Strana 2.

Ova kriza, kojoj smo tek: prvu fazu
preživjeli, u našoj neposrednoj blizini,
ne može a da ne ostavi traga i kod
nas. Ako ništa drugo, monarkija je
prisiljena, da svomu jugu posveti
više pažnje,- nego do sada.

Ta pažnja može se očitovati u
većem pritisku, a može biti da nas
ina drugi način ushtiju privezati k sebi.
Nu ni uslijed pritiska ni s koga drugog
uzroka ne smijemo zaboraviti ono, što
nas je naučilo žalosno iskustvo po-
sljednih zemana. Nedajmo tuđincu
da nas opet zavadi, u Srbima, koji
nastavaju iste zemlje kao mi, gle-
dajmo ljude, koji. hoće u miru da
živu na svome, koji imadu svojih
svetinja da brane, svoje ime da ljube.
Jediao tako moći ćemo imati u njima
braću i pomagače u radu, da se na
jugu monarhije okupimo u jednu dr-
žavnu formaciju.

U ovim teškim časovima to treba
neprestano  naglasivati pa tad će
prestati procesi, koji hoće da od
Srba stvore veleizdajnike već za to,
što imadu istoimenika i izvan mo-
narhije. Zbijmo naše redove, uredimo
ih, a ako treba i pročistimo ih. Ne
budimo slijepi za prilike i poteškoće,
ali ne budimo ni mlohavi stvarajuć
zapreka gdje ih nema. Kao državljani
imamo dužnosti prama državi, ali
imamo i prava, koja treba da bra-
nimo, ako ih hoćemo uživati.

U pregovorima između Engleške
i monarhije opazio je - kažu - Aehrent-
hal engleškom poslaniku, kad je spo-
menuo srpsko pitanje, da ovo za mo-
narhiju ne postoji. To pitanje ni za
Hrvate ne postoji, za nas kao za drža-
vljane u monarhiji postoji samo hr-
vatsko pitanje, kojega riješenje u
duhu narodnog prava traži narodna
svijest Hrvata i Srba. To Wekerle
zove utopijom, koja se mne će
nigda ostvarit, jer ugarska vlada
ne će da se tiče u dualističko ustroj-
stvo monarhije. Hoće li biti jača nji-
hova volja ili sila prilika, to će nas
budućnost naučiti, ali jedno može se
već sada kazati: da je Andrassy
održao vjeru Rusiji i da je Bosna
nazad trideset godina bila sjedinjena
s Hrvatskom, ne bi bilo sada potreba
bajuneta i Aehrentalove vještine, da
Austriju izvuku iz velikih neprilika,
u koje je uvuče dualizam.

Pripovijedaju da je Deak g. 1867.
kad se monarhija nailazila u ne baš
najugodnijem poležaju kazao vladaru;
»Madžari ne traže sada ništa više
nego su tražili prije“. Ta bi se izreka
mogla primijeniti i Hrvatima. Kakoza
Deaka nije postojala g. 1866., tako ne
postoji ni za Hrvate kao takove ,,srpsko
pitanje“. Zahtjev za ujedinjenje juž-

CRVENA HRVATSKA “<

žnih Slavena u monarhiji neovisan
je o ,srpskom pitanju“. Kako god
se na Balkanu razvijali događaji, on
će ostati uvijek isti i nepromijenjen,
jer mu je podloga nepromjeniva, jer
je to zahtjev probuđene narodne svi-
jesti, koju.ne mogu opet uspavati
ni prijetnje ni obećanja.

Ekonomske troovnčke vijesti.

Gospodarska poduzeća u istočnoj Aziji.
Ovih se dana držao u Londonu sastanak
visokih financijskih ličnosti, koji će imati
važnih poslijedica ne samo na gogpodar-
skom, nego i na svjetsko-političkom polju,
u koliko se tiče istočne Azije.

Neposredni uzrok ovom sastanku dalo
je od njemačke grupe forsirano pitanje, da
li se ima Njemačku pripustiti k francusko
engleskoj ententi odnosno kineskih željez-
nica, i o tom ovisećih zajma, ili će se pu-
stiti, da samostalno radi. U septembru 1905.
primila je Velika Britanija od Kine pravo
finansiranja i ekvipiranja željeznice od Can-
tona do Hankou. U ovom dogovoru bje za
sjeverni dio pruge i Japanu koješta pripo-
znato. Kao posljedica Entente cordiale fran-
cuska i engleska banka sklopiše ugovor za
skupno djelovanje pri finansiranju ove že-
ljeznice i svih ostalih kineskih željeznica.
Najvažnije je pak to, što ove banke primiše
od francuske i engleske vlade obećanje, da
će ih u svemu što moguće više pripomagati.
Njemačka grupa nije u ovo bila uračunana.
I faktično godine 1908. izvela se gradnja
željeznice Tientsia-Pukov. Ovo se proizvelo
njemačko-engleskim novcem ali to još usli-
jed dogovora iz god. 1895., kad su Njema-
čka i Engleska bile u prijateljskim odnoša-
jima. Zadnjih je godina njemačka grupa bila
isolirana. Svrhom februara sklopi ona sa
kineskom vladom preliminarni ugovor vrhu
zajma od tri milijuna funti lira sterlinih,
što se odnosilo na izgradnju željezničke
pruge Hankou-Canton.  Pekinški dopisnik
»Timesa“ upozori na ovu okolnost. Ostali
listovi za njim, te i francuski i britski glu-
žbeni upliv naperi se proti ovom njemač-
kom poslu. Engleska se pozivala na ugovor
iz godine 1905.; Francuska je izjavila, da
ona ne vidi garancije akcionerima u tom
poduzeću. Njemačka j je grupa, morala oba-
zreti se na ove prigovore, i ako je sumnji-
vo da li su opravdani, budući da je kineska
vlada akceptirala njemačku ponudu stoprva,
iza kako je odbila drugu manje povoljnu
francusko englesku ponudu. Što se tiče ne-
sigurnosti uloženog kapitala, to je baš istina,
da od Kngleske finansirana ali od Kine
upravljana izgradnja željeznice Šanghai-
Ningpo podaje veoma žalostnu sliku. Ali i
to je također istima, da od Njemačke fi-
nansirana a od Kine upravljana izgradnja
sjevernog dijela željaznice Tientsin-Pukov i
po istim engleskim izvješćima ima sjajni
uspjeh. Ipak njemačka grupa mora s ovim
oprekama računati, isto kao što i englesko-
francuska grupa sa njemačkim fait accompli.
Uslijed gornjih dogovora sad se očekuje
englesko-francusko-njemačka Kntenta na po-
lju izgradnje kineskih željeznica. Nadalje je
želja svih triju vlada: engleske, francuske
i njemačke, da se sve tri sporazumiju ne
samo glede pruga Canton:Hankou, nego gle-

 

de svih kineskih željezničkih posala, a to

.

 

Broj 2;

da se suzbije međusobna konktirenei
se od kineske vlade postignu bolji
A to je. veoma potrebito, da se
budu moći graditi valjane, modern
spajajuće željeznice.

Ruska izvozna Komora. Na -pok
dnog dijela predstavnika trgovine ;
potaknuta je namisao, da se u Pe
osnuje ruska izvozna Komora. Proja
more, koji mora da potvrdi minista
govine, već je istome podastrt. Gly
zadaća ovog novog zavoda biti pri
izvoza ruskih sirovina i obrtnih pro
U svim trgovačkim središtima Rusi
će osnovani odjeli ove izvozne Kom

Domaće vijesti.

zručenje oružja. Službeni list
vlade objelodanio je naredbu zemalja
de, kojom se pozivlje da svi oni k
sjeduju puške velike i male, zatim
vere, pištolje i drugo oružje ujedno
banom, da sve ti najdalje kroz 8 d:
dadu političkoj vlasti uz primnice.

Previšnji dar. Njegovo je c. i li
Veličanstvo udijelilo grčko-istočnom q
narstvu u Hercegnovomu 1500 kru
pomoći iz previšnje privatne blagajne
nutrice novosagrađene grčko-istočne

Legije opet na okupu. Iz najpo
jega izvora javljaju nam, da sada k;
ratna jeka potpuno jenjala, da su i
vačke legije počele poprimat opet oni
duh ratobornosti te da se njihov g
štab poduzeo najopreznije mjere da
legije usljed kakovog neopreza proizi
ropejski rat.

Dr. Wekerle protiv južnih Slave
odgovoru na interpelaciju grofu Bat
o vanjskoj političkoj situaciji izjavlju
Wekerle, da će Ugarska raditi svim
silama protiv aspiracija Jugoslavena
će dozvoliti nikakove promjene u n
grupacijama.

nSlovenec“ protiv Franka. Ljuh
»Slovenec“ glasilo slovenske klerikalne
ke, koja je do sada podupirala stranl
Franka nazivlje ,bestidnim“ boj, što g
stranka d.ra Franka proti Srbima. ,
kaže, sigurno najveći zagovornici h
država pravnih ideala, ali na takav
čin hotimice sije neprijateljstvo, i
profaniraju hrvatska čuvstva“.

Proces proti veleizdajnicima. Ovo
proces je slijedio bez ikakvih osobite
mislimo tim reći da nije bilo smijel
čudnim upitima, da nije bilo upadi
globljenje i ukora kojima /sudbeni
ukroćuje drske branitelje, nu jer
stvari nipošto nijesu osobitost već je
vno dnevni red. Osobitost bi bila k
primjer poštovani predsjednik dao
upit, > bi bio ako ništa drugo b
biljan ,... . no odveć smo daleko, j
biljnost i i | veleizdnjnički proces jesu (
svim oprečna pojma, koja ne može
ni ista prerevnost gospodina država
vjetnika. A gospodi na Markovu T
gla bi se vrlo zgodno namijeniti ona
se brda, rodio se miš — jer su gosf
ovaj proces napravili takovu reklami
dovabili znatiželjnih novinara i iz !
tnijih krajšva. Pa? Novinari polag
laze a vanjske sa novine pune ogori
da se nešto slično može u Europi 4