God XIX. U DUBROVNIKU, 24. aprila 1909. Broj 33. RVENA HRVATSKA nijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i7za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino mstvo 1 10 K i poštarski troškovi. K » n>? serti list, kad mu pretplata mine, smatra se predbrojen sa ao ast> poiugodište. —=====uuuu=— glavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini, olitički pregled. Iz Beča službeno se javlja, da su sada sve velevlasti na mjetodavnom mjestu izja- ile, da pristaju na brisanje čl. 25. berlin- skog ugovora i time formalno te konačno piiznale aneksiju Bosne i Hercegovine. x Kako se sada pouzdano doznaje, care- vinsko vijeće sastati će se 27. o. mj, te će raspravljati o zakonskoj osnovi, o aneksiji, o zapisniku, o austro-ugarskoj ententi, o zakonskoj osnovi o pokriću svote od 54 mi- lijuna, napokon o trgovinskom ugovoru s Rumunjskom, koji će do toga roka biti gote IV. * U nedjelju poslije podne otvoren je u Petrogradu sveslavenski kongres, kojem pri- sustvuju članovi državnog vijeća i drž. dume. Očekuju se deputacije iz inozemstva. * Službeni listovi u Beču i u Budimpešti oglasili su imenovanje dosadašnjeg državnog tajnika u ugar. ministarstvu financija Dr. Aleksandra Popovicsa guvernerom Austro- Ugarske banke. M" Njemački carski par stigao je neki dan iz Metaka na Krf. Tamo ga je dočekao i pozdravio grčki kralj Gjuro. Velik broj pri- sutnoga općinstva pozdravilo je goste bučnim ovacijama. * Zastupnik carevinskoga vijeća, Dr. Kra- marž, nalazi se već od nekoliko dana u Petrogradu zaradi osnutka ,, Slovenske banke“. « Povodom smrtne osude. proti Siczyn- skomu došlo je u Lavovu do velikih demon- stracija. Rusinski djaci pošli su pred sud- benu zgradu, razlupaše sve prozore i klicahu Šiczynskom. Kada su htjeli ići pred stan njegove majke, redarstvo ih je potisnulo, te Je tom prilikom više demonstrenata uapsilo. * Povodom sastanka panslavističkog kon- gresa ,Novoje Vremja“ : žestoko napada Austro-Ugarsku, veleći, da monarhija ne za- štičuje više slavene, već da slavenski narodi moraju nastojati, da podignu vlastitu državnu Zgradu. Rusija da se je probudila i da će znati što joj je dišioost. ravaki Jii i zoi oba- vijest; da je između Turske i Bugarske po- lačen sporazum -i_ da će se ovih dana pod- pisti dotični sapisnik. Q Pi najnovijim vijestima koje stižu iz rigrada reklo bi se, da se je na turskom Prijestolju u zaleđu sbila promjena. ,N. F. Presse“-dobiva brzojav iz Carigrada, kojim _& najavljuje odstup slana Abduls Hamida vw: Štamparija DeGiulli i dr. == « volju, . IZLAZI IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisl uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahval plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. i proglašenje njegovog mlađeg brata Rešad efendije sultanom. Ova promjena znači po- novnu pobjedu mladoturske stranke nad li- beralnom unijom. Bojazni koje su se pojavile u Sofiji, da bi u Macedoniji moglo doći do pokolja, ni- jesu osnovane. Zadnje vijesti javljaju, da Bugari fraterniziraju sa mladoturcima. Usli- jed vijesti, da solunske i drinopoljske čete napreduju prama Carigradu mladoturci opet su dobili više nade, te čine razne pri- preme.— Prošlitjedan ubijeno je po kazivanju raznih ljudi 220 mladoturskih častnika. Ove se vijesti ne dadu kontrolirati. Opet Bugatto. Našlo se ljudi, koji su imali jaki želu- dac birati jednog kotarskog komesara zastupnikom. Je li se barem Bugatto snašao u novom činu ? — On je ostao“ uvijek samo politički činovnik. Istom birokratskom zagriženosti, kojom je negda kao komesar rješavao spise, on sada promatra politička pitanja. Misli, kako su stare naredbe i zasta- rjeli zakoni zgodno sredstvo za šika- niranje pučanstva, da se njima može priječiti i narode u.pravednim zah- tjevima.- Političko-narodni uspjeh u većini slučajeva . nije drugo nego pitanje snage i potrebe. To vrijedi osobito za jezično pitanje u Dalmaciji. Ovo ne bi nigda bilo došlo na dnevni red, kad ga ne bi bile same prilike stavile. Talijanski jezik u uredima postao je takav nesmisao, da mu ni- jedna naredba ni zakon ne može pribaviti prijašnju vlast. Truditi se u tom pogledu samo je nesvijesno inađenje. / Kad je već do toga došlo, što je prirodnije nego požuriti riješenje. Ovako, kako je sada, talijanski jezik u Dalmaciji kamen je smutnje između Hrvata, Srba te onih, koji se hoće nazivati Talijancima. Borba proti nje- mu s naše strane, uza svu našu dobru poprima na žalost oblik borbe proti talijanskoj kulturi. Kad bi se, naprotiv sporazumjeli te Talijanci pristali, da uvali jezik zauzme u pokrajini ono mjesto, koje ga ide, dalmatinski talijanci dobili bi u nama saveznika, da s kulturu, kojoj" Dalmacija bez sumnje mnogo duguje i koja nam je svim prijatnija od hladne njemačke. Dobro shvaćeni interesi upućuju dakle i nas i Talijane na mirnu su- radnju i sporazum, pa je uprav čudno, što se u Dalmaciji između samih Ta- lijana ne nađe čovjek, koji bi tomu Bugatto pokazao vrata. To bi bilo tim potrebnije, što taj čovjek u inadu proti hrvatskom jeziku zaboravlja, da ima u Austriji pokrajina, gdje bi se njegov recept megao teško osve- titi talijanskom elementu. Istina je, kad bi vlada bečka pri- stala na Bugattov savjet, da je bečki parlamenat jedino vlastan rješavati jezično pitanje, da bi tim riješenje jezičnog pitanja u Dalmaciji bilo od- gođeno, nujikičik bi seste,,ačslo. pri hvatilo, ne snstiho, bi jezik užival položaj, kao što ga sada u Trstu i Istri. Opći jezični zakoni za cijelu monarhiju ma kakav bio, talijanima ne može biti povoljan, jer u koliko se bude obazirao na fak- tične prilike a to treba, .jer inače nije ga moguće zamisliti, slomit će prevlast talijanskog jezika u svim krajevima, gdje još sada uživa privi- legija zbog starih uspomena. Ono dakle što Bugatto traži, mnogo je pogibeljnije za Talijance nego za Hrvate uopće, te kad ne .bi bilo drugih obzira, a u prvom redu zemaljska autonomija, koju treba da branimo, i Hrvati bi mogli pristati na Bugattijev prijedlog. On je nepo- voljniji za Talijance, nego za nas. Do sličnih pojava dođe uvijek, kad * političare ne vodi hladan razbor, već inađenje ji birokratska zagrižljivost. advokata Dra. Aleksandra Mitrovića i I. F. Lupisa, narodnih poslanika na dal- matinskom o Njeg. Preuzv. gospodinu grofu Aerenthalu, ministru spoljnih poslova u Beču, o procesu tebošnjih velikih izdajnika u Zagrebu. , grebu. Radi razloga, koji vama također jesu nepoznati, već od preko osam mjeseci" +.