ZEA

A

e 4
3.

RJ
ki

Strana 2.

»CRVENA HRVATSKA

 

Prije svega, nije istina, da je
Riječki Novi [Last jedini donio naš
protest. Najprije donio ga je ljubljan-
ski Slovenski Narod. Poslije toga do-
nijele su ga sve česke, hrvatske i
srpske novine, koje mogu i koje hoće
da budu neodvisne. Ko je pomnjivije
pročitao naš protest, doći će do uvjere-
nja, kako su neosnovane i izvrnute
i ostale tvrdnje Ustavnosti, koja, ne-
majući boljih dokaza, hoće u tamnoj
svjetlosti da prikaže. naše riječi.

Mi smo, naravno, banditi, lopovi
i samozvani predstavnici naroda, jer su
pošteni ljudi i pravi prestavnici naroda
ljudi, koji se kupe oko Ustavnosti i koji
njoj zapovijedaju.Mi smo lopovi, banditi
i dr,, čiji su djedovi potocima proli-
jevali svoju krv, da baš habsburšku
monarhiju sačuvaju od tuđe najezde,

: dok su pošteni ljudi i pravi pred-

stavnici naroda oni, koji zapovijedaju
Ustavnosti i čiji su djedovi davili i
gnjavili ovaj narod ili čak prodavali
kože u Hamburgu. Mi smo takvi, a
pravi su stupovi monarhije ljudi oko
Ustavnosti, koji bi isto tako pisali pro-
tiv monarhije, kao što sada pišu za
nju, samo kada bi bili bolje — pla-
čeni. Sve je pitanje cijene. Takvi
ljudi hoće da spašavaju i utvrđuju
našu monarhiju kršenjem i gaženjem
ustava, proganjanjem naroda, stva-
ranjem procesa protiv tobožnjih ve-
likih izdajnika i drugim najgorim
zloupotrebama, a to sve pod vidom
vjernosti dinastije. Dok su naši dje-
dovi krvlju i kostima svojim dokazi-
vali svoju vjernost, oni su udobno
živjeli zločinjačkim drljanjem, iza ja-
sala narodne muke, a pod nezaslu-
ženom zaštitom bajuneta.

I baš sada, kad veliki dio naroda
u Banovini ne vjeruje današnjim
gromovnicima u Zagrebu i Budim-
pešti; kad simpatiše sa proganjanim
i mučenim Srbima, te ih smatra na-
rodnim mučenicima, a ne velikim iz-
dajnicima; kad siromašna, ali poštena
Dalmacija misli o tobožnjim velikim
izdajnicima onako, kako smo mi pro-
govorili u našem protestu — Hrvati
i Srbi ne kriju svoju kožu u daljini,
nego su uvijek bili, a i sada su na
dohvatu zrna, bajoneta i — vješala.

Ljudi, koji nas nazivlju banditima
i velikim izdajnicima, najgori su
zlotvori monarhije i dinastije. Oni na
najnedostojniji način na zlo upotreblja-
vaju i ime Preuzvišenog Vladara,
jer samo na taj način mogu haračiti
po Hrvatskoj bez narodne kontrole,
a u službi tuđe i ugnjetavačke po-
litike. Da to njihovo ponašanje bude
dulje i korisnije lično po njih, nastoje
prikazati velikim. izdajnicima sve,
koji nijesu s njima, nego protiv njih.

Oni, naprotiv, nama dovikuju, da
smo mi veliki izdajnici, jer ne odo-
bravamo današnji rad u Hrvatskoj,
jer znamo kako, zašto i u koju svrhu
postao je proces velikih izdajnika, jer
otvoreno i bez zazora protestujemo,
što politiku stanovitih ljudi treba da
plaća nečuvenim progonstvima naš
narod, ni kriv ni dužan.

Pustite, strašne siledžije, narod
u miru. Ne priječite mu da slobodno
i otvoreno govori svom Vladaocu
onako, kako misli i osijeća. Ne stva-
rajte izmišljenih procesa na teret
naroda, koji to nije zaslužio. Povra-
tite se u vaše prijašnje duplje i pe-
ćine — pa će da bude što je i prije
bilo. Dok toga ne bude, srpska i br-
vatska majka rađaće i nadalje velike
izdajnike, kakva smo nas dva, koji se
ne boje vaših vješala bez suđenja.

Dr. Aleksander Mitrović,

srpski poslanik na Dalmatinskom Saboru.

J. F. Lupis,

hrvatski poslanik na Dalmatinskom Saboru.

 

Hrvatski Split za Srbe.

U nedjelju držala se u Splitu, najvećem
gradu Dalmacije i središtu primorskog hr-
vatstva brojno posjećena skupština u prilog
Srba utamničenih u Zagrebu.

Skupštinu je sazvala hrvatska pučka
napredna stranka, uz koju pristaje velika
većina splitskoga građanstva. Pošto je dr-
žavna policija po drugi put bila zabranila
obdržavanje javne skupštine, zbor je bio
obdržan u formi pouzdanog sastanka ogra-
ničena na pozvanike. Ipak je odaziv bio
takav, da se u malo minuta dupkom nđpu-
nilo općinsko kazalište, u kojemu može da
stane do 1200 ljudi. Samo lože neke ,,oprez-
ne“ gospode zijevahu prazne.

Uz pristaše brv. pučke napredne stranke
bili su prilično zastupani socijalisti, a bilo je
vidjeti i više Hrvata konservativaca od t. z.
»hrvatske stranke“. Razumije se da je mala
srpska kolonija bila čitava na okupu.

Zbor je otvorio vatrenom besjedom od-
vjetnik Dr. Ivo Tartaglia tajnik glavnog od-
bora H, P. N. S. predloživši skupštini da
izabere za presjednika čestitog Srbina ljekara
Dra Luja Maca, eda se već time zasvjedoči
solidarnost splitskih Hrvata s braćom Srbima.

Predsjednik Dr. Maci pozdravljen bur-
nom aklamacijom, izriče hvalu i priznanje
H. P. N. S. za njezinu plemenitu inicijativu.
Ta mlada demokratska stranka, kaže, premda
joj je nasilnim sredstvima oteto svako za-
stupstvo u saboru i u parlamentu, pokazala
je i u ovom času više smisla za opću na-
rodnu stvar i više životne snage nego li sve
starije partajske organizacije u zemlji, makar
te nosile čistu nacijonalnu etiketu, i premca
bi i u parlamentu i inače bile mogle da
razviju kud i kamo jaču akciju. Ovo služi
na čast naprednoj demokraciji hrvatskoj te
joj zajamčuje simpatije ne samo braće Srba
nego svih onih, koji znaju cijeniti slobodu

i .stradati za nju.

: Zatim se javlja za riječ predsjednik H.
P. N. S. odvjetnik Dr. Smodlaka, koji pred-
laže skupštini na odobrenje redolbciju koju

Broj 32.

niže donosimo, nakon što ju je u duhu
rodnog jedinstva sa Srbima, a prama p;
gramu H. P. N. S. popularnim načinom ,
razložio slušateljstvu, koje u velikoj veći
sastoji od zemljoradnika, obrtnika, zana
i trgovaca, dakle od aajširih narodnih slojen

U istom duhu sloge i bratstva sa
bima govore zemljoradnik Ante Ružić
obrtnik Mate Jankov, prvi pristaša hrvat;
pučke napredne stranke, a drugi pristaj
»Hrvatske Stranke“, koja ima većinu
Saboru.

Resolucija predložena od Dr. Smodla
glasi :

»Splićani okupljeni u općinskom kaz
lišta dne 18. aprila 1908. prosvjeduju pr
nepravdi što se nanosi 53-jici Srba, kojin
u Zagrebu sude zbog veleizdaje, a koji g
po svemu što se proti njima iznijelo, krij
samo što su Srbi i što hoće da ostanu Sl
vjerni narodu svome.

Hrvati splitski polazeći sa gledišta i
su Srbi i Hrvati jedan narod sa dva m
nopravna narodna imena, smatraju narodi
svetinje srpske narodnim svetinjama hrvit
skim i obratno, te zato izjavljuju svoju n
ograničenu solidarnost s borbom srpske g
mostalne stranke u Hrvatskoj, koju su n
prijatelji naše narodne slobode nakanili i
zagrebačkim procesom unište.

Protiv očite težnje da se navalom 1
srpske osebine pod firmom  lažnoga hrva
stva ponovno razdraži Hrvate protiv Sr
ova skupština s prezirom i gnušanjem d
vraća se od takovih branitelja hrvatstv
kakovim se grade nadahnitelji i provađai
zagrebačkog procesa, te ističe pouzdanu nad
da će iz ove teške kušnje koja je zades
braću Srbe još jača i silnija izaći mis
bratstva i narodnog jedinstva Srba i Hrvat

Smatrajući ova skupština da nepravd
koja se nanosi optuženim Srbima u Zagre
jest nepravda nanesena cijelom našem n
rodu hrvatskog i srpskog imena, drži daj
dužnost svih svijesnih i slobodnih naših ljod
da proti takoj nepravdi ustanu svim sre
stvima koje zakon dozvoljava. Žaleći šton
rodni zastupnici dalmatinski nisu učinili s
što su mogli i morali, pozivlje puk dalu
tinski da u skupštinama i zborovima su
digne svoj glas, neka braća vide da ih nisu
napustili u nevolji, a neka silnici upoznad
da nema više te sile na svijetu, koja će
staviti Hrvata od Srbina“.

Ovako značajnoj izjavi svaki je komen
suvišan. Kad se pak reče da je ta rezolucij
bila jednoglasno primljena te da se izmeć
tisuću Splićana raznih stranaka ni jedan cig
glas nije digao proti njoj, tad je svakot
jasno, kako misli o odnošaju prema bri
Srbima najveći hrvatski grad na Primorj
i to ne možda samo šaka školovanih lju
u njemu, već najšire narodne mase, čits
građanstvo, -

A do malo dana vidjet će, da Split ni nij
u tome osamljen, već kako misle sei ,
da tako misle svi svijesni sinovi Dalmaci

Za te izjave, koje dižu naš duh i jač
našu otpornu snagu, -imamo osobito zah
liti onima koji su stvorili zagrebački pro0%
Znamo, nijesu btjeli da ovako izađe, ali |
eto protiv njihove volje izašlo ovako.

Samo neka dalje progone : današnja
pokoljenja stradati, sali će potomci naši
brati plodove u izmirenoj i preporode
sn i Sine a o