je listu unaprije de: za Dubrovnik i za Aur o-" gsrelu na podiru 10 K. Za ino
ad mu pretplata mine, smatrs se
1» ugodište —-—-

, 10 K i poštarski troškovi. Ko. n>
predbrojen

x ti list,
GR GU. SO

itelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini.
Štamparija DeGiulli i dr. Eme

 

 

 

 

 

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE ——

 

 

 

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

 

 

 

 

odi po svijetu.

Kako javljaju iz Praga, česki .su za-
ici zaključili predložiti u zastupničkoj
predlog, po kojemu bi se talijansko
ilište imalo osnovati u Trentu. 'Talijan-
astupnici izjaviše, da im o toj akciji
ništa poznato, a kad bi česki zastupnici
keiju i poveli, oni na to nikada ne
istali. Talijani hoće u Trstu ili nigdje

lie

linistar Milovanović, konferirao je ovih
sa poslanicima Rusije, Francuske i
ske, koji su. mu izjavili, da će Srbija

čaju rata biti sasvim izolirana.

Jedan od najpriznatijih njemačkih po-
ra u Austriji, Dr. Leher, govorio je u
o srpsko-austrijskom sporu, te među
| rekao je i ovo: ,Konflikat sa Srbi-
mačem. 1 ako je

ne sinije se riješiti

ićno politički sasvim uništiti Srbiju,

u imanju i krvi, koje bi se prinjele,
i se time naknadile. Mi se ne smijemo
iti mišlju, da inožemo slobodno raspo-
Kad

) litjeli, da tu stvar presudnini udarcem

i svojim  velesilskim položajem.

mo, za cijelo bi taj udarac odbio neki
aših otvorenih ili pritajenih neprijatelja.
moramo učiniti sve, što je mogućno,
očuvamo mir _ svojoj

a častan način

l

Bečki listovi donose, da se je bugarski
Ferdinand iznevjerio Austro Ugarskoj
je bio u Petrogradu — i da je ovo

hre djelovalo u Beču u ovo doba naj-
krize, Po najnovijim vijestima saznaje

a sada Bugarska na posredovanje Ru-

dozvoljava prevoz ratnoga materijala za

U.

*

Dugarska vlada dobila je iz Petrograda
eno priopćenje, da je s ministrom vanj.
posala Rifaatpašom postignut potpun
zum. Turska je pristala na 125 mili-
odštete sa strane Bugarske. Od: te svote
Ut će se prije svega istočno-rumelijske
| ovrientalne željeznice, Rusija će brisuti
| anuiteta turskog ratnog duga, koliko
trebno, da uz 5% kamata učini svotu
+) milijuna.
*

lalijanski ministar . 'Iittoni stavio je
na austro-ugarsku vladu, ne bi li ona
Ma na evropsku konferenciju uz ovaj
wu: Vlasti uzimaju na znanje, da se
bija odrekla svih svojih zahtjeva, pa se
Fiješava srpsko pitanje, Vlasti će izreći
Unu sankeiju aneksije Bosne i Herce-
o 1 neodvisnost_ Bugarske. Ovo je samo
Man akt, pošto su se Austro-Ugarska i
4 te Bogarska i Turska u tim pita-

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjuve. priopćena zabval
plaća se 40 para po retku. a za oglase 30 para. Oglasi. koji se više puta štampaju. pogo
godbi uz razinjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. = >

 

SSD INAZSENINAAIRIISN URENENNATINSI
njima sporazumjele. 'Ireća točka_ imala bi
biti: promjena članka 29 berlinskog ugo-
vora, koji slovi o Crnoj Gori, pa hi se u
tom pravcu prije toga imale sporazumjeti
Austro-Ugarska i Crna Gora.

*

Berlinski ,Rundsehau“ javlja: Srbija
stvara diplomatske doskočice, da dobije vre-
mena, dok provede svoje naoružanje Srbija
se pripravlja na konačni rat. Ne može se
uznijekati, da Rusija usprkoj izjave ministra
izvanjskih posala Izvolskoga, pomaže Srbiju.

ži

Nakon duge debate primljen je u par-
lamentu zakon o kontigentu vojnika sa 289

glasova protiv 123.
3

U Parizu je nenadno buknuo štrajk
radnika telefona i telegrama.
*
Poslanik Hribar govorio je parlamentu
proti ratu; i ako uvjeren u pobjedu Austro-
Ugnrske vojske. On je dokazivao, da bi

ipak ratne posljedice bile poslije. štetne

uvutrašnjem razvitku Monarhije.

Mirnije raspoloženje.

Ima pet šest dana da su i u Beču

 

i u Srbiji pa i po ostalim prijesto-
nicama postali optimiste, Spominje
so rat, kako jedna mogućnost za ri-
ješenje spora, ali i s jedne i s druge
jer i
tamo i ovamo razumiju, da su po-
sljedice rata takove, da je bolje mi-
rovat. t

Ima bezdušnika, koji šire glasove,
da bi država u slučaju rata zaplije-
nila privatna imanja po bankama i
štedionicima. To nije istina, to dr-
žava ne može ni ne smije uraditi,
jer bi tim posjekla sama sebi noge.
Om: dapače, koji drže svoj novac po
bankama, najbolje stoje, sigurniji su
može se reći nego oni, koji gakopaju
u zemlju, jer barem znadu gdje im
je novac: i da za nj jamči glavnica
onoga zavoda, gdje su novac uložili.
Mnogo je teže onim, koji su svoj
novac upotrebili za industrijalna i
trgovačka poduzeća takove vrsti, da
im za uspjeh svakako treba mira,
jer su upućena na izvoz u nemirne
zemlje. Gdjekoje sreća posluži, ali ve-
čina od njih treba da trpi, jer trgo
vino )

strane nastoji se izbjeći mu,

i prometa nema, a kad bi ga

dobilo. igjbolje. im radnike odvede

vojska.

a

joj u dosadašnjim ratovima

 

Kaže se: naša monarhija može
da digne na noge milijun vojnika.
To je istina, u tom je pogledu ona
daleko jača od Srbije, ali dižući mi-
lijun vojnika, ona je te ljude otela
ili zanatu ili zemlji. Nije dakle samo
što tu čeljad treba hraniti, već što
ta čeljad ne radi, što oni ne dobi-
vaju i što drugi s njima nedobivaju.
Steta je dakle trostruka, ona se
uopće ne može ni proračunati, jer
nema
primjera, do jedno možda u francv-
sko-njemačkom ratu.

Taj rat Njemačkoj nije štetovao,
jer je dobila od Francuske pet mi-
lijarada ratne odštete i tako nado-
knadila sve svoje štete. Ali što može
Austrija dobiti od Srbije i Crnegore ?
Od potonje hrpu kamenja, a druga
bi je lako mogla uvaliti u drugi još
teži, možda europejski rat. :

S modernim vojskama i s moder-
aom ekonomskom organizacijom, koja
se temelji na suradnji, dotično na
kreditu, rat, ako nije postao nemo-
guć, & ono niko se ne laća njega iz
obijesti, on je postao ultima ratio u
pravom smislu riječi, t. j. njega se
lača država ugrožena u svomu op-
stanku samo onda kad nema druge
nikakve nade.

Sve ovo u Beču znadu, a znadu

dobro. i u Srbiji. U Beču su na čistu,

žrtvama koje bi rat pa i sa Srbijom
prouzrokovao, a Srbija ne će tako

lako staviti,na kocku svoj opstanak,

nadasve sada, kad su joj sve vlasti
očitovale, da se nema nadati nika-
kvoj oružanoj pomoći. Sva je dakle
prilika, da će se mir održati, a što
se naša monarhija sprema za svaku
eventualnost, preveć bi bilo : smjelo
iz toga zaključivati, da hoće ratit.

Domaće vljesti.

Novi vojnički zapovjednik. YML, Karl
Fanta, dosadašnji zapovjednik 34. pješ. di-
vizije u Temešvaru, imenovan je vojničkim

 

zapovjednikom Dalmacije. Po narodnosti je .
"Čeh, a bio je za dosta vremena šefom gene-

ralnog štopa u Krakova.

Konobarski nadzornici. Javljaju da su
gg. Babanović i Musap, bili imenofoni kono-
barskim nadzornicima za Dalmaciju, Tako

ć1
s.