U DUBROVNIKU, 3l. marta 1909. na I vo 10 K i poštarski troškovi. Ko» :i> predbrojen avatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini, — Štamparija DeGialli i dr. zojavne vijesti. Mogućnost rata minula. BEOGRAD, 3I. du Austrije, Srbije i \stignut je, te je minula svaka mo- Sporazum iz- velevlasti ićnost, da bi moglo doči do rata. Jugoslavenske aspiracije. BUDAPEST, 31. Wekerle je od- ivorio jučer na interpelaciju grofa athvani o vanjskom položaju. Izja- o se je proti svim aspiracijama goslavena. Izvolski demisijonirao. PETROGRAD, 31. Ministar vanj- ih posala Izvolski predao je svoju emisiju zbog neuspjeha u sukobu Aerenthalom. Friedjungov! napadaji. ZAGREB, 31. Zastupnik Pribi- ičević izjavio je, da će koalicija ižiti Friedjunga, da mu dade pri- ke da dokaže svoje poznate podvale. BUDAPEST, 31. Govori se, da e ministar Košut predati svoju de- iisiju uslijed napadaja Friedjungovih. Iainovije vijesti, BEČ. — Engleški poslanik sir Fairfaks 'artwright javio je dne 28 marta ministru \erenthalu, da je engleska vlada prihvatila predloženu formulu za sporazum sa Srbijom. U ponedjeljak su svi predstavnici vele- lasti osim austrijskog priopćili = formulu upskoj vladi. Pošto su kod sastavljanja for- ule poslanici bili u kontaktu sa srpskom laoom i pošto je ova već prije izjavila da ristaje na odluku velevlasti, nema nikakve jojazni da ne bi na istu pristala i da će činiti izjava po savjetu velevlasti. Službeno se javlja da je: razoružanje rpske vojske počelo već 28. o. mj. Motledi po svijetu. Za sjednice narodne skupštine obdrža- jane u petak, pristupio je presjedniku Jo- janoviću dvorski ordonanc s pismom prije- tolonasljednika Gjorgja. Presjednik otvorivši bismo zaključuje sjednicu pozivajući ministre, a ga slijede u-ministarsku dvoranu. Tu je predsjednik = Jovanović pročitao sadržaj Pisma, u kojem prijestolonasljednik Gjorgje taopćuje, da se odriče prijestolja u korist rata Aleksandra. Svoj korak motivira tim, to ga napadaju, da je ubio jednog lakaja. je listu vnaprjede; za Dubrovnik iza Avst o-Ugarsku na icdiru 10 E. Za ino (Ct. list, kad mu pretplata mine, smatra se ka GOšvst> p) ugođište IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE — = POJEDINI BROJ 10 PA Na ministarskom vijeću — kažu — za- ključeno je, da prine Gjorgje mora za jednu godinu ostaviti Srbiju. Govori se, da je već otputovao u pratnji dvaju dvorjanika u inozemstvo. Pravi uzrok abdikaciji princa Gjorgja kaže se da je taj, što je u Beogradu ne- davno otkrivena urota, kojoj je na čelu bio sam prijestolonasljednik Gjorgie. Urotnici su htjeli da svrgnu kralja Petra s prijestolja a za kralja da postave Gjorgja. Predsjednik skupštine Jovanović bivši odgojitelj prijestolonasljednika Gjorgja, zapo- djeo je akciju među zastupnicima, da se od- reknuće ne primi. Proti tomu namjerava socijalista Kazlerović zajedno sa nekoličinom seljačkih zastupnika predložiti, da nijedan član dinastije ne bude istaknut prijestolo- nasljednikom, već da Srbija bude izbornom kraljevinom. Kralj da se bira slobodnom voljom naroda. Na bugarsko-turskoj granici kod Džu- maje došlo je ovih dana do vrlo oštra su- koba između bugarskih vojnika i turskog askera. Ova je vijest prouzročila veliki nemir u Carigradu, te se je bojati daljnih izgreda. U Pragu je ovih dana provedena pre- metačina u stanu bivšeg šumara na srpskom dvoru. Nađeno je više pisama srpskog pri- jestolonasljednika, koja su bila odmah za- pljenjena. Proti šumaru poveden je strogi kazneni postupak. Neke njemačke novine pišu, da pisma sadržavaju kompromitirajućih dokaza proti českoj radikalnoj stranci, * Na putu Lloydova parobroda ,Semira- mis“ iz Aleksandrije u Trst, obolila je neka ženska od kuge. Kad je parobrod stigao u Trst, bio je podvrgnut sveopćoj disinfekciji. Bolestnica je odmah bila prenešena u bolnicu. # Crnogorski je knez Nikola s obzirom na najnoviji okret izjavio, da se ne će više mješati u austro-srpski spor. Potvrđuje se, da je častnicima zabranjeno sudjelovati u eventualnom ratu. e Zastupnička kuća austrijskog rajshrata dovršila je u petak svoju pred-uskrsnu sje- ditbu, te će buduća sjednica biti pismeno sazvana iza uskrsa, U zadnjoj je sjednici riješen veterinarski zakon, zatim trgovačko- politički ovlašteni zakon i više drugih ma- njih osnova. * Francuska komora se bavila štrajkom poštarskih činovnika. Dnevni red, u kojem se kaže, da se štrajk ne odobrava i da se žali neodlučno držanje vlade, zabačen je sa 298 proti 171 glasu, a prihvaćen je dnevni Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahval plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. == red, u kojemu se vladi izjavljuje povjerenje i očekivanje, da će za činovništvo izraditi pragmatiku. * U petak se je na pruzi Rijeka-Zagreb dogodila užasna nosreća. Srušio se je jedan mješoviti vlak od 18 vagona, jor su tračnice bile šlabo pričvršćene. Ne zna se, da li je to zloba ili uslijed velikog prometa. Osam je mrtvih, a 35 ranjenih. Strojovođa i vla- kovođa nijesu se mogli pronači. Sav je pro- met od Karlovca do Rijoke obustavljen. preokret. Najnovije vijesti javljaju, da su velevlasti pristale na aneksiju, da se _ Srbija razoružava pod nadzorom voj- ničkih attache vlasti, pa da će se i naša: monarhija razoružat. Svršeno je dakle! Više ne će svi- jet čekati iz Beča i Beograda vijesti o dogođajima,. koje bi mogli ugroziti mir Europi. Pometli su bojnu -tru- blju, došao je čas da se na stolu urede sva viseća pitanja. U Beču govore na sva usta, da će Srbiji biti blagodarni, spominju dobar trgova- čki ugovor, svezu s morem ... Sve će to ona dobiti, ali ponavljaju, ne na silu, već jer tako u Beču hoće u svojoj velikodušnosti. 1 mi smo uvjereni, da će i dati, i da to ne če biti pusta obećanja, milijuni za Dalmaciju. Zadnje zgode su ih uvjerile, da i malena Srbija može biti velikoj državi od omete nadasve onda, kad u kačulu miješaju kašu drugi. Oni će dakle zbilja ku- šati da Srbiju ekonomski zadovolje, neka bi takć zaboravila druge svoje zahtjeve. Njoj će dakle nešto dati, a nama? U zabrinutosti i nesigurnosti za- dnjih dana, kao da smo zaboravili naše jade. Sada, kada nas više zve- ket sablje 'ne zaglušuje, sada nam odjekuju još strašnije lanci, kojim su Hrvatsku sapeli, a sumnja nam se nameće, da će banovina biti novac, kojim će platiti Madžarima njihovu ishitrenu ratobornost. Možda se varamo ..,. ne, ne će tako biti, Ta Hrvatska ima Franka, Liepopili, Elegovića i družinu! Gdje će ona uz njih propasti! Oni će je spasit, uskrisit, učinit moćnu i jedi-