Strana 2. CRVENA HRVATSKA ZLZEEZEEIZINENENNEENENEEdESAmEEIERINIENNNNNRNNNNINNNNNNNENSNENENNENENENEREmmamskmEs ammmmmzmmmmmzmmmsummmmmmmmmmme raju nešto dobiti. Listovi, kojih su sveze dobro poznate, već sada isklju- čuju trializam. Tako n. pr. Stadlerov »Hrvatski Dnevnik“, koji je do ne- davno izdajicom krstio svakoga, koji bi se i usudio reć,, da se Bosna po- slije aneksije ne će pridružiti Hrvat- skoj, sada već cijeni trializam nemo- gućim, a gradačka Tagespost, gdje surađuje poznati pouzdanik ministar- stva vanjskih posala Dr. Friedjung, ne stidi se reći, da sada Austrija mora da sačuva njemački značaj. Trializam sigurno ne bi bio najbolji put da se to postigne, ali ideja nje- gova mogla bi ipak nešto služiti : ona bi mogla uljuljati Hrvate u san, mogla bi ih možda i zavesti na ne- promišljene korake i učiniti nehotič- nim pomoćnicima njemačkih osnova. A nagrada? Bila bi ista kao g. 1850. kad smo natopili krvi madžarske ra- vnine. Slali su nas da se borimo za slobodu Hrvatske, a borili smo se za prevlast Beča. Trializam ne može se stvoriti protiv Madžarske bez državnog pre- vrata, to je istina, u koju nije do- pušteno sumnjati, ali više je nego opravdano sumnjati, da li će Beč podignuti ruku za taj udarac za lju- bav našu. Mi, iskreno kažemo, u to ne vjerujemo i baš za to jer se ni- čemu od drugoga ne nadamo, prepo- ručujemo samo rad. U državi će prije ili poslije doći do promjena, ali da te promjene dočekamo bez bojazni, da bi mogle poroditi g. 1848. i ono. što slijedi, treba prvo da se narodnim edgojem onemogući djelatnost svih onih, kojima je preči Beč ili Pešta nego Hrvatska. Stoprva kad budu u Beču i u Bešti znati, da smo narod, postupat će s nama kao narodom. Odgajajmo narod u duhu narod- nom, to nam je jedini spas. Ne ćemo ni tada postići mnogo, ako prilike ne budu zgodne, ali ako dođe doba da se nešto uzmogne postići, ne čemo barem između sebe nači tuđiuca, ko- jim je Hrvatska unosni posao. Ekonomske trgovnčke vljesti, Međunarodna izložba u Buenos-Aires 1910. Prigodom stote obljetnice svoje neod- visnosti priređuje argentinska repuplika od 25. maja do 25. novembra 1910. međuna- rodnu izložbu željeznica i saobraćajnih sred- stava u Buenos-Airesu. Svakoj je narodnosti otvoreno polje natjecanja u obrtu saobraćaj- nih sredstava i onakovim ostalim obrtima, koji stoje u savezu sa ovima. Ona to ne priređuje kao takmac — jer toli visoko Cije razvijena njezina industrija — već kao trg, gdje će se rasprodati dosta toga i koji je svakoj glavnici i svim poduzetnim ljudima: otvoren. Izložba će obuhvatati ove odsjeke: 1. Željeznice i tramvaji, koji nijesu tjerani električno ; 2. Povjest željeznica i tramvaja ; 3. Obrt automobila ; 4. Koturače (veločipedi) ; 5. Pošta, brzojav, telefon i ostala saobra- ćajna sredstva ; 6. Kočije, kola; 4. Dvokolice i športske kočije ; 8. Vojnički transport, sanitetska služba ; 9. Kovčezi i prtljage; 0. Gradska prenosna sredstva i vatrogasci; 1. Dekorativna umjetnost u obrtu tran- sportnih sredstava ; Higijena i sanitetska služba u saobra- ćajnim sredstvima ; 13. Zaštita radnika, socijalne odredbe na korist raznih činovnika i radnika u transportnim poduzećima ; 14. Galerije za nacionalne mehaničke obrte, koji stoje u savezu sa prevozom; ra- dioničke galerije sa radećim strojevima ; 15. Osobite nacijonalne građevine : 16. Zrakoplovstvo. Pravilnik, cijenik za najam pomješća, molbe za pripust kao što i detailirani razdio grupa može se dobiti od Austro-Ugarskog izložbenog odjela. 'Treba opaziti, da molbe za pripust na sudjelovanje izložbi treba do svrhe juna 1909. poslati. Obrtna i gospodarska izložba u Czen- stochan. Ova će izložba trajati od 5. augusta do 15. septembra 1909. Ujedno ovo će biti jedna od najznamenitijih izložaba, što su se dosad u Poljskoj priredile. Broj je izložitelja već dosad dosta velik a danomice ih prido- lazi i to iz Belgije, Francuske, Engleske i ćak iz Amerike. Broj će posjetnika bez sumnje biti veoma velik, pošto odbor dobiva danomice pitanja od mnogih domaćih obrtnih zadruga, koje kane prirediti tamo izlete in corpore. Početkom proljeća početi će se od- mah graditi paviljoni. Već se pobrinulo ta- kođer za olakšanje prevoznih cijena i cari- narskih. Kako se obaznaje, primio je izlož- beni odbor od carskog ruskog _ cari- narskog departmana vijest, da su ruski ca- rinarski uredi u Granici, Sosnoviću i Alek- sandrovu upućeni, da carinu za predmete povraćene s izložbe strankama povrate. Ta- kođer će željeznice besplatno prednote izložene na izložbi ne prodane natrag prevažati. Obzi- rom na to, da grad Czentochan leži na gra- nici a u sredini obrtom bogate i naravnim dobrima veoma opskrbljene gubernije Petri- kan, što je za izložbu uopće dobro a za izložitelje u svakom pogledu, izložba će pot- puno uspjeti. Treba naglasiti, da je glavni cilj izložbe, da emancipuje od njemačke industrije i da tamošnje konsumente novim i dobrim izvo- rima nabave upozna. Da je to glavni cili, vidi se već iz toga, što, dosad nije nijedna njemačka tvrtka bila pripuštena k izložbi, premda mnogo i dobrih ponuda ima. To vrijedi za industriju iz države Njemačke, dočim su izložiteljima iz Austro-Ugarske monarhije vrata širom otvorena i rado se izloženi predmeti primaju. Carska i međunarodna izlozba u .Lon- donu obdržavati će se od maja do oktobra ove godine. Na ovu izložbu može svaka zemlja .svoje osobite proizvode narodne i obrtne izložiti. Sudioništvovanje izložitelja iz Monarhije ovoj izložbi pod državnim vod: stvom i javnom sudjelovanju države isklju- Broj 29, čeno je radi sasvim privatnog hara ovog poduzeća i radi velikih trošaka g, spojenih i radi kratkoće vremena koje j raspoloženju za pripraviti se k istoj. Domaće vijesti, Mandićev izbor. ,Hrv. Narodna zaje ca“ obdržavala je u prošlu nedjelju podne svoju ovogodišnju glavnu skupi uz prisutnost od preko 2000 članova jednice. Skupštinu je u 3 posl. podne, presj. Zelenika. Izbor je trajao u najve redu do kasno u noć, Dr. Mandić i njeg pristaše dobiše većinu. Odeijepljenje riječke župe. ,,Hrva Pravo“ donosi vijest iz Rima, da Maj rade punom parom u Beču i Rimu a cijepljenje riječke župe od rimske bisku ali pri tomu treba privole našeg vlada se imade staviti na čelo akcije jedan m ministar i to grof Appony sa hrv. minist Josipovićem. Grof Appony i grof imali bi dati ostavku u slučaju, ako v! ne bi htio pristati na rečeno otcijepljenje sipović da imade ovu akciju podupirati bože u ime Hrvata i u interesu Hrvat Dopisnik upozoruje da se jedna visoka vatska ličnost okrivljuje (drži se da je greb. nadbiskup) što je kralju podni opsežni memorandum, u kojemu je si točno i zakonito razložena ,,Upozorujem — veli dopisnik — na ovu pogibelj, di ne bi hrvatska javnost odviše podala ne sigurnosti, jer je, uvjeravam vas ,,Ham aute portas“. Dr. Friedjung. ,Obzor“ piše: Ta zad nada d.ra Franka i baruna Raucha šuti riba, i čuva svoje dokumente. Dr. Sp ković (od koga bi imali poticati dokum o veleizdaji koalicije), dobacio mu je u da laže, a on šuti. Dr. Wekerle mu je zao, da njegov spis nije nikakvo dokaz a on šuti. Koalicija ga je pozvala, da nuje onu četvoricu, on šuti. Pa da to lijepi značaj, taj njemački Argus? Spalajkovićeva izjava. Na otkrića djunga izjavljuje toliko spominjani Sp! ković slijedeće: , Navodi d.ra Friedjung »N. F. Pressi* o velikosrpskoj propag jesu proste izmišljotine. Ja nijesam dao kad svojoj vladi kakav tajni izvještaj, su otkrića“ d.ra Friedjunga nespretni sifikati. Ja ne poznam u opće ni jedn zastupnika hrv.-srp. koalicije. Sve što istina u pričanju Friedjunga jest činjer da sam bio u Sarajevu kod svoga tasta, sam tom ptilikom posjetio zem. pogla Bosne generala Windzora i odsječnog Hormana. Dr. Friedjung je naprosto 7 den, pa mu ja dajem rado prilike, da | pred kakvim časnim sudom svoje obi dokaže. %Za madžarsku banku u Bosni. ,,Po javljaju da Burijan sprema u Beč pred ki deputaciju, koja će trazit osnutak madž agrarne banke prema dosadašnjoj madža osnovi. "Time hoće da paralizira austrijske vlade, .da se stvori zajedni austro-ugarska - banka. U tu svrhu ds poći pristaše poznatog Laze Dimitrijević Fantazija Madžara. Keleti javljaju navodno iz Sarajeva, da među slimanskim i srpsko-pravoslavnim gra! stvom postoji pokret, da se u Budimj