Broj 35. samo svjedok, kojega je poglavarstvo pozvalo i tad iskazao, što je vidio. Ako ,,Dubrovnik“ misli, da ima: razloga tvrdit protivno, te razloge imao je iznijeti. 'Tako rade ljudi, koje vodi ljubav prama stvari. Dopuštamo, da je redar općini prijavio što je vidio. Što iz toga slijedi! Da. općin- sko upraviteljstvo nije htjelo postupati proti izgrednicima globama i zatvorom, već da je cijenilo da je u interesu reda, misleći da ima posla s Žjudima, shodnije upotrebiti druge mjere. Prevarilo se, mješte priznanja dobilo muacije, da je ono potaklo poglavarstvo da pozove i kazni izgrednike, možda da tako zbaci sa sebe odgouornost. 'Ta je insinua- cija dostojna njezinih začetnika. Ako ljudi oko ,,Dubrovnika“ nemadu drugo da nam kažu, tad smo svršili s njima svaku polemiku. Iz Sokola. Obznanjuje se izvršujuće članstvo, da se brat učitelj povraća sa do- pusta, pak se preporuča marljivo pohađanje vježaba, jer će se nastajnom sedmicom za- početi učenjem prostih vježaba za ovogodišnje izlete; također vježbe muškog i ženskog po- mladka započinju tekom nastajne sedmice u obične dane i satove. Zapriječeni prisustvovati prošloj sokol- skoj akađemiji darovaše gg.: po K 20: Ka- te ud. Buconić, Dr. M. Čingrija (mješte dara), Marija M. de Glavich; po K 10: Dr. Pero Cingrija, Petar Mussap, Mato Kesovia; po K 5: Viktorija ud. Tuškan, Sava Barbić, Spiro i Jovo Berberović; Viktor Stegnišek K; po K 2: Ivo Birimiša i Tomo Miro- čević, na čemu upravni odbor najljepše za- hvaljuje. Popis vučenih brojeva lutrije Hr- vatskog Sokola. U nedjelju 18. pr. mj. izvučeni su bili slijedeće serije i brojevi da- rova: Danica 89, Lijerka 86, Vladislava 37, Zlatka 85, Nina 86, Olga 17, Vukosava 32, Libuša 81, Zorislava 78, Elvira 29, Štefica 2, Aracka 10, Janislava 13, Mileva 99, Jeli- sava 28, Marica 45, Ljeposava 33, Kruno- slava 15, Sunčanica 21, Tomislav 73, Boži- slava 24, Darinka 7, Župa Strossmayer 4, Iyrš 11, Župe Gundulić 51, Župa Zrinjsko- Frankopanska 3, Ružica 97, Župa Zrinjski 93, Zupa Krešimir 32, Nadežda 96, Župa Hr- voje 71, Vjekoslava 6, Ludmila 31, Gjina 26, Anka 56, Amelija 39, Mileda 5, Vlasta 35 Slavica 8. Dobiveni darovi mogu se pridignati svaki dan od 11-12 pr. p. u Sokolani. 1. maja. Gradske će muziko jutrom u tdam sati obaći grad svirajući. U sv. Ja- kobu držat će se po običaju sv. Misa. i Promet stranaca. Ovoga mjeseca na Prijavni ured, bilo je prijavljeno 1200 stra- naca, u. Školska godina 1908-09. Po nared- | ministarstva, završit će na 8, jula 1909., tak poslije Duhova. VE Redarstvene otprave. Mjeseca apri «lalečeno je iz Dubrovnika redarstvenim pu- :tm 19 osoba, i to: 1 rađi prevarne igre, 8 auocz posla i sredstava, 2 radi prosjačenja, Jer pogibeljni po javni poredak, 3 redi krađe i 3 radi skitarenja. Općinski redar nije bio tužitelj, već je od Dubrovnika“ zahvalu u obliku insi- _ ,CRVENA HRVATSKA“ Stabla na putu od Gruža. Piše nam jedan, koji se zanima botanikom a upravo se nahodi na dijelu o fiziologiji bilina. Pravo sažaljenje pobuđuje u čovjeku pogled na ona tužna stabla, a to je sažaljenje više kod onoga. koji je više godina imao prigode da promatra životarenje njihovo. Već dobar niz godina osuđena su ona stabla na životarenje, osuđena su tako rekuć da umiru bez umrijeti, da živu bez živjeti. A takovo stanje je najžalosnije za svaki živući stvor; kakovo tek mora da je za ove stvorove, koji osobito nježno ćute i osjećaju, a_još nježnije na te osjećaje reagiraju? Na njihovu mjestu druga životinja, bio čovjek pas, konj ili što drugo, svojom bučnom reakcijom znao bi da sebi pomogne ; biline to ne čine, one spokojno podnose svoju sud- binu i reagiraju tek pod mikroskopom za- mjetivom žilom i načinom. Stoga je u ovom slučaju cijela moja simpatija na strani onih trpećih stvorova i sama samilost prama njima goni me na jedan predlog, a taj je operaciju poduzeti na onim stablima! Prije nego kažem u čem bi sastajala ta operacija pokušaću da uspostavim jednu više laičku diagnozu sadašnjeg stanja-onih stabala. Stabla na proljeće ozelene i prolistaju vrlo jadno, ali ipak zeleni ,,clorophyll“ u njihovijem svijetlu izloženijim djelovima su- djeluje u svijem asimilatornijem i ostalim fiziološkim procesima, koje uvjetuje u glavnom opstojanje svjetlosti i zraka, organizam da- kle obavlja najglavnije funkcije, ali samo u najtješnjem objemu, koliko jedva za sam njegov opstanak dostaje. Bilina živi tako ali ne napieduje, ne razvija se, ne stvara novih djelova na svojoj cjelini, a zašto? Jer joj fali za to uvjeta, koji njezin razvitak omogućuju, fali joj najglavnijeg uvjeta hrane, a hranu valja bilini da dade zemlja i voda. A kakvo je ono zemljište na kojemu su ona stabla posađena, a koje bi imalo bilini da pribavi hrane i tvari za daljnje stvaranje. Nigda valjda iza kako su stabla posađena, ne promjenuto ni preokrenuto, nigda se ni kojom hrani biline odgovarajućom tvari ni na prirodni ni na umjetni način ne opskrbilo, nego naprotiv bogato se snabdjelo prašinom sa puta, punom raznih škodljivih mikroba i bakterija, i tako se oko stabla ukorijepila jedna gotovo kao kamen tvrda “,krušta“, koja uz sve ove štete niti vode niti zraka k žilama dobro ne propušta, dok je bilina u stanju da jedino žilama sebi potrebnu vodu nabavlja. Jeli moguće da uz takove okolnosti stablo dođe do hrane, koja mu je nužna za dalnje stvaranje i razvijanje ? Tu je dakle nužna operacija, koja bi to stablu omogućila, a sastajala bi: prvo svega promijeniti onu nevaljalu zemlju oko stabla i zamijeniti je novom, koja posjeduje u sebi sva svojstva plodne i prikladne zemlje, da dotičnu bilinu hranom snabdijeva, u glavnome dakle da ta nova zemlja bude bogata gnjojem i vlagom. Iza te operacije daljnje razvijanje biline bilo bi bez sumnje omogućeno, ali još uvijek vezano na pomnjivo njegovanje i za- lijevanje eventualno do potrebe i na još koji put mijenjanje zemlje. Ovo promjenjivanje zemlje postalo bi nepotrebnim, netom je bilina visoki stupanj razvitka dosegla i došla u stanje da svojim žilama apsorbira donje možda još -plodne slojeve - zemlje, a onda nije više ni na njegovanje tako vesano. Što se tiče načina, kako da se ova mjena zemlje provede bez pogibeljna u na sam život stabla, običan je ovaj, u w H + Strana 3. g stanovitom opsegu oko podnožja' stabla,. po / mogućnosti na sve strane jednako daleko ili na dvije po dvije suprotne strane jednako daleko, odstrani se gornji sloj postojeće ze- mlje za kakovih 10 centimetara u dubini, što više tim bolje, ali u glavnome toliko, da žile ne bi bile suviše dirnute. Na toj očišće- noj plohi oko stabla vanjsku njezinu polovinu u naokolo dalje se iskopava i donje slojeve zbacuje, tako da nastane u naokolo jedan jarak dubine 30-40 centimetara (samo da se ne dopre do jačih žila). Jarak bi dakle zau- zimao izvanjsku polovinu očišćenje plohe a unutrašnja polovioa u naokolo neposredno oko podnožja stabla ostala bi čitava, da ne bi bilina previše osjetila oštetu svojih žila. Onda se novom dobro ognjojenom ili barem sa ,komportom“ izmješanom zemljom napuni jarak i cijeli očišćeni prostor oko stabla, ali to u svakom slučaju do 15 cm na više nego je prije zemlja oko stabla stala i iznad po- vršine puta i ostale okolne zemlje. Još k tome, ako zemlja nije bila dostatno vlažna treba zaliti oko stabla i onaj od svježe zemlje nastali pjedestal oko stabla primjereno zbiti i onda operacija je gotova. Prvo proljeće, dok su stabla u prvom tragu pupčanja, naj- prikladnije je doba za ovu radnju. Istina da valja i na financijske prilike uzeti obzira. Dubrovnik nema na raspoloženje kao Beč ni Pariz stotine hiljada za ovu svrhu, ali Dubrovnik nema ni toliko uresnih i vrtnih naslaga kao Pariz i Beč, nego onu jednu aleju do Gruža, koja bi jednoč mogla biti jednim od najljepših uresa grada. Slavna općina i zauzetno društvo za poljepšavanje Dubrovnika, a bez sumnje samo građanstvo, u čijem bi interesu najviše i bilo oživljenje i razvitak one sada zakržljale naslage, u stanju su da u ovu svrhu skucaju koju stotinu kruna. Ako to bude, ja najveseliji i najharniji u ime onih jadnih stabala, ne bude li, pre- dložio bih, da ih se barem ovakova života riješi. Pohvalno. Prigodom smrti g.đe Ane Chierini udijelila je mjesnom dječjem zaklo- ništu g. Kate ud. Drobaz kr. 10. Prigodom smrti Marije ud. Drobac g. J. Pini kr. 5. — Da počasti uspomenu pk. gda. Mare ud. Gracić priložiše u fond zakloništa Do- mus Christi gg. Marija i Božo Pilato K 20 g. Rajmund Negrini K 20, Antun Linardo- vich K 20. *) Briga za ona stabla pada u prvom na državu. 3 Ekonomske | trgovačke vljesti. Cement“ tvornica portland-cementas Ova nova tvornica portland-cementa, držala je dne 25. o. mj. u Spljetu svoju glavnu skupštinu. Na istoj-bili su predloženi i odobreni računi pro- šle godine, te zaključeno povišenje društvene glavnice od K 550,000 na K. 800.000. To povišenje od 250.000 K pokazalo se je potrebitim, jer je osnovni projekt tvornice u Omišu bio u mnogo čem upotpunjen, tako da će ovako uređena tvornica moći producirati znatno veću množinu ce- menta, nego se je u početak zami- šljalo,