Strana 2.

CRVENA HRVATSKA

ZLZEEZEEIZINENENNEENENEEdESAmEEIERINIENNNNNRNNNNINNNNNNNENSNENENNENENENEREmmamskmEs ammmmmzmmmmmzmmmsummmmmmmmmmme

raju nešto dobiti. Listovi, kojih su
sveze dobro poznate, već sada isklju-
čuju trializam. Tako n. pr. Stadlerov
»Hrvatski Dnevnik“, koji je do ne-
davno izdajicom krstio svakoga, koji
bi se i usudio reć,, da se Bosna po-
slije aneksije ne će pridružiti Hrvat-
skoj, sada već cijeni trializam nemo-
gućim, a gradačka Tagespost, gdje
surađuje poznati pouzdanik ministar-
stva vanjskih posala Dr. Friedjung,
ne stidi se reći, da sada Austrija
mora da sačuva njemački značaj.
Trializam sigurno ne bi bio najbolji
put da se to postigne, ali ideja nje-
gova mogla bi ipak nešto služiti :
ona bi mogla uljuljati Hrvate u san,
mogla bi ih možda i zavesti na ne-
promišljene korake i učiniti nehotič-
nim pomoćnicima njemačkih osnova.
A nagrada? Bila bi ista kao g. 1850.
kad smo natopili krvi madžarske ra-
vnine. Slali su nas da se borimo za
slobodu Hrvatske, a borili smo se za
prevlast Beča.

Trializam ne može se stvoriti
protiv Madžarske bez državnog pre-
vrata, to je istina, u koju nije do-
pušteno sumnjati, ali više je nego
opravdano sumnjati, da li će Beč
podignuti ruku za taj udarac za lju-
bav našu. Mi, iskreno kažemo, u to
ne vjerujemo i baš za to jer se ni-
čemu od drugoga ne nadamo, prepo-
ručujemo samo rad. U državi će prije
ili poslije doći do promjena, ali da
te promjene dočekamo bez bojazni,
da bi mogle poroditi g. 1848. i ono.
što slijedi, treba prvo da se narodnim
edgojem onemogući djelatnost svih
onih, kojima je preči Beč ili Pešta
nego Hrvatska. Stoprva kad budu u
Beču i u Bešti znati, da smo narod,
postupat će s nama kao narodom.

Odgajajmo narod u duhu narod-
nom, to nam je jedini spas. Ne ćemo
ni tada postići mnogo, ako prilike ne
budu zgodne, ali ako dođe doba da
se nešto uzmogne postići, ne čemo
barem između sebe nači tuđiuca, ko-
jim je Hrvatska unosni posao.

 

Ekonomske trgovnčke vljesti,

Međunarodna izložba u Buenos-Aires
1910. Prigodom stote obljetnice svoje neod-
visnosti priređuje argentinska repuplika od
25. maja do 25. novembra 1910. međuna-
rodnu izložbu željeznica i saobraćajnih sred-
stava u Buenos-Airesu. Svakoj je narodnosti
otvoreno polje natjecanja u obrtu saobraćaj-
nih sredstava i onakovim ostalim obrtima,
koji stoje u savezu sa ovima. Ona to ne
priređuje kao takmac — jer toli visoko Cije
razvijena njezina industrija — već kao trg,
gdje će se rasprodati dosta toga i koji je

svakoj glavnici i svim poduzetnim ljudima:

otvoren. Izložba će obuhvatati ove odsjeke:

1. Željeznice i tramvaji, koji nijesu tjerani
električno ;

2. Povjest željeznica i tramvaja ;

3. Obrt automobila ;

4. Koturače (veločipedi) ;

5. Pošta, brzojav, telefon i ostala saobra-
ćajna sredstva ;

6. Kočije, kola;

4. Dvokolice i športske kočije ;

8. Vojnički transport, sanitetska služba ;

9. Kovčezi i prtljage;

0. Gradska prenosna sredstva i vatrogasci;

1. Dekorativna umjetnost u obrtu tran-

sportnih sredstava ;

Higijena i sanitetska služba u saobra-

ćajnim sredstvima ;

13. Zaštita radnika, socijalne odredbe na
korist raznih činovnika i radnika u
transportnim poduzećima ;

14. Galerije za nacionalne mehaničke obrte,
koji stoje u savezu sa prevozom; ra-
dioničke galerije sa radećim strojevima ;

15. Osobite nacijonalne građevine :

16. Zrakoplovstvo.

Pravilnik, cijenik za najam pomješća,
molbe za pripust kao što i detailirani razdio
grupa može se dobiti od Austro-Ugarskog
izložbenog odjela. 'Treba opaziti, da molbe
za pripust na sudjelovanje izložbi treba do
svrhe juna 1909. poslati.

Obrtna i gospodarska izložba u Czen-
stochan. Ova će izložba trajati od 5. augusta
do 15. septembra 1909. Ujedno ovo će biti
jedna od najznamenitijih izložaba, što su se
dosad u Poljskoj priredile. Broj je izložitelja
već dosad dosta velik a danomice ih prido-
lazi i to iz Belgije, Francuske, Engleske i
ćak iz Amerike. Broj će posjetnika bez
sumnje biti veoma velik, pošto odbor dobiva
danomice pitanja od mnogih domaćih obrtnih
zadruga, koje kane prirediti tamo izlete in
corpore. Početkom proljeća početi će se od-
mah graditi paviljoni. Već se pobrinulo ta-
kođer za olakšanje prevoznih cijena i cari-
narskih. Kako se obaznaje, primio je izlož-
beni odbor od carskog ruskog _ cari-
narskog departmana vijest, da su ruski ca-
rinarski uredi u Granici, Sosnoviću i Alek-
sandrovu upućeni, da carinu za predmete
povraćene s izložbe strankama povrate. Ta-
kođer će željeznice besplatno prednote izložene
na izložbi ne prodane natrag prevažati. Obzi-
rom na to, da grad Czentochan leži na gra-
nici a u sredini obrtom bogate i naravnim
dobrima veoma opskrbljene gubernije Petri-
kan, što je za izložbu uopće dobro a za
izložitelje u svakom pogledu, izložba će pot-
puno uspjeti.

Treba naglasiti, da je glavni cilj izložbe,
da emancipuje od njemačke industrije i da
tamošnje konsumente novim i dobrim izvo-
rima nabave upozna. Da je to glavni cili,
vidi se već iz toga, što, dosad nije nijedna
njemačka tvrtka bila pripuštena k izložbi,
premda mnogo i dobrih ponuda ima. To
vrijedi za industriju iz države Njemačke,
dočim su izložiteljima iz Austro-Ugarske
monarhije vrata širom otvorena i rado se
izloženi predmeti primaju.

Carska i međunarodna izlozba u .Lon-
donu obdržavati će se od maja do oktobra
ove godine. Na ovu izložbu može svaka
zemlja .svoje osobite proizvode narodne i
obrtne izložiti. Sudioništvovanje izložitelja iz
Monarhije ovoj izložbi pod državnim vod:
stvom i javnom sudjelovanju države isklju-

Broj 29,

čeno je radi sasvim privatnog hara
ovog poduzeća i radi velikih trošaka g,
spojenih i radi kratkoće vremena koje j
raspoloženju za pripraviti se k istoj.

Domaće vijesti,

Mandićev izbor. ,Hrv. Narodna zaje
ca“ obdržavala je u prošlu nedjelju
podne svoju ovogodišnju glavnu skupi
uz prisutnost od preko 2000 članova
jednice. Skupštinu je u 3 posl. podne,
presj. Zelenika. Izbor je trajao u najve
redu do kasno u noć, Dr. Mandić i njeg
pristaše dobiše većinu.

Odeijepljenje riječke župe.  ,,Hrva
Pravo“ donosi vijest iz Rima, da Maj
rade punom parom u Beču i Rimu a
cijepljenje riječke župe od rimske bisku
ali pri tomu treba privole našeg vlada
se imade staviti na čelo akcije jedan m
ministar i to grof Appony sa hrv. minist
Josipovićem. Grof Appony i grof
imali bi dati ostavku u slučaju, ako v!
ne bi htio pristati na rečeno otcijepljenje
sipović da imade ovu akciju podupirati
bože u ime Hrvata i u interesu Hrvat
Dopisnik upozoruje da se jedna visoka
vatska ličnost okrivljuje (drži se da je
greb. nadbiskup) što je kralju podni
opsežni memorandum, u kojemu je si
točno i zakonito razložena ,,Upozorujem
— veli dopisnik — na ovu pogibelj, di
ne bi hrvatska javnost odviše podala ne
sigurnosti, jer je, uvjeravam vas ,,Ham
aute portas“.

Dr. Friedjung. ,Obzor“ piše: Ta zad
nada d.ra Franka i baruna Raucha šuti
riba, i čuva svoje dokumente. Dr. Sp
ković (od koga bi imali poticati dokum
o veleizdaji koalicije), dobacio mu je u
da laže, a on šuti. Dr. Wekerle mu je
zao, da njegov spis nije nikakvo dokaz
a on šuti. Koalicija ga je pozvala, da
nuje onu četvoricu, on šuti. Pa da to
lijepi značaj, taj njemački Argus?

Spalajkovićeva izjava. Na otkrića
djunga izjavljuje toliko spominjani Sp!
ković slijedeće: , Navodi d.ra Friedjung
»N. F. Pressi* o velikosrpskoj propag
jesu proste izmišljotine. Ja nijesam dao
kad svojoj vladi kakav tajni izvještaj,
su otkrića“ d.ra Friedjunga nespretni
sifikati. Ja ne poznam u opće ni jedn
zastupnika hrv.-srp. koalicije. Sve što
istina u pričanju Friedjunga jest činjer
da sam bio u Sarajevu kod svoga tasta,
sam tom ptilikom posjetio zem. pogla
Bosne generala Windzora i odsječnog
Hormana. Dr. Friedjung je naprosto 7
den, pa mu ja dajem rado prilike, da |
pred kakvim časnim sudom svoje obi
dokaže.

%Za madžarsku banku u Bosni. ,,Po
javljaju da Burijan sprema u Beč pred ki
deputaciju, koja će trazit osnutak madž

agrarne banke prema dosadašnjoj madža

osnovi. "Time hoće da paralizira
austrijske vlade, .da se stvori zajedni
austro-ugarska - banka. U tu svrhu ds
poći pristaše poznatog Laze Dimitrijević
Fantazija Madžara. Keleti
javljaju navodno iz Sarajeva, da među
slimanskim i srpsko-pravoslavnim gra!
stvom postoji pokret, da se u Budimj