Strana 2. ma, gdje je kotarski sud, objave, pe- čati i tiskanice biti dvojezične. Po- tanje čemo obaznati iz ministarske naredbe, kojom će se urediti jezično pitanje. Ova vijest ima samo jednu stvar u sebi dobru, a to je da su talijan- ski zastupnici priznali hrvatskomu jeziku u Dalmaciji ono mjesto, koje ga po pravu ide. Tim je utrt put sporazumu i u drugim pitanjima, i to ne samo ekonomskim, već kako se pouzdano nadamo i političkim. Oni su zadnje doba u mnogo pri- goda iskazali toliko neodvisnosti i shvaćanja prilika, pa i ljubavi prama pravičnosit, da će se malo ko naći u pokrajini, koji .bi se klonuo sarad- nje s njima. Bit će ih naprotiv nekoliko, koji će cijeniti, da je sporazum postignut uz prem skupu cijenu. Takovih pro- tivnika sporazumu nači će se najvi- se u onim strankama, koje su stajale na stanovištu negiranja talijanstva u Dalmaciji. Njima će žrtva bit teža, nego onim, koji su *uvijek računali s prilikama, kakve su, ali nadamo se, da ni ste strane ne će biti ozbiljne oporbe sporazumu te da je bečkom konferencom barem, u koliko se nas i Talijanaca tiče, zauvijek dokrajčana borba o jezik u našoj pokrajini. U tom pogledu mi dakle pozdra- vljamo srdačno uglavljeni sporazum, ali = moramo zamjerit načinu, kako se je došlo do konference. Ne znamo, koji su kriteriji vladu vodili, kad je od Hrvata na tu konferencu zvala Ivčevića, Biankini i Prodana. Tim je mimoišla najprvo ,hrvatsku pučku naprednu stranku“ i ,samo- stalnu organizaciju hrvatske stran- ke“, a u koliko nam je poznato ni Ivčević ni Biankini ni Prodan nijesu dobili od svojih stranaka mandat da ih zastupaju. Reklo bi se dakle, da je vlada sebe držala vlasnom, da im ona dade taj mandat. Tu joj vlast stranke ne bi smjele priznat. Zamjeramo za tim, što će se pi- tanje urediti ministarskom naredbom. Naše je stanovište, da je jedino dal- matinski sabor zvan, da u tom pi- tanju odlučuje. Pokrajinski zakon jedina je garancija pučanstvu, da se na jezičnim ustanovama ne će ništa mijenjati bez njega. Dalmatinsko za- stupstvo treba da dobro pazi što čini, te ne dade pravo vladi, da mu jed- nog dana uzmogne naredbenim pu- tem uvesti recimo — njemački jezik. O samim novim jezičnim ustano- vama pridržajemo se reći svoju, kad se s njima upoznamo; ne bismo htjeli da nam priprave kakvo iznenađenje, CRVENA IIRVATSKA Domaće vijesti. Ravnateljstvo Cirila i Metoda zu Istru primilo je nadalje slijedeće prinose: Gg. Belulović Matilda poštarica u Šušnjevici sa- branih na predlog g. Jakova Buretića u ve- selom društvu K 13.30; Suković Tripim sjemeništarac Kotor, daruje K 2.40; Druž- bina podružnica u Šibeniku u ime člana- rine i prinosa sakupljenih u god 1908. K 1295.22; Uprava ,Hrv. Branika“ u Mitro- vici sabranih u slavu Josipa K 18.44, u slavu Marije K 19.05; Josip Šepuka trgo- vac u Opatiji, izruča sabranih za darovanu tortu braći česima u gostioni ,,Villa Karol“ prigodom Martinske večeri K 12; dr. Man- dić u Voloskom, izruča sabranih ns dan plesa u Lovranu prigodom vožnje u tran- vaju K 34; dr. Stjepan Stanković liječnik u Varaždinu, sakupljenih za uskrsne blag- dane K 10.52; Dr. Pero Magdić sakupljenih na zabavi društva ,rilčara i sačmara“ u Va- raždinu K 14; Dragutin pl. Agić u Raiću, sabranik u prijateljskom društvu prigodom izbora županijskih skupštinara za kotar Nov- sku K 13.60; Sinčić graditelj u Voloskom sakupljenih dne 2./II. 09. kod Josipa Frla- na u Rubeših K 5; Odbor za priređenje velikog družbinog plesa u 'Trstu polovinu čistog prihoda K 3011; Dr. Vladimir Nikolić Podrinski zast. naroda, daruje prigodom iz- leta u Ičiće K 10; Brnić Ivan u Požegi sakupljenih među drugovima VIII. gimna- zijalcima K 404. Nadalje primilo je družbino ravnateljstvo potpore općinskih poglavarstva i novčanih zavoda: Petrinjska štedionica K 50; Općin- sko poglavarstvo Plešivica u Desincu K 5; Općinsko glavarstvo u Splitu K 500; Šted- na i predujmovna zadruga u Sisku K 25; Opć. poglavarstvo u Bakru K 50. Živjeli plemeniti darovatelji ! »Neue Freie Presse“ o jezičnom ure- đenju. U dva navrata lomi ,Neue Freie Presse“ koplje za njemački jezik u Dalma- ciji. Ona kaže: ,Valja, kad se raspravlja o uredovnom jeziku u najjužnijoj kraljevini, jako glasno govoriti i o trećemu jeziku, o njemačkom. Pri tomu se ne radi u prvom redu o jednom nacijonalnom interesu Nije- maca. U koliko postoji potreba zajedničkog poslovnog jezika, za cijeli državni upyavni organizam, u toliko je svaki građanin inte- resiran, da Dalmacija jezičnim odijeljenjem ne bude rastavljena od tijela skupne au- strijske uprave. Samo Nijemci imadu od vajkadu privilegium odiosum da brane sku- pne interese u uzdržanju zajedničkog po- slovnog i općevnog jezika. Stoga će oni sada kad je dalmatinsko jezično pitanje po- stalo zdrelo za uređenje, morati energično stupiti sa svojim stanovištem iskušanim u dugim teškim borbama: nikakva naredba nego zakon, uzdržanje historičkog, za drža- vu neophodno potrebitog prava njemačkog jezika“. Pisac se zatim pita, da li je novim uređenjem učinjeno štete njemačkom jeziku i upoređuje jezičnu osnovu Korberovu sa današnjom pa svršava: , Dužnost je njema- čkih poslanika paziti, da njemački jezik ne bude bačen preko onih granica, koje su mu bile opredijeljene god. 1908. Dalmatinski jezični kompromis nije neznatni detail. On se tiče centralnih, najznamenitijih problema u Austriji, položaja nje og jezika u dr- žavi i kompetence zakonođavstva u jezičnim pitanjima, koju treba najrevnije braniti. Oba Broj 34. problema zahtijevaju najveću pažnju Ni, maca“. I ,Hrv. Pravo“ proti jezičnoj osnmi »Hrv. Pravo“ žestoko napada ma Ivčević Biankini što su pristali na kompromis 4%) lijanima. Kad ,Neue Freie Presse“ i _H Pravo“ navaljaje valja da je stvar dobra, Kriza u Ugarskoj. Kriza u Ugarsk, poteže se već od dulje vremena. Odm netom je koalicija stupila na vladu pojavi su se među pojedinim strankam nesuglasice vođe kojih su nastojali da ih izglade. Glay je spor bio o bankovnom pitanju; dok mi nistar Andrassy zastupa stanovište zaje ničke banke sa ovom polom monarhije, ne odvisna stranka bila je napunila uši svoji biračima frazama o samostalnoj banci, koj po mnijenju stručnjaka bila bi više štety za Ugarsku nego korisna. Uzmaknuti gi toga svoga stanovišta nije mogla od strah pred biračima, pa sada, kad se je mori odlučiti, jer se dalje nije moglo otezati ji pitanje, buknula je i kriza. Zadnji povod demisiji dala je austrijski vlada, koja je odbila prijedlog o kartelmj banci, kojim je neodvisna stranka misli spasiti stanovište. Vladar je izjavio, da je pitanje obiju viada, koje treba da se doge vore, a u slučaju da se ne sporazume, di tad odluka pripada njemu, a da će seo dakako odlučiti za status quo. Ministarstvo je na to predalo demisiju. Nove prilike u Ugarskoj mogle bi utje cati i na stanje u Hrvatskoj, ali ne trebi biti optimista, te se nadati preokretu. 'I'rels još dosta borbe, da se prilike u Hrvatsko urede onako, kako bi trebalo da bude. Veleizdajnički proces. Svršilo je presh- šavanje optuženika, a na redu su svjedoci, Iz izjave jednog svjedoka proizlazi, da jt ovaj bio u Tarabocchie. Svjedoci su većim dijelom frankovci, te ih prije nego idu svje dočit po raznim kafanama kapacitiraju. kz svih tih svjedočanstava ipak ništa ne pre izlazi. pNarodni List proti Pučkom Listu. Piše nam prijatelj iz pokrajine ovo: U br. 33. ,Narodnoga Lista“ izišao je napadaj ni »Pučki List“ i njegova radnika J. Kapić jer tobože da je Kapiću žao, što je Dr Frane Ivanišević biran zastupnikom u sin; skom kotaru. Ova mu se čini čudna. Za+ demo, da je Kapić uvodnim člankom u , Pt čkom listu“ pozdravio kandidaturu Ivaniše vića, a to zaista ne bi bio učinio, da m je bio protivan. Kapića valja da je razoče rao srbofobski i religiozni fanatizam za iz bora Ivaniševića zastupnikom u sinjskom kotaru, te nije nikakova čuda, ako ga onakat izbor nemože oduševiti. Što , Pučki List“ kadkada štipne bečke zastupnike, jer # bez busole, u tom ima pravo. Također imi pravo, što ne bi htio tu narodnu našu pt litiku da vode pope i fratri, jer sa oni vezali crkvi i vladi. Jedan sa strane Gradska kronika. Iz Sokola. — Pozivlju se svi izvršt jući članovi, da dođu u petak dne 30. o. mj u 9!/g sati u Sokolanu u društvenom odjelu odakle će korporativno poći, da prisustvuji zadušnicam u pomen hrvatskih velikana! mučenika Zrinjskog i Frankopana u crkvi Sv. Vlaha. |