saznajamo, da su u skupštinskim krugovima u Srbiji radi navodnih uspjeha vlade vrlo zadovoljni. Vlada je priopćila svim stranačkim krugo- vima, da je dobila od Rusije obećanje, da će Srbija i Crna Gora biti u Sandžaku te- titorijalno odštećene. O sastanku evropske konferencije izrazio se ministar Milanova - nović, da je to pitanje najskorijeg vremena. Ruska, Engleska, Franceska i Italija, da će na konferenciji staviti predlog o teritorijal- nim kompensacijama za Srbiju i Crnu Go- ru u Sandžaku. Hoće li ne će li# — Notom koju je. Beograd, u sporazumu sa Petrogradom oda- slao velevlastima promijenio se je položaj za kraljevinu Srbiju na bolje u toliko, što je stekla u dijelu Evrope opet simpatije, koje je bila počela gubiti. Pariške novine, koje su do nedavno psovale Srbiju u bojazni, da bi mogla Francusku zaplesti u netraženi rat, sada se srde na monarhiju te je pitaju, što će više. Ta nota čuje sei u pisaaju en- gleških i talijanskih listova, koje hvale srp- sku vladu, da je okružnicom odstranila :po- gibelj rata od Europe. Bečke novine govore naprotiv, da je taj spis dvoličan te da ne odgovara baš na ono, o čemu je bečka vlada tražila razjaš- njenja. Okružnica izjavljuje doista da Srbija od monarhije nema prava tražiti nikakovih teritorijalnih kompensacija, ali među crtama se čita i uzrok, za što je Srbija na oko tako popustijiva: pitanje nije austrijsko ni tursko već europejsko, Srbija se podlaže , sudu Europe. Za taj sud Europe ne će pak naša mo- narhija ništa da znade. Ona polazi za sta- novišta, da je ugovorom između nje i 'Tur- ske pitanje suvereniteta u Bosni i Herce- govini riješeno, te da bi konferencija mogla samo taj ugovor uzeti na znanje. Potpomaže je Njemačka, dok su ostale velevlasti sa Ru- sijom, koja kaže da konferenci treba dati pravo i da odlučuje, a ne samo da prima na znanje ugovore među pojedinim državama. Što sada? Novinama se od neko doba pro- nosi vijest, da će monarhija staviti Srbiji ultimatum. Moguće. Ozbiljnost položaja ka- rakterizuje najbolje, što je u zadnja dva dana austrijska renta pala za jednu krunu.