Broj 35.

samo svjedok, kojega je poglavarstvo pozvalo
i tad iskazao, što je vidio. Ako ,,Dubrovnik“
misli, da ima: razloga tvrdit protivno, te
razloge imao je iznijeti. 'Tako rade ljudi,
koje vodi ljubav prama stvari.

Dopuštamo, da je redar općini prijavio
što je vidio. Što iz toga slijedi! Da. općin-
sko upraviteljstvo nije htjelo postupati proti
izgrednicima globama i zatvorom, već da
je cijenilo da je u interesu reda, misleći da
ima posla s Žjudima, shodnije upotrebiti
druge mjere.

Prevarilo se, mješte priznanja dobilo

muacije, da je ono potaklo poglavarstvo da
pozove i kazni izgrednike, možda da tako
zbaci sa sebe odgouornost. 'Ta je insinua-
cija dostojna njezinih začetnika.

Ako ljudi oko ,,Dubrovnika“ nemadu
drugo da nam kažu, tad smo svršili s njima
svaku polemiku.

Iz Sokola. Obznanjuje se izvršujuće
članstvo, da se brat učitelj povraća sa do-
pusta, pak se preporuča marljivo pohađanje
vježaba, jer će se nastajnom sedmicom za-
početi učenjem prostih vježaba za ovogodišnje
izlete; također vježbe muškog i ženskog po-
mladka započinju tekom nastajne sedmice u
obične dane i satove.

Zapriječeni prisustvovati prošloj sokol-
skoj akađemiji darovaše gg.: po K 20: Ka-
te ud. Buconić, Dr. M. Čingrija (mješte dara),
Marija M. de Glavich; po K 10: Dr. Pero
Cingrija, Petar Mussap, Mato Kesovia; po
K 5: Viktorija ud. Tuškan, Sava Barbić,
Spiro i Jovo Berberović; Viktor Stegnišek
K; po K 2: Ivo Birimiša i Tomo Miro-
čević, na čemu upravni odbor najljepše za-
hvaljuje.

Popis vučenih brojeva lutrije Hr-
vatskog Sokola. U nedjelju 18. pr. mj.
izvučeni su bili slijedeće serije i brojevi da-
rova: Danica 89, Lijerka 86, Vladislava 37,
Zlatka 85, Nina 86, Olga 17, Vukosava 32,
Libuša 81, Zorislava 78, Elvira 29, Štefica 2,
Aracka 10, Janislava 13, Mileva 99, Jeli-
sava 28, Marica 45, Ljeposava 33, Kruno-
slava 15, Sunčanica 21, Tomislav 73, Boži-
slava 24, Darinka 7, Župa Strossmayer 4,
Iyrš 11, Župe Gundulić 51, Župa Zrinjsko-
Frankopanska 3, Ružica 97, Župa Zrinjski 93,
Zupa Krešimir 32, Nadežda 96, Župa Hr-
voje 71, Vjekoslava 6, Ludmila 31, Gjina 26,

Anka 56, Amelija 39, Mileda 5, Vlasta 35
Slavica 8.

  
   
 
    
     
  
  
  
    
 
   
 
 
   

Dobiveni darovi mogu se pridignati
svaki dan od 11-12 pr. p. u Sokolani.

1. maja. Gradske će muziko jutrom u
tdam sati obaći grad svirajući. U sv. Ja-
kobu držat će se po običaju sv. Misa.

i Promet stranaca. Ovoga mjeseca na
Prijavni ured, bilo je prijavljeno 1200 stra-
naca,

u. Školska godina 1908-09. Po nared-
| ministarstva, završit će na 8, jula 1909.,

tak poslije Duhova. VE
Redarstvene otprave. Mjeseca apri
«lalečeno je iz Dubrovnika redarstvenim pu-
:tm 19 osoba, i to: 1 rađi prevarne igre, 8
auocz posla i sredstava, 2 radi prosjačenja,
Jer pogibeljni po javni poredak, 3 redi
krađe i 3 radi skitarenja.

Općinski redar nije bio tužitelj, već

je od Dubrovnika“ zahvalu u obliku insi- _

,CRVENA HRVATSKA“

Stabla na putu od Gruža. Piše nam
jedan, koji se zanima botanikom a upravo
se nahodi na dijelu o fiziologiji bilina.

Pravo sažaljenje pobuđuje u čovjeku
pogled na ona tužna stabla, a to je sažaljenje
više kod onoga. koji je više godina imao
prigode da promatra životarenje njihovo.
Već dobar niz godina osuđena su ona stabla
na životarenje, osuđena su tako rekuć da
umiru bez umrijeti, da živu bez živjeti.
A takovo stanje je najžalosnije za svaki
živući stvor; kakovo tek mora da je za ove
stvorove, koji osobito nježno ćute i osjećaju,
a_još nježnije na te osjećaje reagiraju? Na
njihovu mjestu druga životinja, bio čovjek
pas, konj ili što drugo, svojom bučnom
reakcijom znao bi da sebi pomogne ; biline
to ne čine, one spokojno podnose svoju sud-
binu i reagiraju tek pod mikroskopom za-
mjetivom žilom i načinom. Stoga je u ovom
slučaju cijela moja simpatija na strani onih
trpećih stvorova i sama samilost prama njima
goni me na jedan predlog, a taj je operaciju
poduzeti na onim stablima!

Prije nego kažem u čem bi sastajala
ta operacija pokušaću da uspostavim jednu
više laičku diagnozu sadašnjeg stanja-onih
stabala. Stabla na proljeće ozelene i prolistaju
vrlo jadno, ali ipak zeleni ,,clorophyll“ u
njihovijem svijetlu izloženijim djelovima su-
djeluje u svijem asimilatornijem i ostalim
fiziološkim procesima, koje uvjetuje u glavnom
opstojanje svjetlosti i zraka, organizam da-
kle obavlja najglavnije funkcije, ali samo u
najtješnjem objemu, koliko jedva za sam
njegov opstanak dostaje. Bilina živi tako
ali ne napieduje, ne razvija se, ne stvara
novih djelova na svojoj cjelini, a zašto? Jer
joj fali za to uvjeta, koji njezin razvitak
omogućuju, fali joj najglavnijeg uvjeta hrane,
a hranu valja bilini da dade zemlja i voda.
A kakvo je ono zemljište na kojemu su ona
stabla posađena, a koje bi imalo bilini da
pribavi hrane i tvari za daljnje stvaranje.
Nigda valjda iza kako su stabla posađena,
ne promjenuto ni preokrenuto, nigda se ni
kojom hrani biline odgovarajućom tvari ni
na prirodni ni na umjetni način ne opskrbilo,
nego naprotiv bogato se snabdjelo prašinom
sa puta, punom raznih škodljivih mikroba
i bakterija, i tako se oko stabla ukorijepila
jedna gotovo kao kamen tvrda “,krušta“,
koja uz sve ove štete niti vode niti zraka
k žilama dobro ne propušta, dok je bilina
u stanju da jedino žilama sebi potrebnu vodu
nabavlja. Jeli moguće da uz takove okolnosti
stablo dođe do hrane, koja mu je nužna za
dalnje stvaranje i razvijanje ?

Tu je dakle nužna operacija, koja bi to
stablu omogućila, a sastajala bi: prvo svega
promijeniti onu nevaljalu zemlju oko stabla
i zamijeniti je novom, koja posjeduje u sebi
sva svojstva plodne i prikladne zemlje, da
dotičnu bilinu hranom snabdijeva, u glavnome
dakle da ta nova zemlja bude bogata gnjojem
i vlagom. Iza te operacije daljnje razvijanje
biline bilo bi bez sumnje omogućeno, ali još
uvijek vezano na pomnjivo njegovanje i za-
lijevanje eventualno do potrebe i na još
koji put mijenjanje zemlje. Ovo promjenjivanje
zemlje postalo bi nepotrebnim, netom je bilina
visoki stupanj razvitka dosegla i došla u
stanje da svojim žilama apsorbira donje
možda još -plodne slojeve - zemlje, a onda
nije više ni na njegovanje tako vesano.

Što se tiče načina, kako da se ova

mjena zemlje provede bez pogibeljna u
na sam život stabla, običan je ovaj, u

w

H

+

Strana 3.

g
stanovitom opsegu oko podnožja' stabla,. po /

mogućnosti na sve strane jednako daleko ili
na dvije po dvije suprotne strane jednako
daleko, odstrani se gornji sloj postojeće ze-
mlje za kakovih 10 centimetara u dubini,
što više tim bolje, ali u glavnome toliko, da
žile ne bi bile suviše dirnute. Na toj očišće-

noj plohi oko stabla vanjsku njezinu polovinu

u naokolo dalje se iskopava i donje slojeve
zbacuje, tako da nastane u naokolo jedan
jarak dubine 30-40 centimetara (samo da se
ne dopre do jačih žila). Jarak bi dakle zau-
zimao izvanjsku polovinu očišćenje plohe
a unutrašnja polovioa u naokolo neposredno
oko podnožja stabla ostala bi čitava, da ne
bi bilina previše osjetila oštetu svojih žila.
Onda se novom dobro ognjojenom ili barem
sa ,komportom“ izmješanom zemljom napuni
jarak i cijeli očišćeni prostor oko stabla, ali
to u svakom slučaju do 15 cm na više nego
je prije zemlja oko stabla stala i iznad po-
vršine puta i ostale okolne zemlje. Još k
tome, ako zemlja nije bila dostatno vlažna
treba zaliti oko stabla i onaj od svježe zemlje
nastali pjedestal oko stabla primjereno zbiti
i onda operacija je gotova. Prvo proljeće,
dok su stabla u prvom tragu pupčanja, naj-
prikladnije je doba za ovu radnju.

Istina da valja i na financijske prilike
uzeti obzira. Dubrovnik nema na raspoloženje
kao Beč ni Pariz stotine hiljada za ovu
svrhu, ali Dubrovnik nema ni toliko uresnih
i vrtnih naslaga kao Pariz i Beč, nego onu
jednu aleju do Gruža, koja bi jednoč mogla
biti jednim od najljepših uresa grada. Slavna
općina i zauzetno društvo za poljepšavanje
Dubrovnika, a bez sumnje samo građanstvo,
u čijem bi interesu najviše i bilo oživljenje
i razvitak one sada zakržljale naslage, u
stanju su da u ovu svrhu skucaju koju
stotinu kruna.

Ako to bude, ja najveseliji i najharniji
u ime onih jadnih stabala, ne bude li, pre-
dložio bih, da ih se barem ovakova života
riješi.

Pohvalno. Prigodom smrti g.đe Ane
Chierini udijelila je mjesnom dječjem zaklo-
ništu g. Kate ud. Drobaz kr. 10. Prigodom
smrti Marije ud. Drobac g. J. Pini kr. 5.

— Da počasti uspomenu pk. gda. Mare
ud. Gracić priložiše u fond zakloništa Do-
mus Christi gg. Marija i Božo Pilato K 20
g. Rajmund Negrini K 20, Antun Linardo-
vich K 20.

*) Briga za ona stabla pada u prvom
na državu. 3

Ekonomske | trgovačke vljesti.

Cement“ tvornica portland-cementas
Ova nova tvornica portland-cementa,
držala je dne 25. o. mj. u Spljetu
svoju glavnu skupštinu. Na istoj-bili
su predloženi i odobreni računi pro-
šle godine, te zaključeno povišenje
društvene glavnice od K 550,000 na
K. 800.000. To povišenje od 250.000
K pokazalo se je potrebitim, jer je
osnovni projekt tvornice u Omišu
bio u mnogo čem upotpunjen, tako
da će ovako uređena tvornica moći
producirati znatno veću množinu ce-
menta, nego se je u početak zami-
šljalo,