Strana 2. govora nijesmo dobili; a bojimo se hoćemo li ga i sad dobiti. Mnogim na Zemaljskom Odboru dosta je, da Zemaljski Red pruža načina, da se može i bez sabora. Nek nam se ne kaže, da nije mo- guće proti volji vlade ništa učiniti. Zemaljski Odbor ima baš u našem slučaju sredstvo u rukama, da prisili vladu, neka sabor pozove, samo kad bi bilo volje i malo ustavne svijesti. Jer onaj paragraf, koji kaže, da Ze- maljski Odbor ostaje u vlasti, dok ne bude biran drugi, za ljude, koji ne će od njega učiniti sredstvo, da ostanu na odboru što dulje vremena, vrijedi samo u normalnim prilikama, t. j. kad nije moguće sazvat sabor, da bira novi odbor. Kad se pak ne će da sazove sabor, tad je po na- šemu mišljenju dužnost Odbornika kazati vladi, da će oni otići kući, a ako ni to ne pomogne, tad valja i otići. Dakako za ovo treba da svi čla- novi budu solidarni. Kako je sada sastavljen Zemaljski Odbor, to nije moguće izvesti, pa ako spominjemo ovo sredstvo samoobrane, spominje- mo ga samo da suzbijemo mišljenje onih, koji za nesaziv sabora ne čine odgovornim Zemaljski Odbor. To ne stoji! Kad se hoće, može se. A naš zemaljski odbor ne samo što nije ni- šta učinio, već nije ni pokušao ništa da učini. Za to odgovornost pada cijela na njega. Prije ili poslije sabor će se ipak sastati, i tad će trebat tražiti i ga- rancije, da se nešto slično ne će po- navljati. Ako se ne bude moglo naći je u paragrafima, tad će je trebati tražit u ljudima. Dr. Lueger na slavenskom Jugu. »Nar. Listy“ 22/5 1909 br, 140, Česka se javnost nije osvrnula na put dr. Luegera po slavenskoj Rivieri, koji za Slavene a osobito za nas Čehe ima veliko značenje. Nije posvetila pozornosti ekspedi- Lueger kupio za bečku općinu najljepši dio jednoga od najslikovitijih otoka, Raba, koji je pripadao Hrvatima, ali u narodnom po- gledu ne dosta prosvijetljenim, premda je »CRVBNA HRVATSKA“ Za sadašnjeg vladajućeg sistema u Ci- slitaniji nastala je nova, Slavenima neprija- zna perioda a i u Dalmaciji značenje novog razdoblja tariiošnje slavensko pučanstvo ne shvaća, buduć da nije proživjelo krutih, sil- novitih borba, pošto nema narodnog velikog i silnog neprijatelja, s kojim se bori za pra- vo svog materinskog jezika. Poslijedica je toga bila u nekim mjestima prijazni doček posjete bečkog zastupstva u hrvatskim gra- dovima Dalmacije. Ipak moramo izraziti simpatije narodno osvjedočenom pučanstvu dvaju gradova Spljeta i Dubrovnika, koje nije podnijelo oskvrnuće slavenske zemlje, što se imalo dogoditi poklonstvom dr. Luegeru, koji je putovao jedino tim ciljem, da bi upoznao najljepše predjele Dalmacije te ih brzo ku- pio — mjesta, kojim .se u mnogočem ne može sravnati ni francuska ni talijanska Rivijera, koja:će u nedaleko doba biti dikom Slavenstva i njegovim središtem. Dr. Lueger hoće posrednim načinom, prije nego bude kasno, da se dočepa mje- st&, koja bi mogli biti velikim izvorom pri- manja slavenskog pučanstva, e da ih upo- zna i Nijemcima za uvijek osjegura. Čudno, veoma je čudno, kako je pri svemu društvenom taktu uredovnog primi- tka u Spljetu mogao sudjelovati poznati sla- venski arheolog dr. Bulić. Ipak na ovu do- brodošlicu odgovorilo je osvjedočeno pučan- stvo, koje je odgojeno prosvijetljenom štu- dentskom generacijom, koja se odgaja .u Pragu, demonstrovalo tako, da je po ovim demonstracijama dobro oćutio dr. Lueger sa svojom družinom, da Slavenstvo Dalma- cije ima s nami također zajedničkog nepri- jatelja, a to je germanizačni sistem bečke kršćansko socijalne stranke, koju vlada po- dupire. Na žalost danas je više nego sto ljudi u zatvoru za veoma teški prestupak a taj je — što su zviždali pri dolasku dr. Luegera. Junački se opet podnio Dubrovnik, vi- jeran svojoj slavnoj prošlosti, upravljan pro- ziravim, poštenim čovjekom — harakterom potpunu uvjerenim A velike zadaće, za stupnikom dr. Perom Čingrijom. Na dopis, poslan od bečke općine, kojim se naviještao pohod dra. Luegera u Dabrovnik, ovorio je dubrovački načelnik dr. Pero ingrija, kako je pristojnost nalagala. Bečka je op- ćina dopis dubrovačkoj općini povratila, & da ga nije niti otvorila, buduć da su adresa i dopis bili pisani hrvatski. Posljedica je toga bila, da dr. Čingrija dr. Luegera nije pričekao, te se o bečkoj ekspediciji uopće nije brinuo. Ovom prigodom treba ponovo upozoriti na značenje boravka Čeha, koji traže opo- ravljenja u Dalmaciji nadasve u Spljetu i Dubrovniku, koji se gradovi mogu vruće preporučiti. Osobito Dubrovnik je danas op- skrbljen svim mogućim udobnostima a ,,Ho- tel de la ville“, koji pripada Robertu Oda. ku, koji se po narodnosti osjeća Hrvatom, sijelom je uvijek i vvijek rastuće češke ko- lonije za doba praznika, u,kojoj se nalaze gg. glavni upravitelj zemaljske dr, Mattuš, sveuč. prof. dr. F rgor, sveuč. prot. dr. Chytil, praški notar dr. Kreiml, zast. dr. Moetelka, dr. Jedlička, gveuč. prot. dr. Scherer, ljekarnik Šr&mek s obiteljima i mnogi drugi, ka kojima me ove godine pridružuje veliki broj novih go- sti, da pomognu financijalno osiliti i naro- Broj 43. dno osvjedočiti našu braću na jugu, a ne podupirati naše od vijeka neprijatelje na sjevernom hladnom Baltiku, Gustav Hefman. U Pželouči, 21. svibnja 1909. . Ekonomske | trgovačke oljesti, Povišenje dioničke glavnice glavnice Ži. vnostenske banke. Živnostenska banka, naj. veći slavenski novčani zavod u monarhuji, povisuje svoju dioničku glavnicu od 30 ma 40 milijuna kruna, dakle za 10 milijuna kruna. Uvjete za supskripciju novih dionica objavljujemo kao oglas u današnjem broju našega lista. Agio proizlazeći iz ove emisije akcija, biti će u cijelosti dodijeljen' rezer vnom fondu, tako da će isti doseći visinu od K 10 milijuna, a banka će time raspo. lagati sa 50 milijuna vlastitih sredstava. S4 ovim vlastitim kapitalom vrsta se banka u red prvih novčanih zavoda monarkije, te zauzima prvo mjesto među češkim i pra škim trgovačkim bankama. Na ovu visinu popela se banka jedino svojim savjesnim radom i priznatom solidnošću. Uprava ban- ke nije mislila samo na povoljno ukamađe.- nje divnica, nego je uvijek gledala da ojača svoje fondove, tako da dionice banke, uz stabilnu dividendu, posjeduju i visoku nu tarnju vrijednost. Uvjeti za supscripciju povoljni su kako za stare, tako i za no ve dioničare, te je bez svake sumnje, da će slavenski novčani zavodi, kao i privatnici, koji žele koristonosno uložiti svoj kapital, kod ove emisije znatno sudjelovati. Poveća njem dioničke glavnice Živnostenske banke, koja je dosada važila kao znatan faktor pri plasiranju rentnih i drugih vrsta emisija, moći će ove poslove još u većoj mjeri kuk tivirati, a i lakše će moći udovoljiti rasta ćim zahtjevima slavenskog novčarstva, kao i industrije i trgovine. 1Ovo povećanje vla stitih sredstava najveće slavenske banke, koje ima veliku važnost po cijelo slavensko narodno gospodarstvo naše monarkije, por dravljamo najtoplije i preporučujemo zaslo- ženoj pažnji naše čitalačke publike. Problem saobračaja stranaca u Austriji Ovih je dana štampao u Beču Artvr Miiller knjigu pod gornjim naslovom. U ovoj % knjizi po prvi put strukovni čovjek osvrći na cijeli kompleks pitanja, koja stoje u sv vezu sa saobraćajem stranaca,' te nastoji nt posve osobiti način to riješiti. On pobije vrijednost reklame, za koju se |do sada te liko trošilo i predočuje, da jedino dobra or ganizacija, koja bi sajedinila u jedno kol sve činbenike, koji se bave saobraćajem strt naca u Austriji, moguća je, da ima u pjeha. Temeljna misao ove organizacije im svaka željeznica samo za svoju prugu, društvo poljepšavanja za svoj djelograg %* stoje predobiti strance. Osobita je banka za saobraćaj stranaca. Iadivid propaganda imala bi da zamjeni Reklama se temelji samo na znatišelj ljudi. Ali u čovjeku ima još i drugih ština, koje ako se zgodno upotrebe, veoma dobro poslužiti prota za micanje saobraćaja stranaca. erice nja za udobnosti, spekulacioni posli, vost ćak i sama kukavština. Ova pro mora uopće na to računati, da plakati, pekti, hoteli i željeznice ne riješavaju