Strana 2.

CRVENA HRVATSKA “*

E (| ——————————————————

. macijonalni glazbeno-naučni kongres u Beču.
Do sada su se javili odaslanici iz Francaske,
Nizozemske, Švedske i Saske.

Prema vijestima iz Sarajeva, sukobila
se jedna crnogorska četa kod sela Ograđe-
vice u novopazarskom sandžaku s turskom
vojskom, te se zametnuo čitav boj. Proval-
nička crnogorska četa izgubila je tom prili-
kom vođu i 11 momaka. Za turske gubitke
ne čuje se ništa.

+

 

Dubrovnik, 5./V. -1909.

U ponedjelnik sastali su se u
foveru općinskog kazališta predstav-
vodstva hrvatskih stranaka u

nici

Dalmaciji: Od ,Hrvatske Stranke“
bili su gg. Dr. V. Mihaljević, J. pl.
Tommaseo, L. Borčić, V. Milić, Dr.
J. Machiedo. Od ,Stranke Prava“
gg. Don I. Prodan, Dr. Drinković,
Dr. Krstelj. Od ,Hrv. Pučke Na-

predne Stranke“ gg. Dr. J. Smodlaka

Dr. P. Grisogono, Dr. V. lljadica,
Dr. Ivo Tartaglia. Od ,Samostalne
Organizacije Hrv. Stranke“ gg. Dr.

Pero Čingrija, Dr. R. Arneri, J. Ku-
njašić, I. F. Lupis, Dr. M. Medini.
Primljena je ova rosolucija:

, Predstavnici vodstava , hrvatske
stranke“, ,hrv. stranke prava“, ,hrv.
pučke napredne stranke“ i ,samo-
stalne organizacije hrvatske stranke“
— u Dalmaciji, sakupljeni na neob-
veznomu dogovoru dne 3./5. 1909. u
Spljetu,  neprejudicirajući nijedna
stranka svom programnom stanovištu,
a uvaživ opće nam političko stanje
u ovoj monarhiji — složiše se u tome
da je u općemu narodnome interesu
potrebita kooperacija svih narodnih
hrvatskih i srpskih stranaka u Hr-
vatskoj, Slavoniji, Dalmaciji, Bosni i
Hercegovini, Istri, te u tu svrhu da
se sastavi odbor, koji će nakon spo-
razuma sa ,srpskom narodnom stran-
kom“ u Dalmaciji, imati zadaću, da
sa predstavnicima stranaka u Bano-
novini, Bosni, Hercegovini i Istri uta-
nače sve, potrebito da se ta željena
kooperacija što prije provede u djelo.

U svrhu ustrojenja toga odbora
pozivlju se sve gori spomenute stranke
u Dalmaciji da u isti izaberu po
jednoga člana i zamjenika“.

Branitelji optuženih Srba:

Gg. odvjetnicima | odvjetničkim kandidatima
dalmatinskim :
Draga gospodo i drugovi!

 

Vaš izražaj simpatije i kolegijal-
ne solidarnosti, povodom našeg dje-
lovanja u parnici sa veleizdaje optu-

ženih Srba, duboko nas je ganuo i.

radosno ushitio. |
Nada sve nam je mila ta poruka,
jer nam je stigla iz posestrime Dal-

4 i . s
ie Mije S: neke i
Mk hen OO AŠ A 1 BA A

macije, s kojom se vazda osjećasmo
jedni; dragocjena nam je, jer nam
izriče priznanje na usta ponajugled-
nijih i najumnijih sinova plemenite
te zemlje; a napunja nas ta poruka
opravdanim ponosom, jer dolazi iz
srdaca drugova naših. —

Kao što se ovdje, u obranu Srba,
nađosmo mahom na okupu branitelji
i Hrvati i Srbi, digoste evo, s onkraj
Velebita, za povrijeđena u optužni-
cima ljudska prava, uvaženi svoj
glas i Vi, dični drugovi, bez razlike
narodnosti i stranaka.

Dakako da nas je razdragao bo-
dreći glas Hrvata i Srba dalmatin-
skih; ali nas je upravo uznijelo, što
mu se između naših drugova pridru-
žiše i čuvari tradicija naroda tali-
janskog, svetih potlačenim narodima,
jer znače borbu za slobodu.

Ova jednodušna simpatija cjelo-
kupnog odvjetničkog stališa dalma-
tinskog sokolit će nas, da do kraja
izvršimo tešku ali plemenitu zadaću;
da našu, po najdubljem našem uvje-
renju, nevinu braću sa optuženičke
klupe povratimo njihovim obiteljima,
narodu, slobodi.

Zahvaljujući Vam, dragi i vele-
štovani drugovi, iz dna srca na iz-
raženim osjećajima, molimo Vas, da
primite izraze naše bratske ljubavi
i kolegijalne odanosti.

Za branitelje Srba, optuženik radi
veleizdaje:

U Zagrebu, 28. travnja 1909.

Dr. H. Hinković, Dr. Š. Mazzura, Dr. Me-
daković, G. Tuškan.

Jezične naredhe.

Stranke n Dalmaciji dočekale su
riješenje jezičnog pitanja na različite
načine. Za većinu jezično pitanje nije
uopće riješeno, jer ga ministarska
naredba uopće ne može riješiti. Ono
po svomu biću spada pred dalmatin-
ski sabor. Za to je skoro sigurno da
dalmatinske stranke ne će priznati
zakonitost naredbe. One to ni ne
smiju.

Koliko oblik riješenja, toliko jei
sadržaj naredbe pobudio negodovanje.
Kod nekih više, a kod drugih manje.
Sa pravaške strane najavlja se već
najoštrija borba, a ovu je započela
općina šibenska obraćajuć sa svojim
posestrinama, da so pridruže njezinu
protestu proti naredbi. ,Hrv. Pučka
Napredna Stranka“ koja je uvijek
zagovarala sporazum s Talijancima,
pravom zamjera, đa se velike konce-

 

sije talijanskom jeziku nijesu smjele

dozvoliti bez sporazuma u političkim
pitanjima. I u Hrv. Stranci ima
nezadovoljstva, se ne. zna hoće
li prevladati mišljenje .Biankinija

oduševljeno pozdravili,

Broj 36.

i  Ivčevića, — koji = se smatraj
osobno obvezani zagovarati riješenja
kakvo ga daje jezična naredba, nm
i kad bi stranka pristala na sadržy
naredbe, ne znamo hoće li se na&
većina, da: oduzme dalmatinskom s
boru pravo riješenja.

Prigovara se naredbi dosta, a
tri su prigovora, koja po našem mil
šljenju osobito vrijede. 1. Osnova ne
isključuje njemački jezik u uredim;
On se doista nigdje ne spominje, al
u naredbi se govori jedino o općenju
ureda dalmatinskih između sebe. P;
tomu njemački jezik nije isključen
iz općenja sa centralnim vlastima i
drugim pokrajinama. 2. Dvojezičnost
u vanjskom općenju je provedena taki
da postaje smiješna. Drugoga nazivi
ne znamo. Naredbe naime imadu s
izdavati u dva jezika i pećati valji
da budu dvojezični u nekim sijelimg
kotarskih sudova, gdje talijanaca uopće
nema. Nije se smjelo priznati Tali
jance u Dalmaciji, već samo ondje,gdje
ih u zemlji ima. 3. Pojedinim čino
vnicima pa i glavarima ureda dato

je odviše prava. Moglo se je iz ob.

zira na službu dozvoliti činovnicima,
koji ne znaju hrvatski, nek pišu svoja
izvješća talijanski, ali je to trebalo
da bude ograničeno samo na neko
doba.

Po svemia se ovomu vidi, da će
protivnici naredbe imati veoma lak
posao, da je pobijaju. Toliko željeni
sporazum sa Talijaneima, koji smo
lako da do
vede do nove, još žešće borbe. Neu
radujemo joj se.

Iz naroda.

Iz Potomja. Gosp. Bellini iz Trpnju
u njegovoj brošuri kao i u priopćenom g:
Poljaniću tvrdi i hoće da mu se prizna di
je Trpanj centrum poluotoka Pelješca te je-
dino mjesto, koje može da bude centrumom
na poluotoku. Mi mu na te njegove umi
šljate fantazije nećemo nego ovo odgovoriti
Trpanj je centrum -Pelješca isto kao što je
za Dalmaciju centrum Zadar ili Kotor. Zn+
demo da Orebić nije središte, taka je svi
kome jasno tko pozna geografski položaj
poluotoka da ne može biti ni Trpanj jet
izmeđ Orebića i Trpnja postoji samo ta raz
lika što se "Trpanj nalazi jednako pram
Orebiću ali na drugoj strani poluotoka. Tr
panj je obdaren sa mnogim parobrodarskini
pristajanjima naravno putem: Meticovića. |
toga bi gosp. Bellin htio da stvori Trpan
kao centralu, ali jalov posao ovog puta ostao
bezuspješan.

Što se .tiče komunikacija ostalih mjest
na Pelješcu, koje i kako danas postoje tako
su loše da se ne dadu ocijeniti, sa istočn*

strane usljed slabog rasporeda pruga druš
tva , Dalmatia“ danas je mnogo gore neg

je bio raspored, dok su parobrodi Rismor
dova društva ove pruge podržavali, jer smi

|

prije imali u Crkvice i Drače na pruganit

. - ++, $ 3
ho Su ADD AD E DA KOA lala RE