U DUBROVNIKU, 7. aprila 1909. Broj 28. ROENA HRVATSKA a je listu uaagstljeđe: za Dubrovnik i7>a Aust o-I garabu ni: godiru 10 K. 7 a ino <4tt list, nad mu pretplata mine, smatra se o 104 Ki oštarski troškovi. K > > IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE ——-— I SUBOTE —— POJEDINI BROJ 10 PARA predbrojen za Guošasto i» ugodište. —-—— ke teli i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. Pretpiaia i oglasi šalju se upravi, & dopisi nredništvu lista. Za izjave. priopćena. zahva) poda i plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju. poje Štamparija DeGiulli i dr. === godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. — i ojavne vijesti. Što se po Zagrebu govori ZAGREB, 7. — Govori se, da je uch odlučio predati demisiju zbog oba sa ugarskom vladom u pi- ju odcijepljenja Rijeke-od Senjske upije. Govori se da će predati isija i grof Nako guverner na eci. Ispituju. se radikali. ZAGREB, 7. — Traje presluša. je srpskih radikalaca od kojih neki bili tuženi na temelju svje- fanstva čovjeka otpuštena zbog nih nepodobština iz općinske žbe. Prihvaćen sporazum. CARIGRAD, 7. — Turski parla- nat prihvatio je sporazum s mo- hijom u pitanju aneksije sa: 136 sova proti 46. Oporbu su sačinja- i neki zastupnici narodnosti, a naj- e Arbanasi. Intervencija velevjasti. CETINJE, 7. — Intervencija ve- lasti, da sklone Crnugoru na pri- inje aneksije i razoružanje, ne Pijeva. Sveslavenska konferenca. BEOGRAD, 7. — Ovdje će u boju biti sveslavenska konferencija, a će se u prvom redu baviti hutkom velike sveslavenske banke. čki pregled. Kako iz Beča javljaju, vlada želi sani- zeinaljske financije austrijskih pokrajina, istim načinom kao i prijašnja vlada, to | da se u tu 'svrhu upotrebi porez na u. Osnova o tom zapela je u: rajhsratu. listar financija izjavio je u financijalnom oru, da će u budućem zasjedanju priopćiti ) program. Država će trebati doskoro ne svote za provodenje dvogodišnje voj-. ]lužbe, zatim za razne upravne refor me, uala je velikih izdataka za oružanje. Za. tiće ovih izdataka i podmirenje potreba it će prihodi od povišenog. cjenika ' kod željeznica i — novi porezi. ki Česki agrarci održali su u Pragu sjed- nicu, u kojoj su zaključili pokrenuti akciju za saziv českoga sabora. Politički spor između Austro-Ugarske i Srbije smatra se u diplomatskim krugovima riješenim. Po vijestima, što dolaze iz Srbije, vlada ondje mir, te se i narod prilagođuje situaciji. Uz takove prilike biva sve manje vjerojatno, da će doći do promjene dinastije. * Glede riješenja crnogorskog pitanja, vlasti sa se složile, da će prepu- stiti Italiji posredovanje na Cetinju. Italija ima da skloni Crnu Goru, neka odustane. od svakog zahtijeva zemliišne odštete, a mo- narhija je veći pristala na promjenu čl. 29. berlinskog ugovora, koji se tiče crnogorskog primorja i njegovog nadzora. Što se pako tiče trgovačko-političkog odnosa između Austro-Ugarske i Srbije, može se očekivati, da će se za kratko vri- jeme dokrajčiti ,stanje bez ugovora“, koje je prekjučer nastalo. Austro-ugarski. poslanik u Biogradu grof Forgach priopćio je naime ovih dana srpskoj vladi želju monarhije, da se što prije započnu pregovori o uspostavi redovitog stanja. Najveće pogodnosti, što ih monarhija sada može ponuditi Srbiji, ne od- govaraju doduše njenim interesima, jer je po tom isključen izvoz zaklanog blaga u Austro-Ugarsku ; ali Austro-Ugarska želi Sr- biju na drugi način odštetiti, jer joj može dati pogodnosti za provoz u Švicarsku. 'Tr- govački ugovor sa Švicarskom bio je do sada za Srbiju bez vrijednosti, dok bi se pogodnostima naše monarhije omogućio iz- voz mesa i peradi u Švicarsku. sk U Ateni se odkrila zavjera proti kralju Đuri. Mnoge su pristalice bivšega ministra predsjednika Rallisa uapšene. * U petak je pokopan u Trstu jedan od. najzaslužnijih časnika naše ratne mornarice, umirovljeni kontreadmiral Ferdinand Geb- hardt. God. 1866. bio je ranjen u boju kod Visa, a god. 1885. sudjelovao je na puto- vanju upokojenoga kraljevića Rudolfa u Gr- čku i Siriju. i Posebni dopisnik Lokal Anzeigera“ ja- vlja, da se ratno mapološtaje u Crnoj Gori ne može ni pod koji način stišati. Crna Gora sveudilj pojačava svoje čete na au. strijskoj granici. Službeno se ove vijesti po- riču, ali se priznaje, da sa učinjene mjere NE e Istarski zastupnici zaključili su na sje- dnici obdržavanoj u Trstu, kako već javi- smo, da se zamioli vlada, neka odmah se- zove istarski sabor i privoli na to, da se za podporu stradajućih sklopi zajam od 100.000 kruna. Zastupnici dr. Laginja, Spinčić, Rizzi i Bartoli ovlašteni su, da pođu u Beč i on- dje zatraže saziv sabora i povišenje držav- nog prinosa za stradajuće. : a Po nalogu praškog kaznenog sudišta provedena je ponovno kod mnogih radikal- nih socijalista kućna potraga radi protuvoj- ničke agitacije. U Hrudimu uapšeh je vođa tamošnjih radikalnih socijalista, te je izru- čen ondješnjem. kaznenom sudu. * Bečko-gradsko zastupstvo izabralo je Luegera ponovno načelnikom. 'Tom prilikom držao je Lueger poduži govor, u kojem je uzveličavao Njemačku. a Naš kralj poslao je depešu caru Vilimu, u kojoj mu izriče najveću zahvalu za drža- nje Njemačke u konfliktu Austro-Ugarske sa Srbijom. * U političkim kragovima u Rimu način riješenja austro-srpskog sukoba izazvao je duboki utisak. Jedau političar izjavio je, da je englesko-francuski-ruski savez moralno potučen i da je trojni savez siguran za 50 godina. * Javljaju iz Beograda; Odbor narodne obrane, koji se je razišao pretvoriti će se u političku stranku. U tu će svrhu predsjed- nik Nušić kod budućih izbora, koji će biti na jesen kandidirati s programom ove stran- ke. Ta će stranka nastaviti veliko-srpsku, agitaciju kako u Srbiji tako u Bosni i Her- . cegovini, Što Je od sabora? Kako sad stvari u Dalmaciji stoje, bojimo se, da ako nije već nastupilo, a ono će doskora doći vrijeme, kad će trebovati osobite smjelosti, da i upitaš, što je od sabora, i hoće li se taj uopće pozivati. Ima već godina dana i po, da sabora nije bilo,-a već 4 mjeseca zemaljski odbor troši: na temelju lanjskog proračuna,. jer + nijesu pozvali sabora da o povomu vijeća. Kroz to vrijeme bili su novi izbori te je.po tom _voć šest mjeseca, što na čelu zemaljske autonomije stoji zemaljski odbor čekajuć, da mu novi sabor potvrdi ili uskrati mandat. Ako sve to nije dosta da naša jav- nost najenergičnije traži saziv sabora, tad to dokazuje, daje u Dalmaciji. nestalo ustavne svijesti, i da se sada a