Strana 2. Ova kriza, kojoj smo tek: prvu fazu preživjeli, u našoj neposrednoj blizini, ne može a da ne ostavi traga i kod nas. Ako ništa drugo, monarkija je prisiljena, da svomu jugu posveti više pažnje,- nego do sada. Ta pažnja može se očitovati u većem pritisku, a može biti da nas ina drugi način ushtiju privezati k sebi. Nu ni uslijed pritiska ni s koga drugog uzroka ne smijemo zaboraviti ono, što nas je naučilo žalosno iskustvo po- sljednih zemana. Nedajmo tuđincu da nas opet zavadi, u Srbima, koji nastavaju iste zemlje kao mi, gle- dajmo ljude, koji. hoće u miru da živu na svome, koji imadu svojih svetinja da brane, svoje ime da ljube. Jediao tako moći ćemo imati u njima braću i pomagače u radu, da se na jugu monarhije okupimo u jednu dr- žavnu formaciju. U ovim teškim časovima to treba neprestano naglasivati pa tad će prestati procesi, koji hoće da od Srba stvore veleizdajnike već za to, što imadu istoimenika i izvan mo- narhije. Zbijmo naše redove, uredimo ih, a ako treba i pročistimo ih. Ne budimo slijepi za prilike i poteškoće, ali ne budimo ni mlohavi stvarajuć zapreka gdje ih nema. Kao državljani imamo dužnosti prama državi, ali imamo i prava, koja treba da bra- nimo, ako ih hoćemo uživati. U pregovorima između Engleške i monarhije opazio je - kažu - Aehrent- hal engleškom poslaniku, kad je spo- menuo srpsko pitanje, da ovo za mo- narhiju ne postoji. To pitanje ni za Hrvate ne postoji, za nas kao za drža- vljane u monarhiji postoji samo hr- vatsko pitanje, kojega riješenje u duhu narodnog prava traži narodna svijest Hrvata i Srba. To Wekerle zove utopijom, koja se mne će nigda ostvarit, jer ugarska vlada ne će da se tiče u dualističko ustroj- stvo monarhije. Hoće li biti jača nji- hova volja ili sila prilika, to će nas budućnost naučiti, ali jedno može se već sada kazati: da je Andrassy održao vjeru Rusiji i da je Bosna nazad trideset godina bila sjedinjena s Hrvatskom, ne bi bilo sada potreba bajuneta i Aehrentalove vještine, da Austriju izvuku iz velikih neprilika, u koje je uvuče dualizam. Pripovijedaju da je Deak g. 1867. kad se monarhija nailazila u ne baš najugodnijem poležaju kazao vladaru; »Madžari ne traže sada ništa više nego su tražili prije“. Ta bi se izreka mogla primijeniti i Hrvatima. Kakoza Deaka nije postojala g. 1866., tako ne postoji ni za Hrvate kao takove ,,srpsko pitanje“. Zahtjev za ujedinjenje juž- CRVENA HRVATSKA “< žnih Slavena u monarhiji neovisan je o ,srpskom pitanju“. Kako god se na Balkanu razvijali događaji, on će ostati uvijek isti i nepromijenjen, jer mu je podloga nepromjeniva, jer je to zahtjev probuđene narodne svi- jesti, koju.ne mogu opet uspavati ni prijetnje ni obećanja. Ekonomske troovnčke vijesti. Gospodarska poduzeća u istočnoj Aziji. Ovih se dana držao u Londonu sastanak visokih financijskih ličnosti, koji će imati važnih poslijedica ne samo na gogpodar- skom, nego i na svjetsko-političkom polju, u koliko se tiče istočne Azije. Neposredni uzrok ovom sastanku dalo je od njemačke grupe forsirano pitanje, da li se ima Njemačku pripustiti k francusko engleskoj ententi odnosno kineskih željez- nica, i o tom ovisećih zajma, ili će se pu- stiti, da samostalno radi. U septembru 1905. primila je Velika Britanija od Kine pravo finansiranja i ekvipiranja željeznice od Can- tona do Hankou. U ovom dogovoru bje za sjeverni dio pruge i Japanu koješta pripo- znato. Kao posljedica Entente cordiale fran- cuska i engleska banka sklopiše ugovor za skupno djelovanje pri finansiranju ove že- ljeznice i svih ostalih kineskih željeznica. Najvažnije je pak to, što ove banke primiše od francuske i engleske vlade obećanje, da će ih u svemu što moguće više pripomagati. Njemačka grupa nije u ovo bila uračunana. I faktično godine 1908. izvela se gradnja željeznice Tientsia-Pukov. Ovo se proizvelo njemačko-engleskim novcem ali to još usli- jed dogovora iz god. 1895., kad su Njema- čka i Engleska bile u prijateljskim odnoša- jima. Zadnjih je godina njemačka grupa bila isolirana. Svrhom februara sklopi ona sa kineskom vladom preliminarni ugovor vrhu zajma od tri milijuna funti lira sterlinih, što se odnosilo na izgradnju željezničke pruge Hankou-Canton. Pekinški dopisnik »Timesa“ upozori na ovu okolnost. Ostali listovi za njim, te i francuski i britski glu- žbeni upliv naperi se proti ovom njemač- kom poslu. Engleska se pozivala na ugovor iz godine 1905.; Francuska je izjavila, da ona ne vidi garancije akcionerima u tom poduzeću. Njemačka j je grupa, morala oba- zreti se na ove prigovore, i ako je sumnji- vo da li su opravdani, budući da je kineska vlada akceptirala njemačku ponudu stoprva, iza kako je odbila drugu manje povoljnu francusko englesku ponudu. Što se tiče ne- sigurnosti uloženog kapitala, to je baš istina, da od Kngleske finansirana ali od Kine upravljana izgradnja željeznice Šanghai- Ningpo podaje veoma žalostnu sliku. Ali i to je također istima, da od Njemačke fi- nansirana a od Kine upravljana izgradnja sjevernog dijela željaznice Tientsin-Pukov i po istim engleskim izvješćima ima sjajni uspjeh. Ipak njemačka grupa mora s ovim oprekama računati, isto kao što i englesko- francuska grupa sa njemačkim fait accompli. Uslijed gornjih dogovora sad se očekuje englesko-francusko-njemačka Kntenta na po- lju izgradnje kineskih željeznica. Nadalje je želja svih triju vlada: engleske, francuske i njemačke, da se sve tri sporazumiju ne samo glede pruga Canton:Hankou, nego gle- de svih kineskih željezničkih posala, a to . Broj 2; da se suzbije međusobna konktirenei se od kineske vlade postignu bolji A to je. veoma potrebito, da se budu moći graditi valjane, modern spajajuće željeznice. Ruska izvozna Komora. Na -pok dnog dijela predstavnika trgovine ; potaknuta je namisao, da se u Pe osnuje ruska izvozna Komora. Proja more, koji mora da potvrdi minista govine, već je istome podastrt. Gly zadaća ovog novog zavoda biti pri izvoza ruskih sirovina i obrtnih pro U svim trgovačkim središtima Rusi će osnovani odjeli ove izvozne Kom Domaće vijesti. zručenje oružja. Službeni list vlade objelodanio je naredbu zemalja de, kojom se pozivlje da svi oni k sjeduju puške velike i male, zatim vere, pištolje i drugo oružje ujedno banom, da sve ti najdalje kroz 8 d: dadu političkoj vlasti uz primnice. Previšnji dar. Njegovo je c. i li Veličanstvo udijelilo grčko-istočnom q narstvu u Hercegnovomu 1500 kru pomoći iz previšnje privatne blagajne nutrice novosagrađene grčko-istočne Legije opet na okupu. Iz najpo jega izvora javljaju nam, da sada k; ratna jeka potpuno jenjala, da su i vačke legije počele poprimat opet oni duh ratobornosti te da se njihov g štab poduzeo najopreznije mjere da legije usljed kakovog neopreza proizi ropejski rat. Dr. Wekerle protiv južnih Slave odgovoru na interpelaciju grofu Bat o vanjskoj političkoj situaciji izjavlju Wekerle, da će Ugarska raditi svim silama protiv aspiracija Jugoslavena će dozvoliti nikakove promjene u n grupacijama. nSlovenec“ protiv Franka. Ljuh »Slovenec“ glasilo slovenske klerikalne ke, koja je do sada podupirala stranl Franka nazivlje ,bestidnim“ boj, što g stranka d.ra Franka proti Srbima. , kaže, sigurno najveći zagovornici h država pravnih ideala, ali na takav čin hotimice sije neprijateljstvo, i profaniraju hrvatska čuvstva“. Proces proti veleizdajnicima. Ovo proces je slijedio bez ikakvih osobite mislimo tim reći da nije bilo smijel čudnim upitima, da nije bilo upadi globljenje i ukora kojima /sudbeni ukroćuje drske branitelje, nu jer stvari nipošto nijesu osobitost već je vno dnevni red. Osobitost bi bila k primjer poštovani predsjednik dao upit, > bi bio ako ništa drugo b biljan ,... . no odveć smo daleko, j biljnost i i | veleizdnjnički proces jesu ( svim oprečna pojma, koja ne može ni ista prerevnost gospodina država vjetnika. A gospodi na Markovu T gla bi se vrlo zgodno namijeniti ona se brda, rodio se miš — jer su gosf ovaj proces napravili takovu reklami dovabili znatiželjnih novinara i iz ! tnijih krajšva. Pa? Novinari polag laze a vanjske sa novine pune ogori da se nešto slično može u Europi 4