Strana 2.

ma, gdje je kotarski sud, objave, pe-

čati i tiskanice biti dvojezične. Po-

tanje čemo obaznati iz ministarske
naredbe, kojom će se urediti jezično
pitanje.

Ova vijest ima samo jednu stvar
u sebi dobru, a to je da su talijan-
ski zastupnici priznali hrvatskomu
jeziku u Dalmaciji ono mjesto, koje
ga po pravu ide. Tim je utrt put
sporazumu i u drugim pitanjima, i
to ne samo ekonomskim, već kako
se pouzdano nadamo i političkim.
Oni su zadnje doba u mnogo pri-
goda iskazali toliko neodvisnosti i
shvaćanja prilika, pa i ljubavi prama
pravičnosit, da će se malo ko naći
u pokrajini, koji .bi se klonuo sarad-
nje s njima.

Bit će ih naprotiv nekoliko, koji
će cijeniti, da je sporazum postignut
uz prem skupu cijenu. Takovih pro-
tivnika sporazumu nači će se najvi-
se u onim strankama, koje su stajale
na stanovištu negiranja talijanstva
u Dalmaciji. Njima će žrtva bit teža,
nego onim, koji su *uvijek računali s
prilikama, kakve su, ali nadamo se,
da ni ste strane ne će biti ozbiljne
oporbe sporazumu te da je bečkom
konferencom barem, u koliko se nas
i Talijanaca tiče, zauvijek dokrajčana
borba o jezik u našoj pokrajini.

U tom pogledu mi dakle pozdra-
vljamo srdačno uglavljeni sporazum,
ali = moramo zamjerit načinu,
kako se je došlo do konference. Ne
znamo, koji su kriteriji vladu vodili,
kad je od Hrvata na tu konferencu
zvala Ivčevića, Biankini i Prodana.
Tim je mimoišla najprvo ,hrvatsku
pučku naprednu stranku“ i ,samo-
stalnu organizaciju hrvatske stran-
ke“, a u koliko nam je poznato ni
Ivčević ni Biankini ni Prodan nijesu
dobili od svojih stranaka mandat da
ih zastupaju. Reklo bi se dakle, da
je vlada sebe držala vlasnom, da im
ona dade taj mandat. Tu joj vlast
stranke ne bi smjele priznat.

Zamjeramo za tim, što će se pi-
tanje urediti ministarskom naredbom.
Naše je stanovište, da je jedino dal-
matinski sabor zvan, da u tom pi-
tanju odlučuje. Pokrajinski zakon
jedina je garancija pučanstvu, da se
na jezičnim ustanovama ne će ništa
mijenjati bez njega. Dalmatinsko za-
stupstvo treba da dobro pazi što čini,
te ne dade pravo vladi, da mu jed-
nog dana uzmogne naredbenim pu-
tem uvesti recimo — njemački jezik.

O samim novim jezičnim ustano-
vama pridržajemo se reći svoju, kad
se s njima upoznamo; ne bismo htjeli
da nam priprave kakvo iznenađenje,

CRVENA IIRVATSKA

Domaće vijesti.

Ravnateljstvo Cirila i Metoda zu Istru
primilo je nadalje slijedeće prinose: Gg.
Belulović Matilda poštarica u Šušnjevici sa-
branih na predlog g. Jakova Buretića u ve-
selom društvu K 13.30; Suković Tripim
sjemeništarac Kotor, daruje K 2.40; Druž-
bina podružnica u Šibeniku u ime člana-
rine i prinosa sakupljenih u god 1908. K
1295.22; Uprava ,Hrv. Branika“ u Mitro-
vici sabranih u slavu Josipa K 18.44, u
slavu Marije K 19.05; Josip Šepuka trgo-
vac u Opatiji, izruča sabranih za darovanu
tortu braći česima u gostioni ,,Villa Karol“
prigodom Martinske večeri K 12; dr. Man-
dić u Voloskom, izruča sabranih ns dan
plesa u Lovranu prigodom vožnje u tran-
vaju K 34; dr. Stjepan Stanković liječnik
u Varaždinu, sakupljenih za uskrsne blag-
dane K 10.52; Dr. Pero Magdić sakupljenih
na zabavi društva ,rilčara i sačmara“ u Va-
raždinu K 14; Dragutin pl. Agić u Raiću,
sabranik u prijateljskom društvu prigodom
izbora županijskih skupštinara za kotar Nov-
sku K 13.60; Sinčić graditelj u Voloskom
sakupljenih dne 2./II. 09. kod Josipa Frla-
na u Rubeših K 5; Odbor za priređenje
velikog družbinog plesa u 'Trstu polovinu
čistog prihoda K 3011; Dr. Vladimir Nikolić
Podrinski zast. naroda, daruje prigodom iz-
leta u Ičiće K 10; Brnić Ivan u Požegi
sakupljenih među drugovima VIII. gimna-
zijalcima K 404.

Nadalje primilo je družbino ravnateljstvo
potpore općinskih poglavarstva i novčanih
zavoda: Petrinjska štedionica K 50; Općin-
sko poglavarstvo Plešivica u Desincu K 5;
Općinsko glavarstvo u Splitu K 500; Šted-
na i predujmovna zadruga u Sisku K 25;
Opć. poglavarstvo u Bakru K 50.

Živjeli plemeniti darovatelji !

»Neue Freie Presse“ o jezičnom ure-
đenju. U dva navrata lomi ,Neue Freie
Presse“ koplje za njemački jezik u Dalma-
ciji. Ona kaže: ,Valja, kad se raspravlja o
uredovnom jeziku u najjužnijoj kraljevini,
jako glasno govoriti i o trećemu jeziku, o
njemačkom. Pri tomu se ne radi u prvom
redu o jednom nacijonalnom interesu Nije-
maca. U koliko postoji potreba zajedničkog
poslovnog jezika, za cijeli državni upyavni
organizam, u toliko je svaki građanin inte-
resiran, da Dalmacija jezičnim odijeljenjem
ne bude rastavljena od tijela skupne au-
strijske uprave. Samo Nijemci imadu od
vajkadu privilegium odiosum da brane sku-
pne interese u uzdržanju zajedničkog po-
slovnog i općevnog jezika. Stoga će oni
sada kad je dalmatinsko jezično pitanje po-
stalo zdrelo za uređenje, morati energično
stupiti sa svojim stanovištem iskušanim u
dugim teškim borbama: nikakva naredba
nego zakon, uzdržanje historičkog, za drža-
vu neophodno potrebitog prava njemačkog
jezika“. Pisac se zatim pita, da li je novim
uređenjem učinjeno štete njemačkom jeziku
i upoređuje jezičnu osnovu Korberovu sa
današnjom pa svršava: , Dužnost je njema-
čkih poslanika paziti, da njemački jezik ne
bude bačen preko onih granica, koje su mu

bile opredijeljene god. 1908. Dalmatinski

jezični kompromis nije neznatni detail. On
se tiče centralnih, najznamenitijih problema
u Austriji, položaja nje og jezika u dr-
žavi i kompetence zakonođavstva u jezičnim
pitanjima, koju treba najrevnije braniti. Oba

Broj 34.

problema zahtijevaju najveću pažnju Ni,
maca“.

I ,Hrv. Pravo“ proti jezičnoj osnmi
»Hrv. Pravo“ žestoko napada ma Ivčević
Biankini što su pristali na kompromis 4%)
lijanima. Kad ,Neue Freie Presse“ i _H
Pravo“ navaljaje valja da je stvar dobra,

Kriza u Ugarskoj. Kriza u Ugarsk,
poteže se već od dulje vremena. Odm
netom je koalicija stupila na vladu pojavi
su se među pojedinim strankam nesuglasice
vođe kojih su nastojali da ih izglade. Glay
je spor bio o bankovnom pitanju; dok mi
nistar Andrassy zastupa stanovište zaje
ničke banke sa ovom polom monarhije, ne
odvisna stranka bila je napunila uši svoji
biračima frazama o samostalnoj banci, koj
po mnijenju stručnjaka bila bi više štety
za Ugarsku nego korisna. Uzmaknuti gi
toga svoga stanovišta nije mogla od strah
pred biračima, pa sada, kad se je mori
odlučiti, jer se dalje nije moglo otezati ji
pitanje, buknula je i kriza.

Zadnji povod demisiji dala je austrijski
vlada, koja je odbila prijedlog o kartelmj
banci, kojim je neodvisna stranka misli
spasiti stanovište. Vladar je izjavio, da je
pitanje obiju viada, koje treba da se doge
vore, a u slučaju da se ne sporazume, di
tad odluka pripada njemu, a da će seo
dakako odlučiti za status quo. Ministarstvo
je na to predalo demisiju.

Nove prilike u Ugarskoj mogle bi utje
cati i na stanje u Hrvatskoj, ali ne trebi
biti optimista, te se nadati preokretu. 'I'rels
još dosta borbe, da se prilike u Hrvatsko
urede onako, kako bi trebalo da bude.

Veleizdajnički proces. Svršilo je presh-
šavanje optuženika, a na redu su svjedoci,
Iz izjave jednog svjedoka proizlazi, da jt
ovaj bio u Tarabocchie. Svjedoci su većim
dijelom frankovci, te ih prije nego idu svje
dočit po raznim kafanama kapacitiraju. kz
svih tih svjedočanstava ipak ništa ne pre
izlazi.

pNarodni List proti Pučkom Listu.
Piše nam prijatelj iz pokrajine ovo: U br.
33. ,Narodnoga Lista“ izišao je napadaj ni
»Pučki List“ i njegova radnika J. Kapić
jer tobože da je Kapiću žao, što je Dr
Frane Ivanišević biran zastupnikom u sin;
skom kotaru. Ova mu se čini čudna. Za+
demo, da je Kapić uvodnim člankom u , Pt
čkom listu“ pozdravio kandidaturu Ivaniše
vića, a to zaista ne bi bio učinio, da m
je bio protivan. Kapića valja da je razoče
rao srbofobski i religiozni fanatizam za iz
bora Ivaniševića zastupnikom u sinjskom
kotaru, te nije nikakova čuda, ako ga onakat
izbor nemože oduševiti. Što , Pučki List“
kadkada štipne bečke zastupnike, jer #
bez busole, u tom ima pravo. Također imi
pravo, što ne bi htio tu narodnu našu pt
litiku da vode pope i fratri, jer sa oni vezali
crkvi i vladi.

Jedan sa strane

 

Gradska kronika.

Iz Sokola. — Pozivlju se svi izvršt
jući članovi, da dođu u petak dne 30. o. mj
u 9!/g sati u Sokolanu u društvenom odjelu
odakle će korporativno poći, da prisustvuji
zadušnicam u pomen hrvatskih velikana!
mučenika Zrinjskog i Frankopana u crkvi
Sv. Vlaha. |