God XIX. omstvo 10 s: i kpoštaceki troškovi. K » == : predbrojen — = — Jezične naredbe za Dalmaciju. Naredba ministra unutrašnjih posala, ministra za bogoštovlje i nastavu, ministra pravde, ministra financija, ministra trgovine, ministra za javne radnje i ministra polio- djelstva od 26. e 1909 o upotrebljavanju jezika kod e. k. civilnih i državnih oblasti i ureda u Dalmaciji. ka Izvanjska služba. Ministarska naredba od 20. aprila 1872 L. P. Z. Br. 17, o upotrebljavanju zemalj- skih jezika u izvanjskoj službi političko- upravnih oblasti, sudova i državnih odvjet- ništva u Dalmaciji, kao i ministarska na- redba od 21. novembra 1887 L. P. Z Br. 37 o općenju političko-upravnih oblasti, su- dova i državnih odvjetništva u Dalmaciji sautonomnim organima u zemlji, imaju se primjenjivati kod svih c. k. državnih civil nih oblasti i ureda u Dalmaciji, podređenih ministarstvu za bogoštovlje i nastavu, mini- starstvu pravde, ministarstvu financija, mi- nistarstvu trgovine, ministarstvu za javne radnje ili ministarstvu poljodjelstva. . Javne knjige. Upisivanja u javne knjige t. i. u zem- ljišnike, u trgovačke i zadrugarske registre itd. obavljat će se u jeziku, u kojem vlast izdaje zanimanoj stranci uredovnu odluku. s 3. Uredovno dopisivanje među oblastima. O. k. civilne državne oblasti i uredi u Dalmaciji, koji su u S. 1. naznačeni, u služ- benom međusobnom dopisivanju i u dopi- sivanju sa svojim c. k. civilnim organima u Dalmaciji, imaju upotrebljavati hrvatski ili srpski jezik, u koliko ne nastupi koji izuze- tak po niže naznačenim odredbama. Dopisivanje među vlastima '(uredima, organima) spomenutim u prvoj stavci, uslijed pismenih i usmenih podnesaka u talijanskom jeziku, može se obavljati i u ovom jeziku. $& 4 Unutarnja služba. C. k. civilne državne oblasti i uredi u Dalmaciji, koji sa naznačeni u $. 1. pri svom uredovanja u unutinjoj i manipula- cijskoj službi (vođenje registara, računske knjige, popisi, prenotacije itd.) upotreblja. vaju, uz izuzetke navedene u niže nazna: čenim odredbama, hrvatski ili srpski jezik. __ Važna. mnijenja — osobita ona pravne ili tehničke naravi — koja su određena je- dino za unutarnje uredovno upotrebljavanje — mogu se izuzetno podati pismeno ili usmeno također u talijanskom jeziku, ako dotični činovnik nije za to dosta vješt hr- Vatskom ili srpskom jeziku. U zbornim sudovima, vijećanje. liječi u onom jeziku, u kojem se ima izdati odluka. jeo. je listu unaprijeda: za Dubrovnik iza Austro Ugarsku na godinu 10 K. Za ino na «E oti list, 6ad mu pretplata mine, smatra se za Go sao po ugodište. —uu=u u Isdavatelj i odgovorni uređalk Dr. Milorad Medini. Štamparija ĐeGiulli i dr. U DUBROVNIKU, 1. maja 1909. CRVENA HRVATSKA .* Broj 35. IZLAZI I SVAKE SRIJEDE I SUBOTE —— POJEDINI BROJ 10 PARA Ipak svaki se član suda, davajući svoj glas, inože poslužiti i dragim zemaljskim jezikom. $. 5. « Carinske i potrošarinske izjave. Jezik pismenih carinskih izjava i pisme- nih potrošarinskih izjava, odnosno na potro- šarinu ,dazio consumo“, ravna se prama po- stojećim zakonskim propisima. $. 6 Tehnička služba. Za tehničku službu pridržano je pogla- vici ureda, s obzirom na osobite prilike, izu- zetno, prama potrebi, narediti da se projekti, trebovnici itd. sastave talijanski. - 8:3 Poštarska i pomorska služba. Odredbe 8$. 3 i 4 primjenjivati će se na unutarnje službeno poslovanje i na ma- nipulaciju poštarske i telegrafske prometne službe, ureda lučkih i pomorskog zdravlja, u koliko općenje s uredima izvan Dalmacije i zahtjevi stručne kontrole ne bi učinili ab- solutno potrebitim neko izuzetno ograničenje. Odredbe $$. 3, 3, 8 i 9 neće se pri- mijeniti ma vojničke poštarske urede. $. 8. U Javne obznane. Javne obznane, koje budu pribijanjem objavljene sa strane oblasti i ureda u zemlji nažnačenih u $. 1, imaju se sastaviti u hr- vatskom ili srpskom jeziku, a u slučajevima niže naznačenim u hrvatskom ili srpskom i u talijanskom jeziku : a) Obznane, objavljene na zgradi ili u zgradi onih oblasti ili ureda, krug djelova- nja kojih obuhvaća cijelu zemlju ; b) Obznane, Objavljene u onim mjestima na moru, u kojima je sijelo kotarskog suda ; ce) Obznane izdane u kakvom poslu stran- ke, koji se po $. 1 mora riješiti u talijan- skom jeziku. 8. 9. Uredovni pečati i uredovne table. Natpisi na uredovnim pečatima i ure- dovnim tablama oblasti i ureda naznačenih u $. 1 imaju biti u hrvatskom ili srpskom jeziku, a u slučajevima niže naznačenim u hrvatskom ili srpskom i u talijanskom jeziku : a) Natpisi na uredovnim pečatima i ure-' dovnim tablama onih oblasti :i ureda, krug djelovanja kojih obuhvaća cijelu zemlju. b) Natpisi na uredovnim pečatima i ure- dovnim tablama oblasti i ureda, sijelo kojih se nalazi u jednom od _ mjesta naznačenih u $. 8, slovo b). .Osim toga u mjestima, za koja postoji posebno istorično talijansko ime, poštarski žigovi imaju biti u oba zemaljska jezika. Popis tih mjesta biti - će od c. k. ministar stva trgovine objelodanjen na temelju ko- misionalnog ustanovljenja. Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopis uredništvu lista. Zajizjave, priopć«1 a. zahva) plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji seviše puta sI: pore godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. — s. 10. Školske oblasti_i nastavni zavodi. Školske oblasti u općenju s nastavnim zavodima i s njihovim namještenicima, upo- upotrebljavati će onaj zemaljski jezik, koji je nastavni jezik odnosnog zavoda. Upotrebljavanje jezika državnih nasta- vnih zavoda u uredovnom dopisivanju, u unutrnjoj službi, u javnim obznanama i na uredovnim pečatima i tablama ($$. 3, 4, 8 i 9) ravna se po nastavnom jeziku odnosnog s. 1. Prijelazne odredbe. Za oblasti i uređe političke, sudske i zavoda. poštarske uprave, i za nastavne oblasti i . urede, odredbe $$. 1, 3 i 10, a osim toga, za nastavne oblasti odredbe $$. 4, 8 i 9 ove naredbe staju odmah na snagu. U ostalom, ova naredba stat će na snagu za sve oblasti i urede naznačene u $. 1 najkasnije 1. januara 1912. Pretpostavljena oblast može, i prije ovoga roka, narediti upotrebljavanje hrvat- skog ili srpskog jezika u granicama ove naredbe za jednu upravnu granu, netom u njoj buda opstojale za to mjerodovne pred- postavke. Bilinski s. r. Stiirgkh s: r. Brif s. r. Rriza u Ugarskoj 1 Hrvati. Veliko ministarstvo“ dovelo je u Ugarsku ondje, gdje je bila prije pada Tisžina. Pobjeda Beča potpuna je, a ima znakova, po kojim bi se moglo reći, da je ovaj hoće da iz rabi. Hoće li imati , madžarska neod- visna stranka“ snage da mu se opre? Veliko je to pitanje. Kad je trebalo srušiti trabantsku vladu, ona je imala povjerenje cijeloga naroda, riječka resolucija bila joj je približila Hr- vate, a ugarske narodnosti, i ako su Weilakirchno+ s. tr. Haerdtl s. r. Ritt s. r. je gledale nepovjerenjem, držala je daleko od njezinih neprijatelja uspo- mena na Tiszina progonstva. Sada je drukčije. Wekerle je u ovo par godina znao diskretirati stranku pred narodom, proti njezinim vođama vodila se u tomu smjeru javna i tajna kampanja, kojoj je bio zadatak, prekazati ih kao ljude, koji se dadu zažvaliti šakom zlata. Na- rodnosti znadu, da im je Košut što i Tisza, a Wekerle se odmah u po- četku ola da stranka pretrgne