rr

 

 

Strana 2.

m —————m————m—————————muus«———m——m————m—m—m—mm——musz—=——=———mm==—<u|_v———————.

dolazi ni na kraj pameti, da učini

nešto slično. Pozna čeljad, zna

apatiju, koja je zavladala, pa što bi;

zastupnike mučio, da dođu, kad i
onako zna, da će mu sve odobriti,
štogod bude uradio. Istina je, neki
će se malo mrgoditi, ali što to smeta?
Mrgodili su se i za drugo, pa ipak
Ivčević je još tu, a što je glavno još
su uz njega na odboru ljudi, koji
reklo bi se da za drugo nijesu nego
da se za njihovim leđima skrije pre-
svijetli gospodin.

Dok Ivčević u osjećaju svoje važ-
nosti iliti bolje  nevažnosti drugih
cijeni da može ignorirati druge i
pustiti neka ,Crvena“ dotle
monsignor Bulić u pozi rimskog voj-
skovođe pušta neka ,Sloboda“ brblja.
stvorio neki osobiti

govori,

On je za sebe
politički moral. Drugovdje na svijetu
ili je zastupnik uvjeren da je valjano
biran, ili nije. U prvom slučaju ide
i radi, u drugom pušta da dođe do
novih izbora. Samo mi u Dalmaciji
imademo za zastupnika čovjeka, koji
ne radi ni jedno ni drugo, već čeka,
dok mu u Beču reknu, je li njegov
mandat valjan. Ako prođe i cijelo
šest godina, on će isto čekat, čekat
će do sudnjega dana. U njegovu
klasički odgojenu glavu nikako ne
ide, da svojim čekanjem lišava po-
krajinu jednog zastupnika ....
Nego možda ipak ima pravo. Je-
danaest iliti deset, jedan ili nijedan
dalmatinski zastupnik u Beču reklo bi
se da je sve isto, najbolje bi dapače
bilo, da ne ide tamo niko, nego
samo zast. Perić, da poteže dnevnice
u ime svih i pusti se svako malo
vremena intervistirat i tako objavi
svijetu da smo u Dalmaciji zadovoljni
i da uslijed našeg zadovoljstva mora
svakako doči do trializma. Ako mon-
signor Bulić ide stoga stanovišta,
tad nema sasvim krivo, jer mi zbilja
imamo u Beču devet ,naših“ ljudi,
ali su ,naši“ samo, jerbo smo ih mi
birali. Inače, što rade, koje je njiho-
vo stanovište, to je za svih u Dal-
maciji najveća tajna. Ima pune dvije
godine, da su bili birani, a nijedan
se od njih nije ni potrudio do izbor-

nika, da ih zapita za njihovo mi-

šljenje, a svoje im priopći. Samo
preko novina svako malo vremena
čujemo, da su dalmatinski zastupnici
posliie sjajnog govora contra glasovali
za kakvu vladinu osnovu a nakon
toga čuje se obrazložehje, da su to
morali raditi zbog jezičnog pitanja
i vladine akcije za podignuće Dal-
macije, od koje opet prostim okom

ne vidimo ništa, a kad stavimo dvo-
struke naočale skoro ništa. Durbinom
. možda bismo je opazili.

spominjemo, da je ovo

je više vrijeme za to,

 

CRVENA HRVATSKA “

 

Nek ne misle gospoda, koju ovdje
kritika
političkog pravca, koji zastupaju. Da

bude te krilike, trebalo bi prvo
svega da taj pravac poznamo,
a mislimo, da sretna čovjeka

u Dalmaciji nema, koji bi se tim
znanjem mogao pohvaliti.
isti zastupnici! Mi dakle kritikujemo
samo formu, u kojoj se naš politički
život očituje, ovo već proverbijalno
ignoriranje izbornika. Odobravati ta-
kovo postupanje ne može čovjek,
koji nešto do sebe drži, a ta-
kovih ljudi ima još dosta u Dalma-
ciji. Njima se obraćamo, njima upra-
, Prenimo se“. Skranje
ako ne čemo
utopimo u apatiji,

vljamo riječi:

da se svi skupa
kojom nas odozgor polijevaju.

Domaće vijesti.

Koliko su ih preskočili. — ,,Novi List“
iznosi popis sudaca, koje su Accurti i 'Ta-
konkretnom stanju
'Taraboc-

rabocehia preskočili. U
VII. činovnog razreda za g. 1997.
chia je tridesetipeti, a Accurti četrdeseti:
Jedan i drugi imadu samo 22 godine službe
ostali svi više. Sbog sada poznatih razloga
Accurti bio je imenovan u lipnju 1908. dr-
žavnim odvjetnikom u Zagrebu, a Taraboc-
ehia u oktobru potpredsjednikom zagrebač-
kod sudbenog stola.

Novi List“ piše: Hrvatsko-srpska koa-
licija pozvala je Dr. Heinricha Friedjunga
preko Dr. 'Tuškana i Dr. Medakovića, da
iznese sva imena, pa da svi tuže, ali on se
pozivu nije odazvao, nego se je izmotavao.

Ministar predsjednik Wekerle izjavio je,
da je on vidio Friedjungove ,dokumente“
i da oni nisu nikakav dokaz. Friedjung je
na to šutio.

Srbski ministar izvanjskih posala Dr.
Milovanović izjavio je, da su Friedjungove
tvrdnje laž i kleveta. Friedjung i opet šuti.

Odsječni predstojnik izvanjskog mini-
starstva u Srbiji Dr. _Spalajković izjavio je
da su Friedjungove tvrdnje laž i kleveta;
da on niti jednog jedinog zastudnika hwwat-
sko-srpske koalicije niti ne pozna lično, te
nikad nikad nikakovih  odnošaja s njima
imao nije. Predložio je časui sud stručnjaka
koji će ispitati autentičnost , dokumenata“,
Ali Friedjung ne odgovara. On šuti.

Zato će biti potegaut pred bečki sud.
Raspravu će voditi austrijski sudci, koji su
neodvisni i po cijelom. svijetu čuveni radi
visine na kojoj drže svoje zvanje i sudački
stališ.

Tu Dr. Fiedjung ne će moći klevetati
i harangirati kao u ,Neue Freie Pressi“ a
onda zašutiti, Tu će on morati govoriti i
morat van sa svojim ,dokumentima“,

Rauchove reptile možemo uvjeriti, da

_ će pravni zastupnik oklevetanih, g. Dr. Gu-

stav Harpner, sa svoje strane sve učiniti,
da to bude čim prije.

Bit će to proces malo drukčiji nego li
si misle članovi "š8rvas društva i njihovi
nenačelni ali faktički saveznici. Bit će to
proces, koji ne će biti ni malo ugodan onim
stanovitim osobama, koje se danas još skri-
vaju izb leđa Dr. Frieđjunga. Možemo uvje-

Možda ni >

Broj 30,

riti Rauchove reptile, da će tu biti sen,
cija, koje će na svijetlo dana iznijeti prija
i nemoralni postupak, s kojim :se neki k
govi služiše proti pravednoj-i legalnoj ,
rodnoj obrani, što ju hrvatsko-srpska kol
cija vodi. I doći će na svjetlo dana i «
kako je historičar Friedjung bio upotre blje
da 'svojim imenom dade obilježje auktorite
jednoj infamiji. Sve će to proces javno q
kriti. Ništa se ne će moći zabašuriti. Pai
vidimo onda baruna Raucha i njepove iz
spiratore !

Saziv sabora. ,, Narodni List“ javlja: Kal
doznajemo iz dobra izvora, sabor dalmati,
ski bit će stoprvo sazvan u lipnju, po z
tvoru parlamenta. Dakle osam mjeseci go
slije izbora, kao i pred sedam godina!

Zabava , Hrvatskog akademskog kluba
u Zadru. Zadarska akademska omladine čini
s dana na dan neprocjenjivih zasluga za svj
narod jer svoju dokolicu upotrebljava n
oltar narodne izdižući narod i
onog pogubnog neznanstva, kojemu od sto

prosvjete,

ljeća robuje. S velikim smo entuzijazmog
promatrali njezin rad pogotovo na polj
pučkih knjižica, gdje se je tako opoštenil
da zaslužuje ne samo pohvalu nego i fu
stavit je kao uzor omladine želeći da sei
drugi omladinci u nju ugledaju. 'Ta omladin
uživa sveopće priznanje i simpatiju sa strane
zadarskog građanstva, što omladina opet i
rabljuje u korist pučke prosvjete. Ne znam
njezin uspjeh al sudeći po sveopćem zani
manju, kojim je znala omladina zainteres
vati građanstvo, mislimo da će i uspjeh bit
dostojan takovog pokreta. ,,Hrv. Krune“
piše: — ,Već je za nju opravdano zaniu

nje, tim više, što eto prvi put se okaplj
sva zadarska mladež u jedno kolo, a u pro
svjetne svrhe“. Pa zavišuje ; , Uzdanice naš

naprijed za rad prosvjetom slobodi“. Nek
nam dopuste poštovani mjesni akademičari
da upravimo i na njih sličan poklik, želeći
im da se izdignu iz dosadašnje apatije

prihvate se realnog rada kako bi pospješili
da ostvare one domovinske ideale, koji su
nam svima zajednički. X.

Obrtničko vijeće. Prema $. 3. obrtničkog
vijeća izabrani su u ovo vijeće za njegovi
treću radnu perijodu (1909 do konca 1913
od trgovinskih i obrtničkih komora

/ Melko Čingrija, član upraviteljstva tvornie

portlandskog cimenta ,Cement“ u Splje
Dubrovnik (od trg. i obrt. komore u Il
brovniku) Eugen Godnig, vlasnik tvornić
u Zadru (od trg. kom. u Zadru) i Antu
vitez Vuković Vučidolski, zastupnik u

boru i car. vijeću.

Austrijski car - bosanski kralj. »Ostde
sche  Randschau“ javlja da je  austro
ug. vatikanski poslanik grof Szecsen po
pregovore sa papinskom stolicom, da paf
podijeli Franji_Josipu naslov. kralja Bos
i Hercegovine. Papina je dozvola potrebi
radi toga, što je posljednji bosanski k

godine 1461 ostavio pravo inskoj stolić
da mu odredi nasljednika. | se da

će biti nikakovih poteškoća, da se ovaj n
slov prenese na car& austrijskog.

_ Dr Tresić o položaju. Dr. 'Tresić-Paviči
u razgovoru sa suradnikom , Ag. Tagblstt
izrazio se da njemački zastupnici idu :neprt
stano za sve to većom germanisacijom, 4
su slavenski dosta nesložni prema 'tou

"Osobito Poljaci, kojim je samo do toga. 4

poraze Rusina. Što se tiče federativnog |

"mere E 4