rr Strana 2. m —————m————m—————————muus«———m——m————m—m—m—mm——musz—=——=———mm==—<u|_v———————. dolazi ni na kraj pameti, da učini nešto slično. Pozna čeljad, zna apatiju, koja je zavladala, pa što bi; zastupnike mučio, da dođu, kad i onako zna, da će mu sve odobriti, štogod bude uradio. Istina je, neki će se malo mrgoditi, ali što to smeta? Mrgodili su se i za drugo, pa ipak Ivčević je još tu, a što je glavno još su uz njega na odboru ljudi, koji reklo bi se da za drugo nijesu nego da se za njihovim leđima skrije pre- svijetli gospodin. Dok Ivčević u osjećaju svoje važ- nosti iliti bolje nevažnosti drugih cijeni da može ignorirati druge i pustiti neka ,Crvena“ dotle monsignor Bulić u pozi rimskog voj- skovođe pušta neka ,Sloboda“ brblja. stvorio neki osobiti govori, On je za sebe politički moral. Drugovdje na svijetu ili je zastupnik uvjeren da je valjano biran, ili nije. U prvom slučaju ide i radi, u drugom pušta da dođe do novih izbora. Samo mi u Dalmaciji imademo za zastupnika čovjeka, koji ne radi ni jedno ni drugo, već čeka, dok mu u Beču reknu, je li njegov mandat valjan. Ako prođe i cijelo šest godina, on će isto čekat, čekat će do sudnjega dana. U njegovu klasički odgojenu glavu nikako ne ide, da svojim čekanjem lišava po- krajinu jednog zastupnika .... Nego možda ipak ima pravo. Je- danaest iliti deset, jedan ili nijedan dalmatinski zastupnik u Beču reklo bi se da je sve isto, najbolje bi dapače bilo, da ne ide tamo niko, nego samo zast. Perić, da poteže dnevnice u ime svih i pusti se svako malo vremena intervistirat i tako objavi svijetu da smo u Dalmaciji zadovoljni i da uslijed našeg zadovoljstva mora svakako doči do trializma. Ako mon- signor Bulić ide stoga stanovišta, tad nema sasvim krivo, jer mi zbilja imamo u Beču devet ,naših“ ljudi, ali su ,naši“ samo, jerbo smo ih mi birali. Inače, što rade, koje je njiho- vo stanovište, to je za svih u Dal- maciji najveća tajna. Ima pune dvije godine, da su bili birani, a nijedan se od njih nije ni potrudio do izbor- nika, da ih zapita za njihovo mi- šljenje, a svoje im priopći. Samo preko novina svako malo vremena čujemo, da su dalmatinski zastupnici posliie sjajnog govora contra glasovali za kakvu vladinu osnovu a nakon toga čuje se obrazložehje, da su to morali raditi zbog jezičnog pitanja i vladine akcije za podignuće Dal- macije, od koje opet prostim okom ne vidimo ništa, a kad stavimo dvo- struke naočale skoro ništa. Durbinom . možda bismo je opazili. spominjemo, da je ovo je više vrijeme za to, CRVENA HRVATSKA “ Nek ne misle gospoda, koju ovdje kritika političkog pravca, koji zastupaju. Da bude te krilike, trebalo bi prvo svega da taj pravac poznamo, a mislimo, da sretna čovjeka u Dalmaciji nema, koji bi se tim znanjem mogao pohvaliti. isti zastupnici! Mi dakle kritikujemo samo formu, u kojoj se naš politički život očituje, ovo već proverbijalno ignoriranje izbornika. Odobravati ta- kovo postupanje ne može čovjek, koji nešto do sebe drži, a ta- kovih ljudi ima još dosta u Dalma- ciji. Njima se obraćamo, njima upra- , Prenimo se“. Skranje ako ne čemo utopimo u apatiji, vljamo riječi: da se svi skupa kojom nas odozgor polijevaju. Domaće vijesti. Koliko su ih preskočili. — ,,Novi List“ iznosi popis sudaca, koje su Accurti i 'Ta- konkretnom stanju 'Taraboc- rabocehia preskočili. U VII. činovnog razreda za g. 1997. chia je tridesetipeti, a Accurti četrdeseti: Jedan i drugi imadu samo 22 godine službe ostali svi više. Sbog sada poznatih razloga Accurti bio je imenovan u lipnju 1908. dr- žavnim odvjetnikom u Zagrebu, a Taraboc- ehia u oktobru potpredsjednikom zagrebač- kod sudbenog stola. Novi List“ piše: Hrvatsko-srpska koa- licija pozvala je Dr. Heinricha Friedjunga preko Dr. 'Tuškana i Dr. Medakovića, da iznese sva imena, pa da svi tuže, ali on se pozivu nije odazvao, nego se je izmotavao. Ministar predsjednik Wekerle izjavio je, da je on vidio Friedjungove ,dokumente“ i da oni nisu nikakav dokaz. Friedjung je na to šutio. Srbski ministar izvanjskih posala Dr. Milovanović izjavio je, da su Friedjungove tvrdnje laž i kleveta. Friedjung i opet šuti. Odsječni predstojnik izvanjskog mini- starstva u Srbiji Dr. _Spalajković izjavio je da su Friedjungove tvrdnje laž i kleveta; da on niti jednog jedinog zastudnika hwwat- sko-srpske koalicije niti ne pozna lično, te nikad nikad nikakovih odnošaja s njima imao nije. Predložio je časui sud stručnjaka koji će ispitati autentičnost , dokumenata“, Ali Friedjung ne odgovara. On šuti. Zato će biti potegaut pred bečki sud. Raspravu će voditi austrijski sudci, koji su neodvisni i po cijelom. svijetu čuveni radi visine na kojoj drže svoje zvanje i sudački stališ. Tu Dr. Fiedjung ne će moći klevetati i harangirati kao u ,Neue Freie Pressi“ a onda zašutiti, Tu će on morati govoriti i morat van sa svojim ,dokumentima“, Rauchove reptile možemo uvjeriti, da _ će pravni zastupnik oklevetanih, g. Dr. Gu- stav Harpner, sa svoje strane sve učiniti, da to bude čim prije. Bit će to proces malo drukčiji nego li si misle članovi "š8rvas društva i njihovi nenačelni ali faktički saveznici. Bit će to proces, koji ne će biti ni malo ugodan onim stanovitim osobama, koje se danas još skri- vaju izb leđa Dr. Frieđjunga. Možemo uvje- Možda ni > Broj 30, riti Rauchove reptile, da će tu biti sen, cija, koje će na svijetlo dana iznijeti prija i nemoralni postupak, s kojim :se neki k govi služiše proti pravednoj-i legalnoj , rodnoj obrani, što ju hrvatsko-srpska kol cija vodi. I doći će na svjetlo dana i « kako je historičar Friedjung bio upotre blje da 'svojim imenom dade obilježje auktorite jednoj infamiji. Sve će to proces javno q kriti. Ništa se ne će moći zabašuriti. Pai vidimo onda baruna Raucha i njepove iz spiratore ! Saziv sabora. ,, Narodni List“ javlja: Kal doznajemo iz dobra izvora, sabor dalmati, ski bit će stoprvo sazvan u lipnju, po z tvoru parlamenta. Dakle osam mjeseci go slije izbora, kao i pred sedam godina! Zabava , Hrvatskog akademskog kluba u Zadru. Zadarska akademska omladine čini s dana na dan neprocjenjivih zasluga za svj narod jer svoju dokolicu upotrebljava n oltar narodne izdižući narod i onog pogubnog neznanstva, kojemu od sto prosvjete, ljeća robuje. S velikim smo entuzijazmog promatrali njezin rad pogotovo na polj pučkih knjižica, gdje se je tako opoštenil da zaslužuje ne samo pohvalu nego i fu stavit je kao uzor omladine želeći da sei drugi omladinci u nju ugledaju. 'Ta omladin uživa sveopće priznanje i simpatiju sa strane zadarskog građanstva, što omladina opet i rabljuje u korist pučke prosvjete. Ne znam njezin uspjeh al sudeći po sveopćem zani manju, kojim je znala omladina zainteres vati građanstvo, mislimo da će i uspjeh bit dostojan takovog pokreta. ,,Hrv. Krune“ piše: — ,Već je za nju opravdano zaniu nje, tim više, što eto prvi put se okaplj sva zadarska mladež u jedno kolo, a u pro svjetne svrhe“. Pa zavišuje ; , Uzdanice naš naprijed za rad prosvjetom slobodi“. Nek nam dopuste poštovani mjesni akademičari da upravimo i na njih sličan poklik, želeći im da se izdignu iz dosadašnje apatije prihvate se realnog rada kako bi pospješili da ostvare one domovinske ideale, koji su nam svima zajednički. X. Obrtničko vijeće. Prema $. 3. obrtničkog vijeća izabrani su u ovo vijeće za njegovi treću radnu perijodu (1909 do konca 1913 od trgovinskih i obrtničkih komora / Melko Čingrija, član upraviteljstva tvornie portlandskog cimenta ,Cement“ u Splje Dubrovnik (od trg. i obrt. komore u Il brovniku) Eugen Godnig, vlasnik tvornić u Zadru (od trg. kom. u Zadru) i Antu vitez Vuković Vučidolski, zastupnik u boru i car. vijeću. Austrijski car - bosanski kralj. »Ostde sche Randschau“ javlja da je austro ug. vatikanski poslanik grof Szecsen po pregovore sa papinskom stolicom, da paf podijeli Franji_Josipu naslov. kralja Bos i Hercegovine. Papina je dozvola potrebi radi toga, što je posljednji bosanski k godine 1461 ostavio pravo inskoj stolić da mu odredi nasljednika. | se da će biti nikakovih poteškoća, da se ovaj n slov prenese na car& austrijskog. _ Dr Tresić o položaju. Dr. 'Tresić-Paviči u razgovoru sa suradnikom , Ag. Tagblstt izrazio se da njemački zastupnici idu :neprt stano za sve to većom germanisacijom, 4 su slavenski dosta nesložni prema 'tou "Osobito Poljaci, kojim je samo do toga. 4 poraze Rusina. Što se tiče federativnog | "mere E 4