God XIX.
=== predbrojen 18. ao salo
przojavne vijesti,
Susteršićev prijedlog.
BEČ, 9. Jučer je uz najveću na-
petost nastavljena rasprava.o Suster-
šićevu prijedlogu. 1 opozicija i većina
pozvali su sve članove da budu na
mjestu. I zast. Bulić odazivlje se po-
zivu kluba te stupa prvi put u par-
lamenat te daje državopravnu ogradu.
Prelazi se na glasovanje. Proti
prijedlogu Susteršićevu glasuju mini-
stri i predsjednik kuće Pattay. Od-
bijen je sa samo 5 glasova većine.
Na to je jednoglasno primljen
prijedlog Redlich, preinačen na pri-
jedlog poljaka Globinskoga te upe-
ren proti Burjanu.
BEČ, 9. — Jučerašnji uspjeh Su-
steršićeva prijedloga smatra se novim
porazom Bienerthovim, glasom ne sa
povjerenja ministarstvu. Neka su t.
zv. stranke većine učinili sve, što je
bilo moguće da skupe zastupnike,
prijedlog Susteršićev propao je s
glasovima ministara i predsjednika
Pattay.
Govori se da je Bienerthu navi-
jestio Začek, češki ministar, svoju
demisiju.
Ide teško.
BEČ, 9, — Kossuth i Andrassy
bili su primljeni na saslušaj te je
svaki od njih razložio vladaru svoje
mišljenje, kako bi se kriza mogla ri-
ješiti. Vladar se nije odlučio. We-
kerle je opet pozvan u Beč,
Turska napredna stranka.
CARIGRAD, 9. — Mladoturci su
osnovali naprednu: stranku, Tim bi
imalo prestati djelovanje mladotur-
kog odbora, proti komu se množe
Razne vijesti,
BEOGRAD, 9. — Predstoje dalje
Tomjene u diplomaciji. Vijesti o
e€&danu među knezom Đorđom i
jarom Okumovićem dementiraju se.
BERLIN, 9. — Bjomson je ov-
Je teško obolio.
Qjena s je ii listu unaprijeda: za Dubrovnik iZsa Avstro-U garsku na godino 10 K. Za ino
gastro 10 K i poštarski troškovi. K> ns sreti list, kad mu pretplata mine, smatra se
wtugođište.
davatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini.
smn===-===-=m==£Štamparija DeGinlli 1 dr.
Posledi po svijet
Madžarska kriza je od posljednjeg mi-
nistarskog vijeća okrenula ma gore. Državni
stroj posvema je zapeo, pa se je moralo
konstatirati, da ministri nijesu kadri da vrše
svoj posao. Nastale su dvije krize. Jedna
postoji u oprjeci jednog većeg dijela ugar-
skog parlamenta i vladara, a druga u oprjeci
ministara i stranaka, I prije se je znalo za
oprjeke stranaka, znalo se je za oprijeke
kabineta u bankovnom pitanju, Nu sada su
se ove oprjeke protegle i na ostalo djelova-
nje kabineta, tako, da su“ ministri morali
konstatovati, da je među njima za pravo
izbila potpuna kriza, i da nije više moguće
da dulje ostanu na okupu, Ministarstvo hoće
da ga vladar otpusti, jer je djelovanje ka-
bineta nemoguće i upravo iluzorno. Ako
vladar doista kabinet otpusti, to je ovime
kriza u madžarskoj Iki dospjela na
vrhunac,
*
moše a_je_ vla vlada de, predivna kini,
ačom, da sastavi novu osnovu kons
o za jeee ako bi započeli trgovin-
ski pregovori sa Austro-Ugarskom. .U kos
misiji se nalaze eksperti svih ministarstva.
k
Javljaju iz Trsta, da se je onamo neki
, dan sa parobrodom ,,Pannonia“ povratilo
280 izseljenika iz New-Yorka.
* f
Povodom posjeta njemačkog prijestolo-
nasljednika u Bukareštu raznio se glas, da
je između Rumunjske, Njemačke i Austro-
Ugarske utanačena vojnička konvencija. Sada
se javlja, da pregovori o tom još nijesu prove-
deni, i da posjet prijestolonasljednika mije
bio u svezi s tim pitanjem,
#
Sve slovenske: novine javljaju, da na
hrvatskoj granici ima nekoliko plaćenih NO
juna (poput Nastića), koji imaju zadaću, da
izmađu veleizdajnike,
#
Praško gradsko vijeće isključilo je 6000
radnika, jer da imaju pretjerane zahtjeve.
Uslijed toga bojati se je velikih štrajkova.
Već je 500 klesarskih' radnika stupilo u
štrajk.
Pariški listovi javljaju, da je ruskom
redarstvu pyšlo sa vukom otkriti urotu
proti caru Nikoli. lspicirajući željezničku
do Poltave, kamo je car imao poći,
Ša prisustvuje krvave bitke,
otkrile su se pripreme za stentat na dvor
ski vlak, Uapšeno više sumnjivih osoba.
pH v&e.č.
POJEDINI BROJ 10 PARA
ata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za igjave, priopćena.zahval
Plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta DJE popeo
== godbi uz rasmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.
Ez === == === == = >=r=m=prpsu====
U prisutnosti našega vladara otvoren
je ovih dana u Požunu na svečani način,
dječji zavod, podignut pod pokroviteljstvom
nadvojvotkinje Isabelle. Cerimoniji su pri-
snstvovali i neki ministri.
*
Beogradsko_ kasaciono sudište ukinilo
je presudu prvoga suda, kojom su se rije-
šavale neke osobe radi uhodarstva, a među
njima i austrijski podanik Miiller, zbog po-
manjkanja dokaznog materijala, od optužbe.
Osumnjičeni ljudi ponovno su uapšeni, pak
će opet biti suđeni.
x*
Predsjednik talijanske zastupničke ko»
more Marcora izrekao je na jednom banketu
u Rimu govor, u kojem ije nazdravio obo-
ružanoj Italiji, koja mora da u svojim ru-
kama drži vlastitu sudbinu. Marcora je ko-
načno naglasio, da se ne smije više nikad
dogoditi, da Italija osjeti pritisak tuđinca,
koji vreba na granici. Ovaj se i[govor puno
komentira, a svakomu je očita tendencija.
> a teitiivaii iš se
Bečka »Alig. Ztg.“ osvrće se na otkrića
»Beichposta“ o rusko-srpsko-engleskom sa-
vezu i primjećuje, da je istina, da se Rusija
marljivo oboružava i da nastoji podići svoju
vojnu silu na visinu, koja dolikuje jednoj
velevlasti. Poznato je i to, da bi ruski fiksus
vrlo rado* vidio u tom i sudjelovanje en-
gleskog kapitala, ali ta činjenica ne daje
povoda senzacijama ili uznemirenju, Nije
ipak vjerojatno, da postoje između Rusije,
Engleske i Srbije pismeni sporazum o tom,
da Srbija osvoji Bosnu i Hercegovinu, Ni
Rusija ni Engleska ne bi se ponizile, da
sklope s jednom Srbijom dugotrajni spora-
zum od velike političke važnosti. :
*
Kako se iz Petrograda javlja, svršile
su se sjednice eksekutivnog odbora svesla-
venskoga kongresa uz sudjelovanje članova
povjerenstva za osnutak slavenske banke i
pozvanih ličnosti, Raapravljalo se je pogla-
vito o pitanju, da li je moguće i nadalje
raditi za jedinstvo Slavena sobzirom na
raznoličnost nagora pojedinih slavenskih na.
roda u pitanju aneksije Bosne, na neslogu
između Srba i Rugara, na nesnošljivost iz-
među Rusa i Poljaka u Rusiji, te na trajnu
nepomirljivost između Rusina i Poljska u
Galiciji. Pri vijećanju je ,konstetovano, da
te pojave nijesu nepremostiva zapreka sa
nastavak rada u prilog kulturnom i gospo-
darskom , sjedinjenju“ Slavena.
U Srbiji se je pojavila nemila bolest
kuga, a tako isto u Kini. Više stotina ljudi
dnevno umire.