Strana 2.

Glede razvoja ugarske krize vlada u
madžarskoj štampi raznoliko mnijenje. Sta-
roliberalno glasilo ,Az Ujs&g“ misli, da
sami madžarski političari zamršavaju krizu
svojim držanjem, tako te ne samo što za
sada ne ima izgleda skorom riješenju, već će
se nasuprot kriza zavući u nedoglednost.
Nadalje konstatuje spomenuti list, da au-
strijski političari izrabljuju vrlo uspješno
predbježni nesređeni položaj sa raznim pro-
tumadžarskim akcijama, među koje uvršćuje
i nedavni pohod bečkih gradskih zastupnika

u Dalmaciju i u Zagreb.
*

Povodom nemira u Staroj Srbiji i Al.
baniji uapšeno je više osoba, koje su otpre-
mljene u Solun. Među uapšenicima nalazi se
i predsjednik kaznenog suda novopazarskog
Akif beg. Istraga se pomnjivo nastavlja.

x

Dne 3. srpnja porinut će se u Trstu u
more nova velika oklopnjača austro-ugarske
ratne mornarice ,,Radetzky“ u prisutnosti

nekoliko članova vladarske kuće.
x

Kako javljaju iz Bueonos Airesa. pred
neki dan osjetio se u Chile-u, Boliviji i Pe-
ri-u silan potres, koji da je mnogo štete

prouzročio, Potankosti nijesu jož poznate,
*

U Pizi (Italija) je izgorjela do temelja
velika tvornica porculana vlastnosti Riccarda
Ginori. Šteta je vrlo velika. 400 radnika
ostalo je uslijed toga bez posla.

Primijenimo sebi.

Onomadne je sarajev. ,Musavat“
pisao, zašto je on protivan, da se
Bosna pridruži Hrvatskoj. On umuje:
dok je Bosna po sebi, u njoj Muha-
medanci čine takav postotak  pu-
čanstva, da se drugim nameću; združi
li se Bosna i Hercegovina s Hrvat-
skom i Dalmacijom u jedno, tad su
oni manjina, din je u pogibli.

Svi su se na to zgrozili, svi su
to tjesnogrudno stanovište tumačili
nestašicom narodnoga čuvstva, ali
budimo pravedni: jesu li mnogi i
mnogi od propovjednika Velike Hr-
vatske i Velike Srbije bolji od ured-
nika Musavata. Mi se još dobro sje-
ćamo, kako su neki svećenici ustali
proti politici riječke resolucije, jer
da je u Ugarskoj civilni brak; nije
li se s te strane predbacivalo Supilu
da je framasun, naprednjacima da
ruše vjeru ...... .. Kako na našoj
strani tako se vidi i na strani
Srba, da je vjerska netolerantnost
ie ratilica plemenskog  eksluzivizma.

ajviše viču da su Hrvati, furtimaši;
& najgori su protivnici Hrvatima oni
Srbi, koji ne znadu što je srpstvo.

Ne smijemo se dakle vele ni ru.
gati ni zgražati nad pisanjem Musa.
savata. Cijela naša politika prama
Muhamedancima u Bosni sastojala je
u avojatanju. Jedni su ih učili rije-
čima da su Srhi, drugi su ih krstili
Hrvatima, o dok su se te deklama-

 

»CRVENA IHIRVATSKAA“

cije po zraku križale, dotle je borba
između Srba i Hrvata u Bosni Mu-
hamendancima pokazivala, kako oni,
koji hoće da ih uče narodnosti, sami
idenfikuju vjeru i narodnost. Vidjeli
su, gdje se preko noći pretvaraju u
Hrvate ljudi, koji nemadu kaplje hr-
vatske krvi u sebi, vidjeli su gdje
biskupi traže za sebe vodstvo hrvat-
skog naroda . . . vidjeli su i zamrzjeli.

Prije dakle nego bacimo kamen
na Musavata, ispitajmo sami sebe,
jesmo li krivi, da su Muhamedanci
krenuli takovim pravcem, da od njih
nema koristi ni srpstvu ni hrvatstvu,
Istina je, mi ne možemo prekrojiti
povjest te učiniti, da veći dio kato-
lika ne bude se zvati Hrvatima, a
da se pravoslavni preokrenu od Srba
u Hrvate. Ali nešto možemo i mo-
ramo. Zovimo se, kako ko hoće, ali
osjećajmo se barem sinovima jednoga
naroda. Stoprva kad se u narodnoj
misli preporodimo, kad ova digne i
srpstvu i hrvatstvu vjersko obilježje,
koje sada imaju te združi u misli braću
jednog roda, stoprva tada moći ćemo
koriti Muhamedance s njihove tjesno-
grudnosti. Sada nam to ne doliči.
Medice, cura te ipsum.

 

pismo iz Beča.

(Od našeg posebnog izvjestitelja).

To

Beč, 30. maja.

Za kulisimg hrvatske politike. Ovih sam
se dana imao prilike razgovarati sa jednim
visokim dostojanstvenikom, koji je u stanju
da zna sve stvari i dogođaje, koji se odi-
gravaju za kulisima, a koji javnosti inače
nijesu poznati. Po tim pouzdanim informa-
cijama mogu najaviti, da će se u ne dugo
vrijeme u Hrvatskoj zbiti neke promjene,
dapače je veoma lahko moguće, da dođe do
uspostave normalnog ustavnog stanja, a po
tomu i do ponovne kosliciona vlade. Rau.
ehov je režim doživio potpuni brodolom, a
ako još barun Rauch nije pozvan, da preda
demisiju, to jo s jedne strane radi ugarske
krize, a sdruge strane radi toga što mjero-
davni faktori još nisa posvema na čistu se
nekim pojavama u Hrvatskoj. Te pojave,
kako mi se izrazio moj pouzdanik tiču ae
sadanje veleizdajničke parnice u Zagrebu.
Neprijataljima koalicije naime bilo je zaista
uspjelo oklevetati koaliciju sa velaizdajnič.
kih tendencijama. Te su kleveta neprestano
stizale na dvyorsku kancelariju, a za njima
su stale neke inače kod dvora vjerodostojne
osobe, I tima se klevetama povjerovalo. To
& i predetojeća aneksija Bosne i Hercego.
vine dovelo je do pada koalicijone vlade i
do etabliranja režima baruna Raucha. No
sama veleizdajnička parnica u Zagrebu već
so u ovdješnjim političkim krugovima sma-
tra javnim škandalom. Postigla je upravo
protivau svrhu. I ako koalicija sada ne uživa
potpuno povjerenje mjerodavnih faktora, no
uživa ga više niti Raqch, o kojemu je ov-
dje u Beču pozuata .qvaka stvar, što ju je
ga poduzeo i izasao. U Beču su posve tačno
informirani o svemu, što se događa u Hr

vatskoj. I svi ovi događaji doprinijeli su,

Broj M.

da se je mišljenje o hrvatsko-srpskoj kogl
iz temelja promjenilo. Velika većina k,
cije više ne stoji pod sun.njom s veleizi,
Mjerodavni faktori imaju doduše još u nl
ogobe koalicije nepovjerenje, ali  gpretu
taktikom same koalicije i to se će
straniti. Vidjelo se, da se s Rauchom
može galje, on nije sposoban, da uvede
što je poduzeo. On uvijek još jaši na tg
da će na procesu bjelodano biti doka
veleizdaja. Prama informacijama moga py
danika sve što bi se Rauchu još moglo
uštiti biti će, da će mu valjda biti doz
ljeno svršiti ali u bržem tempu, nego
sada parnicu u Zagrebu i tada provesti j
bore. U uspjeh Rauchov na izborima nii
se više ne nada; tu bi Rauch doživio dn
poraz, nakon kojeg bi morao dati demisijy
tim bi mu bio omogućen častan pad, X
dokaz da je Rauch izgubio poyjevanje s
mjerodavnih faktora rekao mi je moj po;
danik, da može služiti mi i to, što gu
njegovi predlozi kod prošle audiencije od
jeni. Dekret o umirovljenju podbana Cza
kovicha je već u Zagrebu. Ozernkovich j
nastupio dopust na neizvjesno vrijeme
više se neće povratiti u svoj ured. Njego
nasljednik ne će biti imenovan sve dot
dok se ne riješi madžarska kriza, dapače
dok se ne svrši veleizdajnički proces. Tak
je samom Rauchu rečeno. Da se ovako hri
skirao barun Rauch i sa strane Beča i
strane Madžara ima ne malu zaslugu &
podban Czernkovich, koji je gd najviše
prijatelja Rauchova postao sada njegov mj
veći protivnik. On se sada Rauchu osvećoj
za to, što ga je Rauch napustio. On je up
trebio sgodu te je i u Pešti i u Beču dol
namazao sirotu Raucha. Osvijetlio njegov

u pravom svijetlu, a po jednoj opaški m
pouzdanika čini mi se, da je tu bilo do
štokahvih i pikantnih stvari. Što će pod
Rauehov u Hrvatskoj donijeti, da li kodi
cionu vladu, da li kakovu neutralnu, čin
ničku ili će doći i kakve neočekivano po
mjene, završio mi je moj pougdanik to j
stvar same Hrvatske i njezinih stranaka,
u prvom redu to je stvar same sabon
većine. Ako bude ona, t. j. saborska veći
znala upotrebiti ovaj momenat i bude prt
žila dovoljno garancije za stabilitet odnošsi
u Hrvatskoj, to bi pad baruna Raucha, k
je već zaključena stvar, mogao značiti rt
bilitaciju koalicije i uspostavu  koalicijon
režima, što bi dovelo do normalnih- i ps
mentarnih odnošaja u Hrvatskoj, što bi
kako bilo za poželjeti. — 4

pomaćo: gllesti

Novinske vijesti o promjeni. ,
damnnja la Boke dh ja Hasi i pol
sudijencije ponudio demiaiju, jer drži
misiju neprovedivom, te predloži kruni,
se obzirom na postojeće priliko u Hrvat
uvede  komesarijat. Srbobran“ dozni]
iz pouzdana izvoza, da je SE imeso
a4 odbito. On je išao u svojoj stvari

Beč, al nija uspio. Imenqvaaje je otklo
s motivacijam, da ee pgazska vlada
bavi tekućim poslovima i da za \
procesa nijesu potrehne promjene. Os:m
u mjerodavnim se krugovima drži, ds
poslije raščišćenja položaja u Pešti i posli
procesa moglo doći do generalne p

u Hrvatskoj. Istu vijest donosi i ,l
Sloboda“.