Strana 2.

 

govora nijesmo dobili; a bojimo se
hoćemo li ga i sad dobiti. Mnogim
na Zemaljskom Odboru dosta je, da
Zemaljski Red pruža načina, da se
može i bez sabora.

Nek nam se ne kaže, da nije mo-
guće proti volji vlade ništa učiniti.
Zemaljski Odbor ima baš u našem
slučaju sredstvo u rukama, da prisili
vladu, neka sabor pozove, samo kad
bi bilo volje i malo ustavne svijesti.
Jer onaj paragraf, koji kaže, da Ze-
maljski Odbor ostaje u vlasti, dok
ne bude biran drugi, za ljude, koji
ne će od njega učiniti sredstvo, da
ostanu na odboru što dulje vremena,
vrijedi samo u normalnim prilikama,
t. j. kad nije moguće sazvat sabor,
da bira novi odbor. Kad se pak ne
će da sazove sabor, tad je po na-
šemu mišljenju dužnost Odbornika
kazati vladi, da će oni otići kući, a
ako ni to ne pomogne, tad valja i
otići.

Dakako za ovo treba da svi čla-
novi budu solidarni. Kako je sada
sastavljen Zemaljski Odbor, to nije
moguće izvesti, pa ako spominjemo
ovo sredstvo samoobrane, spominje-
mo ga samo da suzbijemo mišljenje
onih, koji za nesaziv sabora ne čine
odgovornim Zemaljski Odbor. To ne
stoji! Kad se hoće, može se. A naš
zemaljski odbor ne samo što nije ni-
šta učinio, već nije ni pokušao ništa
da učini. Za to odgovornost pada
cijela na njega.

Prije ili poslije sabor će se ipak
sastati, i tad će trebat tražiti i ga-
rancije, da se nešto slično ne će po-
navljati. Ako se ne bude moglo naći
je u paragrafima, tad će je trebati
tražit u ljudima.

Dr. Lueger na slavenskom Jugu.

»Nar. Listy“ 22/5 1909 br, 140,

Česka se javnost nije osvrnula na put
dr. Luegera po slavenskoj Rivieri, koji za
Slavene a osobito za nas Čehe ima veliko
značenje. Nije posvetila pozornosti ekspedi-

 

Lueger kupio za bečku općinu najljepši dio
jednoga od najslikovitijih otoka, Raba, koji
je pripadao Hrvatima, ali u narodnom po-
gledu ne dosta prosvijetljenim, premda je

»CRVBNA HRVATSKA“

Za sadašnjeg vladajućeg sistema u Ci-
slitaniji nastala je nova, Slavenima neprija-
zna perioda a i u Dalmaciji značenje novog
razdoblja tariiošnje slavensko pučanstvo ne
shvaća, buduć da nije proživjelo krutih, sil-
novitih borba, pošto nema narodnog velikog
i silnog neprijatelja, s kojim se bori za pra-
vo svog materinskog jezika. Poslijedica je
toga bila u nekim mjestima prijazni doček
posjete bečkog zastupstva u hrvatskim gra-
dovima Dalmacije.

Ipak moramo izraziti simpatije narodno
osvjedočenom pučanstvu dvaju gradova
Spljeta i Dubrovnika, koje nije podnijelo
oskvrnuće slavenske zemlje, što se imalo
dogoditi poklonstvom dr. Luegeru, koji je
putovao jedino tim ciljem, da bi upoznao
najljepše predjele Dalmacije te ih brzo ku-
pio — mjesta, kojim .se u mnogočem ne
može sravnati ni francuska ni talijanska
Rivijera, koja:će u nedaleko doba biti dikom
Slavenstva i njegovim središtem.

Dr. Lueger hoće posrednim načinom,
prije nego bude kasno, da se dočepa mje-
st&, koja bi mogli biti velikim izvorom pri-
manja slavenskog pučanstva, e da ih upo-
zna i Nijemcima za uvijek osjegura.

Čudno, veoma je čudno, kako je pri
svemu društvenom taktu uredovnog primi-
tka u Spljetu mogao sudjelovati poznati sla-
venski arheolog dr. Bulić. Ipak na ovu do-
brodošlicu odgovorilo je osvjedočeno pučan-
stvo, koje je odgojeno prosvijetljenom štu-
dentskom generacijom, koja se odgaja .u
Pragu, demonstrovalo tako, da je po ovim
demonstracijama dobro oćutio dr. Lueger
sa svojom družinom, da Slavenstvo Dalma-
cije ima s nami također zajedničkog nepri-
jatelja, a to je germanizačni sistem bečke
kršćansko socijalne stranke, koju vlada po-
dupire. Na žalost danas je više nego sto
ljudi u zatvoru za veoma teški prestupak
a taj je — što su zviždali pri dolasku dr.
Luegera.

Junački se opet podnio Dubrovnik, vi-
jeran svojoj slavnoj prošlosti, upravljan pro-
ziravim, poštenim čovjekom — harakterom
potpunu uvjerenim A velike zadaće, za
stupnikom dr. Perom Čingrijom. Na dopis,
poslan od bečke općine, kojim se naviještao
pohod dra. Luegera u Dabrovnik, ovorio
je dubrovački načelnik dr. Pero ingrija,
kako je pristojnost nalagala. Bečka je op-
ćina dopis dubrovačkoj općini povratila, &
da ga nije niti otvorila, buduć da su adresa
i dopis bili pisani hrvatski. Posljedica je
toga bila, da dr. Čingrija dr. Luegera nije
pričekao, te se o bečkoj ekspediciji uopće
nije brinuo.

Ovom prigodom treba ponovo upozoriti
na značenje boravka Čeha, koji traže opo-
ravljenja u Dalmaciji nadasve u Spljetu i
Dubrovniku, koji se gradovi mogu vruće
preporučiti. Osobito Dubrovnik je danas op-
skrbljen svim mogućim udobnostima a ,,Ho-
tel de la ville“, koji pripada Robertu Oda.
ku, koji se po narodnosti osjeća Hrvatom,
sijelom je uvijek i vvijek rastuće češke ko-
lonije za doba praznika, u,kojoj se nalaze
gg. glavni upravitelj zemaljske dr,
Mattuš, sveuč. prof. dr. F rgor,
sveuč. prot. dr. Chytil, praški notar dr.
Kreiml, zast. dr. Moetelka, dr. Jedlička,
gveuč. prot. dr. Scherer, ljekarnik Šr&mek
s obiteljima i mnogi drugi, ka kojima me
ove godine pridružuje veliki broj novih go-
sti, da pomognu financijalno osiliti i naro-

Broj 43.

dno osvjedočiti našu braću na jugu, a ne
podupirati naše od vijeka neprijatelje na
sjevernom hladnom Baltiku,

Gustav Hefman.
U Pželouči, 21. svibnja 1909. .

Ekonomske | trgovačke oljesti,

Povišenje dioničke glavnice glavnice Ži.
vnostenske banke. Živnostenska banka, naj.
veći slavenski novčani zavod u monarhuji,
povisuje svoju dioničku glavnicu od 30 ma
40 milijuna kruna, dakle za 10 milijuna
kruna. Uvjete za supskripciju novih dionica
objavljujemo kao oglas u današnjem broju
našega lista. Agio proizlazeći iz ove emisije
akcija, biti će u cijelosti dodijeljen' rezer
vnom fondu, tako da će isti doseći visinu
od K 10 milijuna, a banka će time raspo.
lagati sa 50 milijuna vlastitih sredstava. S4
ovim vlastitim kapitalom vrsta se banka u
red prvih novčanih zavoda monarkije, te
zauzima prvo mjesto među češkim i pra
škim trgovačkim bankama. Na ovu visinu
popela se banka jedino svojim savjesnim
radom i priznatom solidnošću. Uprava ban-
ke nije mislila samo na povoljno ukamađe.-
nje divnica, nego je uvijek gledala da ojača
svoje fondove, tako da dionice banke, uz
stabilnu dividendu, posjeduju i visoku nu
tarnju vrijednost. Uvjeti za supscripciju
povoljni su kako za stare, tako i za no
ve dioničare, te je bez svake sumnje, da će
slavenski novčani zavodi, kao i privatnici,
koji žele koristonosno uložiti svoj kapital,
kod ove emisije znatno sudjelovati. Poveća
njem dioničke glavnice Živnostenske banke,
koja je dosada važila kao znatan faktor pri
plasiranju rentnih i drugih vrsta emisija,
moći će ove poslove još u većoj mjeri kuk
tivirati, a i lakše će moći udovoljiti rasta
ćim zahtjevima slavenskog novčarstva, kao
i industrije i trgovine. 1Ovo povećanje vla
stitih sredstava najveće slavenske banke,
koje ima veliku važnost po cijelo slavensko
narodno gospodarstvo naše monarkije, por
dravljamo najtoplije i preporučujemo zaslo-
ženoj pažnji naše čitalačke publike.

Problem saobračaja stranaca u Austriji
Ovih je dana štampao u Beču Artvr Miiller
knjigu pod gornjim naslovom. U ovoj %
knjizi po prvi put strukovni čovjek osvrći
na cijeli kompleks pitanja, koja stoje u sv
vezu sa saobraćajem stranaca,' te nastoji nt
posve osobiti način to riješiti. On pobije
vrijednost reklame, za koju se |do sada te
liko trošilo i predočuje, da jedino dobra or
ganizacija, koja bi sajedinila u jedno kol
sve činbenike, koji se bave saobraćajem strt
naca u Austriji, moguća je, da ima u
pjeha. Temeljna misao ove organizacije im

 

svaka željeznica samo za svoju prugu,
društvo poljepšavanja za svoj djelograg %*
stoje predobiti strance. Osobita je
banka za saobraćaj stranaca. Iadivid
propaganda imala bi da zamjeni
Reklama se temelji samo na znatišelj
ljudi. Ali u čovjeku ima još i drugih
ština, koje ako se zgodno upotrebe,
veoma dobro poslužiti prota za
micanje saobraćaja stranaca. erice
nja za udobnosti, spekulacioni posli,
vost ćak i sama kukavština. Ova pro

mora uopće na to računati, da plakati,
pekti, hoteli i željeznice ne riješavaju