Strana 2.

 

Ja sam u očajnom boli hrvatske duše
požalio što barem jedno tane nije pogodilo
— Milu Starčevića. Ja sam žalio što tom
prigodom nije bio u Zagrebu i časni Don
Ivo Prodan. Kao pošten Hrvat i kao pošten
govjek bio bi sigurno u kolu Mile Starčevića.
sam ja želio da i njega pogodi javno
— taae.

Nisam želio, niti bi želio da Franku
pođe za rukom ubiti Mila Starčevića ni Don
Iva Prodana. Obojica su pošteni sinovi ove
jadne hrvatske grude. Ali da prime jednu
Frankovu namirnicu u obliku taneta, usred
glavnog grada svoje domovine — to sam iz
dna duše poželio. Neka znaju i za cijelog
života uspomenu nose, kako jedan tuđinac
jedan Frank plaća — bedasto Hrvatsko po-
štenje.

Jer niko više od Dr. Mile Starčevića i
Don Ive Prodana, nije pripomogao da se
ovog crnog zloduha dotle popne da može
nekažnjeno usred Zagreba dati strijeljati —

, rođene i rodoljubne Hrvate. Ovi su svojim

poštenjem Mrvatskim uzdigli i uzvisili ovu
krvoločnu neman i -postavili je uz bok —
Anti Starčeviću. U jučerašnjoj ,, Hrvatskoj
Slobodi“ (od 16). Dr. Mile Starčević, za
ovaj strašni svoj grijeh, strašnu osudu izri-
če sam sebi pred povješću Hrvatske. CČovje-
ku se ježe vlasi to i čitati, nek'mo li ćutiti
bol što je pošteno hrvatsko srce, a u polo-
žaju Don Nile Starčevića mora da ćuti. Hr-
vatska će mu, on znade, teško oprostiti.
Ublažiti će samo tešku osudu jer se je —
pokajao.
Još dvije riječi.

Čitao sam u ,,Hrv. Pravu“ brzojavku
prečasnog Don A. Lijepopili, kojom mu

Javlja svoje pristajanje uz Franka.. Pa dobro.
Kad hrvatska slijepost može tako daleko da
iđe, ja bi rekao ovo: Da je prečasni Lije-
popili bio: u Zagrebu onoga dana kad se na
pošten hrvatski narod navalilo iz zasjede,
on svakako ne bi bio u kolu Dr. Mile Star-
čevića. Njegovo hrvatsko poštenje ne bi mu
dopustilo da bude uz takove nerodoljube i
nepoštenakoviće hrvatske kakvi su Prodan
i Mile starčević. On bi se našao uz svog

Pro! Aprlla.

— yGosparu, gosparu, visi Vam trak“
— ovako će Vas u četvrtak osloviti kakva
djevojčica, kad u jutru izađete iz doma.

Vi se ne ćete sjetiti, pa je prvi Aprila;
okrenuti ćete se i njome rijeti ,,hvala Vam“,

A na njezinim će ustnama zatitrati ne-
vini, zadovoljni smijeh, izrazujući svo ono
blaženstvo, koje ona u sebi ćuti, naslađujući
se, da Vas je ,privarila“.

I Vi ćete se tadar nasmijati i promi-
sliti. ,Kako sam se prevario, kako se nije-
sam sjetio, da je danas prvi Aprila?! Ali,
hvala Bogu, cijeno sam ipak prošao; sreća,
da me nije ko što drugo prevario“ !

 

* w*
Ke

Prvi Aprila! Prvi dan prvog pramalje-
tnog mjeseca: jer i ako ,službeno“ proljeće
počimlje već 21. marča, ali pravo je tek u
aprilu. Zima pobjegla, došlo ljeto. Sve se
budi iz dugog, mrtvog zimskog sna. Gora
se zaodjela zelenilom, ptičice veselo oblije-
taju milajući se u prostranoj slobodi; more,
koje je do nazad malo kao pomamno bije-
snilo, sad mirno cijeliva mrkle klisure kao
dragi lišce svoje miljenice — te kao stideći

»CRVENA HRVATSKA :

 

pravog korenitog hrvatskog rodoljuba — Dra
Franaka. Kao vjeran sljedbenik i zakleti le-
gijonaš, on bi u društvu s' ostalim vjernim
legijonašima bio otišao i čuvati kuću omi-
ljelog vođe u blizini stana —. D.ra Mile
Starčevića.

I onda bi se htjelo jedno čudo. Da radi
guste tame (jer se junaci pobrinuše da po-
gase plinska svjetla) slučajno koji legijonaš
pogodi prečasnog Lijepopila .. .

Jer dalmatinac koji danas još otvoreno
pristaje uz ovu narodnu neman, zaslužuje
takovu nagradu. Zaoa

Protest

Advokata Dra. Alehsandra Mitrovića i
I. F. Lupisa, narodnih poslanika na dalma-
tinskom saboru protiv pretresa tobožnjih ve-
likih izdajnika u Zagrebu.

Do skora će se navršiti osam mjeseci,
da je po Hrvatskoj otpočela hajka na Srbe,
te su na gomile proganjani i zatvarani radi
tobožnjeg zločinstva velike izdaje. Kako se
takva i slična zločinstva stvaraju baš u doba
manjih ili većih političkih zapletaja, naga-
dalo se odmah, da se tu nješto iza brda
valja. Nijesu sagriješili oni, koji su u tak-
vom postupku uviđali preludij za aneksiju
Bosne i Hercegovine. I zaista, tek su se
tamnice počele puniti tobožnjim veleizdaj-
nicima Srbima, a već je na poznati način,
protiv svih načela pravde i pravičnosti, po-
kušana da se riješi sudbina naroda u Bosni
i Hercegovini.

Da se još bolje opravda proglašena
aneksija Bosne i Hercegovine, nastavilo se
zatvaranjem Srba u Hrvatskoj. I najmanja
malćnkost, i ono, na što se u ustavnoj i
pravnoj državi niko ne bi ni osvrnuo, upo-
trebljeno je, kao sredstvo i kao osnova za
veliku izdaju protiv zatvorenih Srba. Podigla
se ta hajka i s razloga, što su oni u Hrvat-
skoj svijestan elemenat, koji neće da služi
tuđinskim zahtjevima.

Poslije dugog otezanja, poslije ogromnih
protesta sa svih strana, poslije visokih i
malih uticaja, 12. januara ove god. izdana

 

 

se onih bijesnih nasrtaja, koje je kroz zimu
provađalo, sada kao da pita oprost zato. I
čovjek je odahnuo izd umorne zime, pak se
veseli pramaljeću, snazi i zdravlju, te no-
vom, preporođenom energijom stupa stazom

života. Kamo?..... Težak je odgovor na
to! Možda k tajni, od koje je i izašao ?.....
Valjda !

..

Prvi Aprila!, Jeste li se kad moje dra-
ge crnooke čitateljice i moji strpljivi čita-
telji upitali, zašto se baš na prvi Aprila
vara? Je li taj običaj samo u nas u Dubro-
vniku ili još gdjegod? Nije li vam zar ni-
kad palo na pamet, zašto se n. pr. ne vara
na prvi Maja, na prvi Augusta, na prvi
Decembra ili uopće na kojimudrago prvi,
nego samo na prvi Aprila?

Pravo mi recite, jeste li kud o tome
promišljali ?, . , . Ja mislim, da ne!

A vidite, meni je to došlo na pamet i
o tome sam mislio, Znate li što se običaje
u nas rijeti? , Kad vrag nije im'o posla,
sipao je pepelom svoju majku“! Tako i ja,
danas nemao baš velika posla, te udri misli,
pa eto nešto i skalupio.

/ Znam, da ste već sinatišeljne, mlade
moje modrooke, i da pitate; ,Dakle, kad

Broj 25.

je i o državnom trošku u Zagrebu na lili
primjeraka, radi bolje agitacije protiv $
optužnica koja traži, ni više ni manje, ne
glave 53 do sada čestititih, poštenih i
poročnih Srba. 'Za što su optuženi,
javnost vrlo dobro znade, jer je o t
opširno pisano i izvještavano. Ali, što np
javnost ne zna i ne vidi, što može da
samo onaj, koji čuda i pokore gleda svo
očima, to hoćemo nas dva, u malo riječi,
kažemo i ispričamo.

Dijeleći sa svojom braćom svako dg
i zlo, dodjosmo u Zagreb, da se na sy
oči i na svoje uši uvjerimo o velikoj izi
zatvorenih Srba. Došli smo pred sud,
vidimo i čujemo, za što se sudi i kako
sudi. I tu smo, već prvih dana pretre
kad se ovaj užas tek počeo razvijati u
punoj svojoj svijetlosti, vidjeli i čuli, |
do sada nijesmo gledali ni slušali.

Optuženi su dovedeni pred gotovu
sudu. Njihova krivica utvrđena je još
pretresa, još prije optužnice. Optužnica
puna neistinitih i naročito izvrnutih čin
nica. Čudnovati su zapisnici o preslušan
mnogih svjedoka, jer ovi jasno protestu
da oni nijesu kazali ono i onako, kako
vodi: optužnica po zapisnicima. Optužni
netačno i izvrnuto navodi čitave stavke
raznih isprava, koje ili ne postoje ili k:
sasvim drukčije. Na pretresu, protiv najel
mentarnijih načela krivičnog postupnika,
dopušta se optuženima, nad čijim glava
visi zavijeno uže za vješala, da se brani
da iznose svoje dokaze protiv teške opta
nice, koja ih davi. Branicima optuženih
dozvoljava se, da brane optužene i da
njih rade ono, što im zakon dopušta, a q
hova savjest nalaže. Sa braniocima se |
stupa, kao sa nemirnom djecom. Daju i
se neprestano ukori i udaraju globe, ne

. li se na taj način odrekli svog plemenit:

i uzvišenog zadatka.

Protiv takvog postupka, koji dolazi l
sa one strane, sa koje bi se morala očekiv
pravda, protiv nečuvenog i do sada ne
đenog gušenja istine i svjetlosti — po
sani. kao predatavhici naroda; u čijim žil

 

znaš pripoviđi nam, zašto se vara na pi
Aprila“ ?

Evo me, odmah, biti ćete služene. N
mojte samo misliti, da je i ovo šala ed
vog Aprila! Ne! Jer danas je 27. Marča,
u četvrtak... .. ako dočekam živo i zd
vo, možebit da i ja uzbudem pun šale.

Dakle slušajte!

*
*w &

April je iliti Travanj — kako vam
draže — četvrti mjesec: sunčane godi

Naši su ga stari zvali ,travnik“, valjda zi

jer u ovom mjesecu trava raste. Ima 4
pače narodna poslovica, koja veli: ,,I dot
i zao lan travnika cvjeta“. Druga opet gl
»Iravnik studen, koš napunjen; mokar
koš i guvno“, .

Stari su narodi vjerovali, da u sv
godini postoji ,egipatskih dana“, to jest

- srećnih. Zato ih zvahu ,egipatski dani“. j

je taj dan Bog udario Egipet 'sa deset
Takova dva dana nahodimo i u Aprilu i
baš 10 i 20. Ko zna, jesu li imali prs
ima li nesrećnih dana ili na našu dana,
nose nesreću? Bit će rađe čeljadi, koja
nesu nesreću. Što se vama čini, drage č
teljice, ja barem tako mislim! Uvuku

kod tebe kad igraš — donesu_ti_nesre