Strana 2. CRVENA HRVATSKA “* E (| —————————————————— . macijonalni glazbeno-naučni kongres u Beču. Do sada su se javili odaslanici iz Francaske, Nizozemske, Švedske i Saske. Prema vijestima iz Sarajeva, sukobila se jedna crnogorska četa kod sela Ograđe- vice u novopazarskom sandžaku s turskom vojskom, te se zametnuo čitav boj. Proval- nička crnogorska četa izgubila je tom prili- kom vođu i 11 momaka. Za turske gubitke ne čuje se ništa. + Dubrovnik, 5./V. -1909. U ponedjelnik sastali su se u foveru općinskog kazališta predstav- vodstva hrvatskih stranaka u nici Dalmaciji: Od ,Hrvatske Stranke“ bili su gg. Dr. V. Mihaljević, J. pl. Tommaseo, L. Borčić, V. Milić, Dr. J. Machiedo. Od ,Stranke Prava“ gg. Don I. Prodan, Dr. Drinković, Dr. Krstelj. Od ,Hrv. Pučke Na- predne Stranke“ gg. Dr. J. Smodlaka Dr. P. Grisogono, Dr. V. lljadica, Dr. Ivo Tartaglia. Od ,Samostalne Organizacije Hrv. Stranke“ gg. Dr. Pero Čingrija, Dr. R. Arneri, J. Ku- njašić, I. F. Lupis, Dr. M. Medini. Primljena je ova rosolucija: , Predstavnici vodstava , hrvatske stranke“, ,hrv. stranke prava“, ,hrv. pučke napredne stranke“ i ,samo- stalne organizacije hrvatske stranke“ — u Dalmaciji, sakupljeni na neob- veznomu dogovoru dne 3./5. 1909. u Spljetu, neprejudicirajući nijedna stranka svom programnom stanovištu, a uvaživ opće nam političko stanje u ovoj monarhiji — složiše se u tome da je u općemu narodnome interesu potrebita kooperacija svih narodnih hrvatskih i srpskih stranaka u Hr- vatskoj, Slavoniji, Dalmaciji, Bosni i Hercegovini, Istri, te u tu svrhu da se sastavi odbor, koji će nakon spo- razuma sa ,srpskom narodnom stran- kom“ u Dalmaciji, imati zadaću, da sa predstavnicima stranaka u Bano- novini, Bosni, Hercegovini i Istri uta- nače sve, potrebito da se ta željena kooperacija što prije provede u djelo. U svrhu ustrojenja toga odbora pozivlju se sve gori spomenute stranke u Dalmaciji da u isti izaberu po jednoga člana i zamjenika“. Branitelji optuženih Srba: Gg. odvjetnicima | odvjetničkim kandidatima dalmatinskim : Draga gospodo i drugovi! Vaš izražaj simpatije i kolegijal- ne solidarnosti, povodom našeg dje- lovanja u parnici sa veleizdaje optu- ženih Srba, duboko nas je ganuo i. radosno ushitio. | Nada sve nam je mila ta poruka, jer nam je stigla iz posestrime Dal- 4 i . s ie Mije S: neke i Mk hen OO AŠ A 1 BA A macije, s kojom se vazda osjećasmo jedni; dragocjena nam je, jer nam izriče priznanje na usta ponajugled- nijih i najumnijih sinova plemenite te zemlje; a napunja nas ta poruka opravdanim ponosom, jer dolazi iz srdaca drugova naših. — Kao što se ovdje, u obranu Srba, nađosmo mahom na okupu branitelji i Hrvati i Srbi, digoste evo, s onkraj Velebita, za povrijeđena u optužni- cima ljudska prava, uvaženi svoj glas i Vi, dični drugovi, bez razlike narodnosti i stranaka. Dakako da nas je razdragao bo- dreći glas Hrvata i Srba dalmatin- skih; ali nas je upravo uznijelo, što mu se između naših drugova pridru- žiše i čuvari tradicija naroda tali- janskog, svetih potlačenim narodima, jer znače borbu za slobodu. Ova jednodušna simpatija cjelo- kupnog odvjetničkog stališa dalma- tinskog sokolit će nas, da do kraja izvršimo tešku ali plemenitu zadaću; da našu, po najdubljem našem uvje- renju, nevinu braću sa optuženičke klupe povratimo njihovim obiteljima, narodu, slobodi. Zahvaljujući Vam, dragi i vele- štovani drugovi, iz dna srca na iz- raženim osjećajima, molimo Vas, da primite izraze naše bratske ljubavi i kolegijalne odanosti. Za branitelje Srba, optuženik radi veleizdaje: U Zagrebu, 28. travnja 1909. Dr. H. Hinković, Dr. Š. Mazzura, Dr. Me- daković, G. Tuškan. Jezične naredhe. Stranke n Dalmaciji dočekale su riješenje jezičnog pitanja na različite načine. Za većinu jezično pitanje nije uopće riješeno, jer ga ministarska naredba uopće ne može riješiti. Ono po svomu biću spada pred dalmatin- ski sabor. Za to je skoro sigurno da dalmatinske stranke ne će priznati zakonitost naredbe. One to ni ne smiju. Koliko oblik riješenja, toliko jei sadržaj naredbe pobudio negodovanje. Kod nekih više, a kod drugih manje. Sa pravaške strane najavlja se već najoštrija borba, a ovu je započela općina šibenska obraćajuć sa svojim posestrinama, da so pridruže njezinu protestu proti naredbi. ,Hrv. Pučka Napredna Stranka“ koja je uvijek zagovarala sporazum s Talijancima, pravom zamjera, đa se velike konce- sije talijanskom jeziku nijesu smjele dozvoliti bez sporazuma u političkim pitanjima. I u Hrv. Stranci ima nezadovoljstva, se ne. zna hoće li prevladati mišljenje .Biankinija oduševljeno pozdravili, Broj 36. i Ivčevića, — koji = se smatraj osobno obvezani zagovarati riješenja kakvo ga daje jezična naredba, nm i kad bi stranka pristala na sadržy naredbe, ne znamo hoće li se na& većina, da: oduzme dalmatinskom s boru pravo riješenja. Prigovara se naredbi dosta, a tri su prigovora, koja po našem mil šljenju osobito vrijede. 1. Osnova ne isključuje njemački jezik u uredim; On se doista nigdje ne spominje, al u naredbi se govori jedino o općenju ureda dalmatinskih između sebe. P; tomu njemački jezik nije isključen iz općenja sa centralnim vlastima i drugim pokrajinama. 2. Dvojezičnost u vanjskom općenju je provedena taki da postaje smiješna. Drugoga nazivi ne znamo. Naredbe naime imadu s izdavati u dva jezika i pećati valji da budu dvojezični u nekim sijelimg kotarskih sudova, gdje talijanaca uopće nema. Nije se smjelo priznati Tali jance u Dalmaciji, već samo ondje,gdje ih u zemlji ima. 3. Pojedinim čino vnicima pa i glavarima ureda dato je odviše prava. Moglo se je iz ob. zira na službu dozvoliti činovnicima, koji ne znaju hrvatski, nek pišu svoja izvješća talijanski, ali je to trebalo da bude ograničeno samo na neko doba. Po svemia se ovomu vidi, da će protivnici naredbe imati veoma lak posao, da je pobijaju. Toliko željeni sporazum sa Talijaneima, koji smo lako da do vede do nove, još žešće borbe. Neu radujemo joj se. Iz naroda. Iz Potomja. Gosp. Bellini iz Trpnju u njegovoj brošuri kao i u priopćenom g: Poljaniću tvrdi i hoće da mu se prizna di je Trpanj centrum poluotoka Pelješca te je- dino mjesto, koje može da bude centrumom na poluotoku. Mi mu na te njegove umi šljate fantazije nećemo nego ovo odgovoriti Trpanj je centrum -Pelješca isto kao što je za Dalmaciju centrum Zadar ili Kotor. Zn+ demo da Orebić nije središte, taka je svi kome jasno tko pozna geografski položaj poluotoka da ne može biti ni Trpanj jet izmeđ Orebića i Trpnja postoji samo ta raz lika što se "Trpanj nalazi jednako pram Orebiću ali na drugoj strani poluotoka. Tr panj je obdaren sa mnogim parobrodarskini pristajanjima naravno putem: Meticovića. | toga bi gosp. Bellin htio da stvori Trpan kao centralu, ali jalov posao ovog puta ostao bezuspješan. Što se .tiče komunikacija ostalih mjest na Pelješcu, koje i kako danas postoje tako su loše da se ne dadu ocijeniti, sa istočn* strane usljed slabog rasporeda pruga druš tva , Dalmatia“ danas je mnogo gore neg je bio raspored, dok su parobrodi Rismor dova društva ove pruge podržavali, jer smi | prije imali u Crkvice i Drače na pruganit . - ++, $ 3 ho Su ADD AD E DA KOA lala RE