Strana 2. dru Luegeru. Kad s& je načelnik vozio pre- ko ,,Karlsplatza“ najednoč su se čuli poklici »Pfuj Lueger“. Detektivi su smjesta uapsili nekoliko osoba, nu sve su kasnije puštene na slobodu. Istragom je ustanovljeno, da je jedan njemačko-nacionalni visokoškolac ove demonstracije upriličio. : * U Lisabonu redarstvo je ušlo u trag opsežnoj revolucijonarnoj organizaciji. Voj- ska i redarstvo je konsignirano, a nad gra- dom proglašeno je opsadno stanje. x U Českoj postoji jak pokret, da žena uđe u zakonodavna tijela. Pošto je po za- konu za česki sabor omogućeno ženi pasi- vno pravo izbora, to je već nekoliko puta odbor za izvojštenje ženskog izbornog pra- va postavio žensku kandidaturu. Ovih se dana obavljao izbor naknadni za kotar Vi- soko Mjesto, pa je tu kandidirala učiteljica g.ca Tumova. * U proračunskom odboru zastupnik je Vuković podastro u ime ,,sveze južnih Sla- vena“ sljedeću rezoluciju: ,,Pozivlje se ce. k. vlada da što prije poduzme nuždne korake glede sklopljenja trgovačkoga ugovora sa Crnom Gorom“. Govornik je obrazložio ovu rezoluciju sa poduljim govorom. * Ruski vojni attachč pukovnik Potakov otputovao je kako javljaju iz Cetinja u Ru- siju, da preda svojoj vladi osnovu o vojnoj reorganizaciji Crne Gore. Crna Gora će biti moderno oboružana i opskrbljena najnovijim ratnim materijalom. * »Pester Lloyd“ prima tiz Beča: Mini- star predsjednik Wekerle okoristio se je bo- ravkom u Beču, da posjeti pojedine austrij- ske uvažene ličnosti i da se izvjesti o ten- dencijama u pojedinim visećim pitanjima. Rezultat tih razgovora bio je nepovoljan. U odlučujućim krugovima u Beču prevladava mišljenje, da ugarska vlada i parlamenat najprije moraju izvesti program utanačen sa krunom, a onda da se tek može preći na riješavanje drugih pitanja. Po paktu naj- prije bi se morali provesti izbori, a iza tih nastala bi nova situacija, novi parlamenat i nova vlada, koja potonja imala bi napokon definitivni značaj. Za ovu definitivnu vladu voljni su bečki krugovi iznijeti nekoliko koncesija. 3 Javljaju iz Milana, da je program za put ruskoga cara u Italiju već ustanovljen. Car će se izkrcati u Napulju, te će se že- ljeznicom odvesti u Rim gdje će posjetiti i papu. Zatim će se povratiti u Napuli te će krstariti po sredozemnom moru da pregleda razne talijanske luke. * Bečka ,,Reichspost“ je pred malo dana javila, da postoji nakana u Budimpešti osno- vati muhamedansku školu. Medjutim sve Budimpeštanske novine dementuju tu vijest, jer da nema nikakovog izgleda, da bi se taj naum ostvario. * U Sarajevu je ovih dana obavljen izbor predsjednika velikog upravnog i prosvjetnog savjeta. Izabran je s aklamacijom Gligorije M. Jeftanović. Kako je poznato, predsjednik upravaog i prosvjetnog savjeta imati će u budućem bosanskom saboru virilan glas. w CRVENA HRVATSKA “ Prigodom svog boravka u Beču, car je Vilim odlikovao mnoge ličnosti velikim re- dovima, među njima je «obio ministar vamj- skih posala barun Aehrental poprsje carevo, ministar predsjednik barun Bienerth veliki krst crvenog orlovog reda, a gradonačelnik Dr. Lueger briljante krunskom redu I. razreda. * Uslied poštarskog štrajka u Parizu mo- bilizirana je cijela posada grada i okolice (25.000 momaka i 8.000 redara). Priređeno je 3000 automobila za odpremu listovne pošte. U svemu štrajkuje 15.000 ljudi. Rad- nički sindikat izjavio se za generalni štrajk, a isto tako i savez drž. radnika, koji broji 300.000 članova. Iz prvvincije dolaze vladi povoljne vijesti, te se čini, da se štrajk ne te znatno raširiti. Međutim u Parizu se je bojati velikih izgreda. * Prilike u Albaniji još se nijesu sredile. Glavni razlog nezadovoljstvu sastoji se u tome, što su veća mjesta, naročito Peč i Djakovo uslijed promjene na prijestolju pretrpjela veliku materijalnu štetu, jer su od Abdul-Hamida imale razne pogodnosti. * Predsjednik Clemenceau zahtijevao je, da komora odobri odpust štrajkaša činovnika. Nakon 6-satne debate prihvaćen je dnevni red, koji u prvom redu osuđuje štrajk či- novnika, a u drugom izriče vladi povjerenje, zatim ja ministarsko vieće potvrdilo svrgnuće od 313 poštarskih činovnika. Službu obavlja većim dijelom vojništvo. * Javljaju iz Carigrada, da je u darda- nelskim utvrdama nađeno kod 60 reakcio- naraca vojnika topništva i ženija bomba i drugih revolu rnih sprava. Oni su uap- šeni, a istodobno naredjena je istraga u svim vojarnama u Bosporu na evropskoj i malo- azijskoj obali. Poduzete su također i kućne pretrage kod Grka i Jermena, jer postoji bojazan, da ovi snuju osvetiti pokolj kršćana u Maloj Aziji. Generalisimus Šeficed-paša izjavio je od- nosno na vijesti, da će doskora biti dokinuto opsadno stanje, da će ovo stanje potrajati, dok goder ne bude posvema skršena reakcija. Za kooperaciju narodnih stranaka. Spljetski sastanak izjavio se je za kooperaciju, narodnih stranaka u načelu, ostavljajući dogovoru pred- stavnika svih narodnih hrvatskih i srpskih stranaka iz Hrvatske, Dal- macije, Istre, Bosne i Hercegovine, ga traže načina, kako bi se ta dala provesti. On je samo istakao da želi kooperaciju narodnih stranaka, te tim isključio sve one stranke, koje su više hrvatske, dotično više srpske nego narodne. »Narodno“ pretpostavlja svijest narodne zajednice, ono polazi sa sta- novišta narodnog jedinstva Srba i Hrvata, pa ko je prožet tom misli, taj će bogme tražiti načina, kako bi se to jedinstvo i vanjskim nači- nom iskazalo. Za to dolazimo do ideje o kulturnom, &a po tom i poli- tičkom te gospodarskom jedinstvu. Broj 40, Nesretna dioba na Hrvate i 6, dovela je do toga da se ,narodn nešto drukčije shvaća kod Hrvata drukčije kod 'Srba, nu ni tako može se zamisliti narodnu strank, kojoj ne bi bio zadnji cilj ujedinjeni Bosancima, koliko god radili za tonomiju Bosne, ako su Hrvati, i ( Hrvati po osvjedočenju, a ne izd gih razloga, ne možeš zamjeriti, nastoje kako bi se Bosna sjedin s Hrvatskom; Srbi Bosanci ne će y nikako moći zaboraviti, da u Hry skoj, Slavoniji i Dalmaciji živi f 600000 njihove braće. Jedino Mul medanci, u koliko je kod njih vje sko čuvstvo jače od narodnoga, mog biti iskreni autonomisti, ali i to sam za sad. Jačanjem narodnoga čuvs na štetu vjerskoga i oni će se počd ogledati na zapad i sjever, ima još koga da govori njihovim jezikog Imamo dakle u Bosni Hrvat koji se oziru za Hrvatima u ban vini i Dalmaciji, a u banovini i Di maciji Srbe, koji znadu da isto tolik Srba živi u Bosni i Hercegovini. Ši je tada prirodnije nego da s jedne s druge strane nađe se ljudi, ko hoće da se sporazume. Kad te težnj ne bi bilo, tad bi bio znak, 4 se još ne osjećamo kao narod. S jel nih ili drugih razloga može kog: cijeniti da još nije tomu zgodan ču ali bojimo se hoće li se naći 1 rodno odgojeni Hrvat ili Srbin, koji! smatrati svojim zadatkom, da to z priječi pod svaku cijenu. To nap zanje ostavimo hrvatskim i srpski! Francima. | Mnogo se lakše može dogodit da što niko ne bi rada, to učinim nehotice. To je nadasve moguće sadi kad mogućnici u monarhiji nasto da za dugo vrijeme urede prilik južnih slovjena u državi na način, 4 im ne budu smetali. Govorilo se aneksiji Bosne Dalmaciji, pa čak o diobi Bosne. Kad ne bi u tom bilo ništa istine, ostaje uvijek činj nica, da je novi bosanski ustav tak skrojen, da nije samo narod li svih prava, u kojima se ispoljuje & žavnost, nego da nije isključeno n kakvo iznenađenje. Vlada može tak) lako izigrati Srbe, kako može izig Hrvate. Ova mogućnost nije jamačno i bjegla ljudima, koji u Bosni i He cegovini vode narod, pa se u zada) doba ističe ste strane zahtjev za pr! širenjem autonomije. Taj je zahiji prihvatio i nar. zast. Lujo Bakoti Ne znamo, kako drugi misle, #4 koliko ne dijelimo nepovjerenje 4% jim zast. Bakotić prati akciju splj