Strana 2.

Domaće oljesti,

Njemački jezik u dalmatinskim uredima.
Namjesništenom okružnicom 11. svibnja o. g.
uveden je u dalmatinske političko-upravne *
urede njemački jezik. Tko. hoće , može se
tješiti, da je to u M
naše , zpokrajine«,. »- oN

     

reko granice
KE je

aa" Glnitaigs to,
jerbo; ih teža. aline rm smih<
Njemački jezik sancijoniran je dakle.u dal-
matinskim uredima, a što Narodni List“
prigovara vladi, da to:nije smjela; učiniti, i
to su lijepe riječi. U jezičnoj naredbi ugla-
vljenoj sporazumno sa zastupnicima Ivčevićem,
Biankini, Baljakom, Ziliottom i Krekichem
nema ma baš ništa, što bi vladu : moglo
bilo priječiti, da uvede njemački jezik u urede.

Je li kriv Ivčević, Biankini i Baljak,
da se tako dogodilo? — Isto toliko koliko i
Ziliotto i Krekich. I jedni i drugi bili: su
tuliko zabavljeni obranom svoga jezika, da
su širom otvorili vrata njemačkom! U tomu
je pogrješka i jednih-i drugih: a

»Hrv. Pravo“ je desna ruka ,najhrvat-
kijem banu“ Pavelu, jer nanjuši li samo da
se odakle sprema kakova opasnost njegovom
gospodaru, to znade odmah otvorit sve re-
gistre svojih gromopucateljka pa ,u ime
svete hrvatske ideje“ šturit desno i lijevo
da se sve praši. Tako se nedavno pronijela
vijest o promjeni na banskoj stolici. Mi ne
znamo što jena stvari mu po pisanju ,,Fran-
kovog Pranja“ mislimo da ipak jest nešto,
jer evo što o Rauchovoj vladi piše ,, Pranje“:
»Ali ta vlada, koliko ju god koalicijonaši
klevetali, nije gluha za narodne potrebe.
Gdjegod može kojoj živo osjećanoj potrebi
doskočiti, to ova vlada čini. Na besdušnu
hajku koalicijonaškoga novinstva, na plitka
izrugavanja ne osvrće se mnogo“. Pa iza
kako se onako po svoju očešalo o koalicijo-
naše, nastavlja: ,Još ih je stid na taj 'ko-
rak, pak za to ishitriju novu senzaciju, da
je pad bana Raucha gotova stvar i q"
izvikuju Mirka pl. Josipovića“.

Kako se vidi čisti frankovci strep8 Ča
samu pomisao da bi se rastavili od svojeg
obljubljenog Pavela. Pa imaju i: pravo,!jer
ko bi im nadoknadio — osobne koristi kđjim
ih Rauch dnevno obdaruje.

Hrvatska pobjeda:u
tvrtak obavljahu se izbori za puljsko op
sko zastupstvo, kojoši pri
petom tijelu liština hrv
ko da sad
lja prvih: seda
dobrih časi! _ |;

i obje

dih cl čidat

i
8 u.

   

promjeni
njim šu , Nar

Eura

e
:

M i dir gi e A i ja

zo ji i

CRVENA HRVATSKA <

_Bjornson, Hrvatima. Ovaj plemeniti za-
štitnik potlačenih naroda, koji stradaju bo-

. reći se za svoje svetinje već dulje vremena

bavi se hrvatskim pitanjima te namjerava
_ pisati jedan "članak o Hrvatskoj za london-
ski , Times“. Odlični pjesnik pisao je ured-
, ništyu ,, Agramer Tagblatta“ : » Radošću gle-
_dam, kako hrvatska stvar sliki razumije-
ivanja svuđe, u. svim važnim novinama, ov-
đe (u Francuskoj) kao i u Engleskoj, na
sjeveru a djelomice i u Njemačkoj i Austriji.
Ne trebate se ničega boja ati !*

Za zadrugarstvo u_ Dalmaciji. Ministar-
stveni_savjetnik za. poljodjelstvo Dr. Ertl
došao je u Dalmaciju da pregleda uljarske
zadruge. Sada se nalazi u Zadru, gdje_je
vijećao sa ce, k, Namjesništvom, pa zem. go-
spodarskim vijećem i s konsulentom min.
poljodjelstva, 8. Artmannom o zgodnosti da
se povjeri. akcija 9 trgovanju s uljem zem.
gosp. vijeću. Započeo j je pregovaranje za po-
dizanje jednog skladišta. za ulje uz ono, koje
već u Spljetu postoji.

Gosp. Ertl svrnut će u Spljet i propu-
tovati južnu Dalmaciju, da posjeti uljarske
i vinarske zadruge, da se sporazumije sa
zanimanim faktorima, glede pitanja usredo-
točenja i prodaje dotičnih proizvoda.

Evala im! ,Srpska Riječ“ donaša sli-
jedeći brzojav iz Stolca: ,,Narodno jedinstvo
Srba i Hrvata, jamstvo je naše velike na-
rodne budućnosti. Pozdravljamo u zagreba-
čkim ,veleizdajnicima“ prve stradalnike te
svete ideje, izjavljujući im tople simpatije,
a braći našoj u Hrvatskoj, svim čestitim
Hrvatima i Srbima, neograničenu solidar-
nost u borbi za ostvarenje te ideje“.

Nako naše c. k. kotamko poglavarstvo
slivaća temeljne državne zakone |

Od neko doba kao da je u Dalma-
ciji zavladalo načelo, da se na svaki način
nastoji potkratiti općinska autonomija. To
nastojanje dovelo je u Dubrovniku do toga,
da njegove , posljedice osjeća već svagdanji
društveni život. Građanstwu“ se krati, da
uživa malo glazbe, neka ono za to plaća do
40.000 K'na' godinu, a to sve za to, jer se
poglavarstvo intači, da glazbe njemu treba
da prijave koncerat. Pa da bi barem u tomu
"bilo utiljćčdtio, *f' neš tražilo 'hešto, što se
ispuniti ne može! ._.

; Da... obrazloži, svoje stanovište pozivlje
se poglavarstvo: na zakomiod 13. novembra
11867. o* pravu sakupljanja, koji a $. 2. od-
_ređajć: “da“'svika “s mora, biti prijav-
“ljena arem tri dana ranije političkoj vlasti.

$. 5. teen aaletna. -izugimlje od. ustanova
ovoga već pa procesije,
ophoda, PAN RU obavljaju onako,
kao što-ja dii štačindi. Syd allo kad
bi se zakon o prevusakupljanja mogao pre-

ola e nija + rio

j4 pi te vrijedio i
za O ki. UY

svakom pak
sločaju, ge"iniio na koncerte poši
iič gd bi 0? priivti“ 'sikupljiinja, ne

a mu 86 kon-

 

rutik vanienčiikera
certi Sltfievwqpim dubi pije. Rok :04 tri da-
), * majo komu je govora a usakonu, (kako je to
: i upršvnci qudište: presudilo; | poči
| u -esata i kadoje: prijava. prikazana, te! a tom

cibltihvath, sanioi:78. sata: > > 5+
iza i osid Isto: tako: hije logično, što pitku
io > traži: samo. prijavu. Kad bi se koncerti imali

počinje teći! od

smatrati skupštinom, :t0:>bi: bila: skupština

'dhrigo

Broj 42,

pod otvorenim nebom, za koju nije dg
prijava, već treba osobite dozvole.

Nu na koncerte ne može se primijeniti
ovaj zakon. Za muzikalne produkcije i test,
prikazivanja postoje osobiti zakoni i naredi,
koje cijenimo da su poglavarstvu isto tak
dobro poznati kao i nama. Upozorujemo g
na Mayrhofera 4 sv. str. 1348 i napr.

Za predstave, pa bilo koje vrsti, paj
koncerte, zahtijeva dekret dvorske kancs
rije od 6. januara 1736. i ministarska ng.
redba 25. novembra 1856., te zakon o opli.
nama trostruku dozvolu: Dozvolu nami
sništva, dozvolu kotarskog poglavarstva j
dozvolu općinska. Po' riješenju Upravni
sudišta 26. juna 1884. br. 1339., društvo
dobija dozvolu za mtizikalne produkcije isti
časom, kojim mu je od namjesništva prizna
zakoniti opstanak na temelju statuta, gdje
su te produkcije predviđene. To vrijedi i g
naše glazbe. Ta opća koncesija data od m.
mjesništva trebuje visum od poglavarstva
zbog osobitih prilika u kotaru ili u dijek
kojega kotara, ali ko već ima i namjesniš
tvenu i poglavarstvenu dozvolu, taj mož
priređivati koncerte i druge javne produk.
cije uvijek, kad mu općina dozvoli. Maye
hofer kaže izričito: ,Dozvola okružne vlasti
može se odnositi na cijelo okružje i na die
love njegove, ali ne na pojedine predstam
i čine, jer bi to bilo miješanje u lokalm
policajnu  kompetenca  (weil diess eine
Eingriff in die localpolizeiliche Competen
beinhalten wiirde“). U tom pogledu je isklju
čivo pravo općine tako neosporivo, di
proti njezinim odlukama nema — osim nekih
slučajeva — priziva na poglavarstvo, ve&
samo na Zemaljski Odbor.

Ovih se propisa poglavarstvo — kako
nam je poznato — drži, kod svih muzika
nih družina, koje dođu u naš grad, pa bih
te sastavljene od glazbara ili pjevača, a ho
da ostupi jedino u pogledu naših glazbt
Jedino za ove vrijedi mu zakon o sakup
ljanju, kao da naše glazbe kad udaraju dr

pučke skupštine.
Koliko to u upravnom pravu nema te

melja, svjedoči nam Mayrhofen, koji je os
bito poglavlje posvetio javnim prodakcijami
i predstavama, a drugo javnim zabavama, 4
te prve od zadnjih posve odjeljuje (Untet
denčffentlichen Belustigungen sind jeno Lust
barkeiten nicht inbegriffen, welche Zediglich in
Productionen und Schaustellungen bestehen)
A to je sasvim razumljivo: skupštini
nije svaki skup ljudi, već treba da ti ljudi
budu došli da surađuju u neku zajednički
svrhu. Inače ljudi, koji nađu se u kafani, \
mo bi li bi također skupština, isto km
ljudi koji šeću na placi, ili nađu se skupt
na Poljani u kupovini. Za skupštinu dakh
zi da bude jedna svrha, koja je te ljo&
kupila, a u isto doba: da bude sazivačk
koji je sazivlju, jer zakon jednako e
se priopći vlasti i jedno i drugo. I ji
Le skupu ljudi, koji se skt“
po u kafana da slušaja“ koncerat glasbo
Fali isazivač, jer glazba može svirati 0%

“ ikakvog poziva, ona-dakle nikoga ne pozi
'da je dođe slušat; fali svrha, koju izričit

zakon traži, da se vlasti priopći, a fali |

*
=
ši