U DUBROVNIKU, 7. aprila 1909.

Broj 28.

 

ROENA HRVATSKA

a je listu uaagstljeđe: za Dubrovnik i7>a Aust o-I garabu ni: godiru 10 K. 7 a ino
<4tt list, nad mu pretplata mine, smatra se

o 104 Ki oštarski troškovi. K > >

 

 

 

 

 

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE ——-— I SUBOTE ——

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

 

 

 

 

predbrojen za Guošasto i» ugodište. —-—— ke
teli i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. Pretpiaia i oglasi šalju se upravi, & dopisi nredništvu lista. Za izjave. priopćena. zahva)
poda i plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju. poje
Štamparija DeGiulli i dr. === godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. — i

 

 

ojavne vijesti.

Što se po Zagrebu govori

ZAGREB, 7. — Govori se, da je
uch odlučio predati demisiju zbog
oba sa ugarskom vladom u pi-
ju odcijepljenja Rijeke-od Senjske
upije. Govori se da će predati
isija i grof Nako guverner na

eci.

Ispituju. se radikali.

ZAGREB, 7. — Traje presluša.
je srpskih radikalaca od kojih
neki bili tuženi na temelju svje-
fanstva čovjeka otpuštena zbog

nih  nepodobština iz općinske
žbe.

Prihvaćen sporazum.

CARIGRAD, 7. — Turski parla-

nat prihvatio je sporazum s mo-
hijom u pitanju aneksije sa: 136
sova proti 46. Oporbu su sačinja-
i neki zastupnici narodnosti, a naj-
e Arbanasi.

Intervencija velevjasti.

CETINJE, 7. — Intervencija ve-
lasti, da sklone Crnugoru na pri-

inje aneksije i razoružanje, ne
Pijeva.

Sveslavenska konferenca.

BEOGRAD, 7. — Ovdje će u
boju biti sveslavenska konferencija,
a će se u prvom redu baviti
hutkom velike sveslavenske banke.

čki pregled.

Kako iz Beča javljaju, vlada želi sani-
zeinaljske financije austrijskih pokrajina,
istim načinom kao i prijašnja vlada, to

| da se u tu 'svrhu upotrebi porez na
u. Osnova o tom zapela je u: rajhsratu.
listar financija izjavio je u financijalnom
oru, da će u budućem zasjedanju priopćiti
) program. Država će trebati doskoro

ne svote za provodenje dvogodišnje voj-.

]lužbe, zatim za razne upravne refor me,

uala je velikih izdataka za oružanje. Za.

tiće ovih izdataka i podmirenje potreba
it će prihodi od povišenog. cjenika ' kod
željeznica i — novi porezi.

ki

 

Česki agrarci održali su u Pragu sjed-
nicu, u kojoj su zaključili pokrenuti akciju
za saziv českoga sabora.

Politički spor između Austro-Ugarske i
Srbije smatra se u diplomatskim krugovima
riješenim. Po vijestima, što dolaze iz Srbije,
vlada ondje mir, te se i narod prilagođuje
situaciji. Uz takove prilike biva sve manje
vjerojatno, da će doći do promjene dinastije.

*

Glede riješenja crnogorskog pitanja,
vlasti sa se složile, da će  prepu-
stiti Italiji posredovanje na Cetinju. Italija

ima da skloni Crnu Goru, neka odustane.
od svakog zahtijeva zemliišne odštete, a mo-
narhija je veći pristala na promjenu čl. 29.
berlinskog ugovora, koji se tiče crnogorskog
primorja i njegovog nadzora.

Što se pako tiče trgovačko-političkog
odnosa između Austro-Ugarske i Srbije,
može se očekivati, da će se za kratko vri-
jeme dokrajčiti ,stanje bez ugovora“, koje
je prekjučer nastalo. Austro-ugarski. poslanik
u Biogradu grof Forgach priopćio je naime
ovih dana srpskoj vladi želju monarhije, da
se što prije započnu pregovori o uspostavi
redovitog stanja. Najveće pogodnosti, što ih
monarhija sada može ponuditi Srbiji, ne od-
govaraju doduše njenim interesima, jer je
po tom isključen izvoz zaklanog blaga u
Austro-Ugarsku ; ali Austro-Ugarska želi Sr-
biju na drugi način odštetiti, jer joj može
dati pogodnosti za provoz u Švicarsku. 'Tr-
govački ugovor sa Švicarskom bio je do
sada za Srbiju bez vrijednosti, dok bi se
pogodnostima naše monarhije omogućio iz-
voz mesa i peradi u Švicarsku.

sk

U Ateni se odkrila zavjera proti kralju
Đuri. Mnoge su pristalice bivšega ministra
predsjednika Rallisa uapšene.

*

U petak je pokopan u Trstu jedan od.

najzaslužnijih časnika naše ratne mornarice,
umirovljeni kontreadmiral Ferdinand Geb-
hardt. God. 1866. bio je ranjen u boju kod
Visa, a god. 1885. sudjelovao je na puto-
vanju upokojenoga kraljevića Rudolfa u Gr-
čku i Siriju. i

Posebni dopisnik Lokal Anzeigera“ ja-
vlja, da se ratno mapološtaje u Crnoj Gori
ne može ni pod koji način stišati. Crna
Gora sveudilj pojačava svoje čete na au.
strijskoj granici. Službeno se ove vijesti po-

riču, ali se priznaje, da sa učinjene mjere
NE e

Istarski zastupnici zaključili su na sje-
dnici obdržavanoj u Trstu, kako već javi-
smo, da se zamioli vlada, neka odmah se-
zove istarski sabor i privoli na to, da se za

podporu stradajućih sklopi zajam od 100.000
kruna. Zastupnici dr. Laginja, Spinčić, Rizzi
i Bartoli ovlašteni su, da pođu u Beč i on-
dje zatraže saziv sabora i povišenje držav-
nog prinosa za stradajuće.

:
a

Po nalogu praškog kaznenog sudišta
provedena je ponovno kod mnogih radikal-
nih socijalista kućna potraga radi protuvoj-
ničke agitacije. U Hrudimu uapšeh je vođa
tamošnjih radikalnih socijalista, te je izru-
čen ondješnjem. kaznenom sudu.

*

Bečko-gradsko zastupstvo izabralo je
Luegera ponovno načelnikom. 'Tom prilikom
držao je Lueger poduži govor, u kojem je
uzveličavao Njemačku.

a

Naš kralj poslao je depešu caru Vilimu,
u kojoj mu izriče najveću zahvalu za drža-
nje Njemačke u konfliktu Austro-Ugarske

sa Srbijom.
*

U političkim kragovima u Rimu način

riješenja austro-srpskog sukoba izazvao je

duboki utisak. Jedau političar izjavio je, da
je englesko-francuski-ruski savez moralno
potučen i da je trojni savez siguran za 50

godina.
*

Javljaju iz Beograda; Odbor narodne
obrane, koji se je razišao pretvoriti će se u
političku stranku. U tu će svrhu predsjed-
nik Nušić kod budućih izbora, koji će biti
na jesen kandidirati s programom ove stran-

ke. Ta će stranka nastaviti veliko-srpsku,
agitaciju kako u Srbiji tako u Bosni i Her- .

cegovini,

Što Je od sabora?

Kako sad stvari u Dalmaciji stoje,
bojimo se, da ako nije već nastupilo,

 

a ono će doskora doći vrijeme, kad

će trebovati osobite smjelosti, da i
upitaš, što je od sabora, i hoće li se
taj uopće pozivati. Ima već godina
dana i po, da sabora nije bilo,-a

već 4 mjeseca zemaljski odbor troši:
na temelju lanjskog proračuna,. jer +
nijesu pozvali sabora da o povomu

vijeća. Kroz to vrijeme bili su novi

izbori te je.po tom _voć šest mjeseca,

što na čelu zemaljske autonomije
stoji zemaljski odbor čekajuć, da mu
novi sabor potvrdi ili uskrati mandat.
Ako sve to nije dosta da naša jav-

nost najenergičnije traži saziv sabora,

tad to dokazuje, daje u Dalmaciji.

nestalo ustavne svijesti, i da se sada

a