je listu unaprije de: za Dubrovnik i za Aur o-" gsrelu na podiru 10 K. Za ino ad mu pretplata mine, smatrs se 1» ugodište —-—- , 10 K i poštarski troškovi. Ko. n> predbrojen x ti list, GR GU. SO itelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. Štamparija DeGiulli i dr. Eme IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE —— POJEDINI BROJ 10 PARA odi po svijetu. Kako javljaju iz Praga, česki .su za- ici zaključili predložiti u zastupničkoj predlog, po kojemu bi se talijansko ilište imalo osnovati u Trentu. 'Talijan- astupnici izjaviše, da im o toj akciji ništa poznato, a kad bi česki zastupnici keiju i poveli, oni na to nikada ne istali. Talijani hoće u Trstu ili nigdje lie linistar Milovanović, konferirao je ovih sa poslanicima Rusije, Francuske i ske, koji su. mu izjavili, da će Srbija čaju rata biti sasvim izolirana. Jedan od najpriznatijih njemačkih po- ra u Austriji, Dr. Leher, govorio je u o srpsko-austrijskom sporu, te među | rekao je i ovo: ,Konflikat sa Srbi- mačem. 1 ako je ne sinije se riješiti ićno politički sasvim uništiti Srbiju, u imanju i krvi, koje bi se prinjele, i se time naknadile. Mi se ne smijemo iti mišlju, da inožemo slobodno raspo- Kad ) litjeli, da tu stvar presudnini udarcem i svojim velesilskim položajem. mo, za cijelo bi taj udarac odbio neki aših otvorenih ili pritajenih neprijatelja. moramo učiniti sve, što je mogućno, očuvamo mir _ svojoj a častan način l Bečki listovi donose, da se je bugarski Ferdinand iznevjerio Austro Ugarskoj je bio u Petrogradu — i da je ovo hre djelovalo u Beču u ovo doba naj- krize, Po najnovijim vijestima saznaje a sada Bugarska na posredovanje Ru- dozvoljava prevoz ratnoga materijala za U. * Dugarska vlada dobila je iz Petrograda eno priopćenje, da je s ministrom vanj. posala Rifaatpašom postignut potpun zum. Turska je pristala na 125 mili- odštete sa strane Bugarske. Od: te svote Ut će se prije svega istočno-rumelijske | ovrientalne željeznice, Rusija će brisuti | anuiteta turskog ratnog duga, koliko trebno, da uz 5% kamata učini svotu +) milijuna. * lalijanski ministar . 'Iittoni stavio je na austro-ugarsku vladu, ne bi li ona Ma na evropsku konferenciju uz ovaj wu: Vlasti uzimaju na znanje, da se bija odrekla svih svojih zahtjeva, pa se Fiješava srpsko pitanje, Vlasti će izreći Unu sankeiju aneksije Bosne i Herce- o 1 neodvisnost_ Bugarske. Ovo je samo Man akt, pošto su se Austro-Ugarska i 4 te Bogarska i Turska u tim pita- Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjuve. priopćena zabval plaća se 40 para po retku. a za oglase 30 para. Oglasi. koji se više puta štampaju. pogo godbi uz razinjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. = > SSD INAZSENINAAIRIISN URENENNATINSI njima sporazumjele. 'Ireća točka_ imala bi biti: promjena članka 29 berlinskog ugo- vora, koji slovi o Crnoj Gori, pa hi se u tom pravcu prije toga imale sporazumjeti Austro-Ugarska i Crna Gora. * Berlinski ,Rundsehau“ javlja: Srbija stvara diplomatske doskočice, da dobije vre- mena, dok provede svoje naoružanje Srbija se pripravlja na konačni rat. Ne može se uznijekati, da Rusija usprkoj izjave ministra izvanjskih posala Izvolskoga, pomaže Srbiju. ži Nakon duge debate primljen je u par- lamentu zakon o kontigentu vojnika sa 289 glasova protiv 123. 3 U Parizu je nenadno buknuo štrajk radnika telefona i telegrama. * Poslanik Hribar govorio je parlamentu proti ratu; i ako uvjeren u pobjedu Austro- Ugnrske vojske. On je dokazivao, da bi ipak ratne posljedice bile poslije. štetne uvutrašnjem razvitku Monarhije. Mirnije raspoloženje. Ima pet šest dana da su i u Beču i u Srbiji pa i po ostalim prijesto- nicama postali optimiste, Spominje so rat, kako jedna mogućnost za ri- ješenje spora, ali i s jedne i s druge jer i tamo i ovamo razumiju, da su po- sljedice rata takove, da je bolje mi- rovat. t Ima bezdušnika, koji šire glasove, da bi država u slučaju rata zaplije- nila privatna imanja po bankama i štedionicima. To nije istina, to dr- žava ne može ni ne smije uraditi, jer bi tim posjekla sama sebi noge. Om: dapače, koji drže svoj novac po bankama, najbolje stoje, sigurniji su može se reći nego oni, koji gakopaju u zemlju, jer barem znadu gdje im je novac: i da za nj jamči glavnica onoga zavoda, gdje su novac uložili. Mnogo je teže onim, koji su svoj novac upotrebili za industrijalna i trgovačka poduzeća takove vrsti, da im za uspjeh svakako treba mira, jer su upućena na izvoz u nemirne zemlje. Gdjekoje sreća posluži, ali ve- čina od njih treba da trpi, jer trgo vino ) strane nastoji se izbjeći mu, i prometa nema, a kad bi ga dobilo. igjbolje. im radnike odvede vojska. a joj u dosadašnjim ratovima Kaže se: naša monarhija može da digne na noge milijun vojnika. To je istina, u tom je pogledu ona daleko jača od Srbije, ali dižući mi- lijun vojnika, ona je te ljude otela ili zanatu ili zemlji. Nije dakle samo što tu čeljad treba hraniti, već što ta čeljad ne radi, što oni ne dobi- vaju i što drugi s njima nedobivaju. Steta je dakle trostruka, ona se uopće ne može ni proračunati, jer nema primjera, do jedno možda u francv- sko-njemačkom ratu. Taj rat Njemačkoj nije štetovao, jer je dobila od Francuske pet mi- lijarada ratne odštete i tako nado- knadila sve svoje štete. Ali što može Austrija dobiti od Srbije i Crnegore ? Od potonje hrpu kamenja, a druga bi je lako mogla uvaliti u drugi još teži, možda europejski rat. : S modernim vojskama i s moder- aom ekonomskom organizacijom, koja se temelji na suradnji, dotično na kreditu, rat, ako nije postao nemo- guć, & ono niko se ne laća njega iz obijesti, on je postao ultima ratio u pravom smislu riječi, t. j. njega se lača država ugrožena u svomu op- stanku samo onda kad nema druge nikakve nade. Sve ovo u Beču znadu, a znadu dobro. i u Srbiji. U Beču su na čistu, žrtvama koje bi rat pa i sa Srbijom prouzrokovao, a Srbija ne će tako lako staviti,na kocku svoj opstanak, nadasve sada, kad su joj sve vlasti očitovale, da se nema nadati nika- kvoj oružanoj pomoći. Sva je dakle prilika, da će se mir održati, a što se naša monarhija sprema za svaku eventualnost, preveć bi bilo : smjelo iz toga zaključivati, da hoće ratit. Domaće vljesti. Novi vojnički zapovjednik. YML, Karl Fanta, dosadašnji zapovjednik 34. pješ. di- vizije u Temešvaru, imenovan je vojničkim zapovjednikom Dalmacije. Po narodnosti je . "Čeh, a bio je za dosta vremena šefom gene- ralnog štopa u Krakova. Konobarski nadzornici. Javljaju da su gg. Babanović i Musap, bili imenofoni kono- barskim nadzornicima za Dalmaciju, Tako ć1 s.