Strana 2.

CRVENA HRVATSKA“

Broj 48.

 

i pre4pirditić & tome, tko će se bolje ulaskati
jednom ili drugom gospodaru ?

Momodiija je, stišiho, sakriti se A tra-
zd Velike Httatske* i n»Milktotrpnojt Airo-
di*, pa kokalirati 4 Ranchom i tube:
clilori flirtavati sa Nardelloti prekd g. Gr-
dice ili ljubakati sa Varešanitiim i H6rrAsh-
nom, sve us geslo: gBog i Hrvati!“

Ali kad vidimo, da $i Atištrija i ,Drang“
id6fitički pojinovi, da s6 je st&ra , Hungaria“
pretvorila u novi Magyarorsag; da domaći

izrodi kod najviših ktugova višu mogu slogo

li čitavo zastupstvo jedne države, nema tu
druge, već tražiti put, kojitti ćettio se sami
in ovog bista iskoprešti.

Akcija Don Ive Prodana i dnigovi ra:
tri je poklič svit onima, kojima je do ote
zemlje, koja je sa nas uvijek i satma hrvat:
ska, ali koju moraju ljubiti svi; koje hrani;
a u prvom redu oni, koji govore jezikom,
kojim i mi govorimo.

Jestuo li tim izdali naša načela? Jesmo
li tmi Stoga popustili i u jednoj tački u
obrani naših prava i potreba? Jasmo li ži
Stog nativali naš jezik stbhskoshrtatskim
kto dno Vaša slanska obćina, koja od $tra-
hh baca srbski sdsthvu? Jesmo li u pitanju
Bosne | korak odstupili od naših tiačela ?

Ako stno rtaziiim šivljitna zajedničku
dotiovine pristisli; dno što ih ide == jer
ne damo da imitirano MaAgjare — ali uz
jedan veliki ,ako“ — slio se budu smatrali
dtšvljanittia ktdljevina Hrvatske, zat smo
thi tin pogasili načela Ante Starčevića ?

Naš ju program jasan: ujedinjenje svih
hrvatskih zemalja na temelji ,harodnog i
državnog prava u jednu jedinstvenu Kra-
ljevinu Hrvatsku.

I mi stilo usprkos toga isdajice! [zda:
jiče stio, jer sito slobododimini ljudi, koji
ttidje poštujenio, a da se ipak stoga ne pre
stajethio dičiti svojih; izdajice smo, jer u
Raucliu ne viditao spasitelja domovina; iz:
dajica smo, jer u svakom aostrijskom gene:
ralu ste vidlino već u najboljem slučaju nos
$og Jelačića; izdajice smo, jet rio ćemo sd:
tesa su G. k: tlatlom; isdnjicć smo — jet
sthid posteni ljudi“.

Gorke istitie, ali nije ih prva kasald
ultvatska Kruna“. Kad čitamo nju sada,
kilo da čitattio satni toba od fisddd tri go:
gine dina. Nama je skoro i dodijalo pone:
vljati ih, pa prenosimo, što im ,,Htrvatska Kru:
ia“ kaže, pretndi sumnjamo, da li 4 što
koristiti. Odviše su u zlu zagtovli, te mogu
sli podnijeti tiše svjetlost istine. Neki rie će
si pročitati; kad vide o čem se radi, & dru:
gi iko | ptočitaju, slaba iti korist.

Domaće. ollesti

Nova pogibelj sa naše maslinovo ulje.
Ovih se dana pojavilo ljuto kreevo
imeđu tvotnic& raznih vrsta ulja i
ttgovaca ulja u Trstu, fidi jedna
tiove tiste tilja, štd sa j6  2adnja
doba pojavila ra svjštskom tržištu,
i može vrlo lako da zamijeni u po-
trošku Pamučno ulje, kao olio m::n-
gliabile, ato je ulje nialte vrste fašole,
što se goji tu Mahdžetiji, i gdje ga
žove dowtid* doči g& ti ptotmetti
zva ,SOIA“. Ovo jć ulje pred malo
vremena. došlo u Tra i nastalo je
pitanje, kako da ga se dacira. Indu-

 

strijaloi ulja htjeli bi da, pošto se

ibližuje ti&jvećina pamučnom uljii,
+bude k&4&6 6&vo oc&rinjeno, sa 40 it
fo 100 Mit, dok trgovci tvrde, da
Gho spatl& pod  arinarsku tarifi
fitred Xtf br. 108. kao ,olio hoti
specialmetite nomitiato“ i plati K 71/1
ž4 100 kg.

Stvar fiije fiješena, ti&go visi kod
e. k. ministarstva trgovine da eno

- odluči konačno o predmetu:

Motfatti tipožoriti da še gojitba
ove visti fatole može vrlo lako
fašprtostraniti, i tijedi Sto se ulje ##lo
lako dada rafinirati i preudesiti z4
jestvinsko ulje, naše bi ulje maslinovo
moglo u njemu imati pogibeljnog
takmavca, pogibeljnijeg nego li je i
samo pamučno ulje bilo. Stoga cije:
nim da bi vrlo korisno bilo, da u
intefesu našeg ulja ste naše općine,
trgovačke komore i Zastupnici pai
sami Zemaljski Odbor odmah se
bižojavno obritte na ministarstvo tr-
govitie sa tahtjevom, da u interesu
tidšeg ulja, tišthietne fažolskom tiljti
carinu od 40 K po 100 kg, jer ić u:
čini li to, Ministarstvo Poljodjelstva
će zaludu podizat i podupirati uljar-
stvo u Dalmaciji; kad će ua sve
dosadaštije, 800 ovaj tibvi surogat
iiišeg ulja, iskopati itin gtob.

Satno mičirnio se odtiikli, jet ddlii-
či li Ministarstvo, mi ćemo, kao obi-
čno, doći prekasno.

Slafio, 12. Janija 1909.

Lujo Milić.

Novi hrvatski list u Bosni. Središnji
odbor ,Hrvatske Narodne Zajednice u Bo-
sni“ sa svojim predsjednikon na čelu raza-
slao je više okružnica na bosanske Hrvate
u kojima se javlja, da će do skora pod
njihovim uređivanjem izaći novi hrvatski
list u Sarajevu pod risšlovom , Hrvatske
Zajednica“. O samom listu dednosi proglas
među ostalim slijedeće : ,List će izlagiti iz
početka dvaput nedjelno, a čim se pokaže
nuždni odaziv u narodu izlazit će i wiše
puta. Stajati će na godinu 15 K Da posti-
gne gore označenu svrliu, kao glavnu tačku
stoga programa, pregnut će ,Hrvatska Za-
jednica“ sa svom snagom, da podiže Hrvate
Bosne i Hercegovine na kulturnom i go-
spodarskom polju i tim putem provađa
proces ujedinjenja hrvatske domovine u
opsegu habsburške monarhije“,

Pripominjemo da je ovaj pothvat u
velike naljutio gespodu popove oko Stadle-
rovog ,Hrvatskog Dnevnika“, koji bi i na-
dalje htjeli ostati vis movens bosanskog hr-
vatstva, odatle pregršt psosti i navala iz
njihovog tabora na adresu buduće ,,Hrvat-
ske Zajednice“.

*  Rasmjer glasova prama Susteršićevon
predlogu. Pri posljednjem glasovanju o Su.
šteršićavom predlogu glasovali sa protiv
vlade (odfosna sla predlog): 81 Čeh, 84 so
cijal demokrata, 37 Jugoslavena, 26 Rusine,
5 Zionista i 6 divljakta. Za vladu (odnosno
protiv predlogu) glasovali su udruženi Ni-
jemci i Poljaci (osim poljske pučke stranke

koja se sustegla od glasovanja), koji su ga.
činjavali centrum, uz Talijane, Rumunje, 5.
biikovifiskih fttišina i-5 minislarti (ovi it
glasovali sami %& sebe). a
_ Štitiv dalniiitinskog sabora. Obzor pri.
mi iz Beča sljedeću ltitotmacijii : yOvih di.
ri rašjtovariid 8% je piredsjedtiik dalništig.
skog sabora de. V. Ivdević sa žali. piti
Bienortliotn glede šiziva dalimstinskig #.
bora. Ministar je izjivio, da alto parlameku
koncem ovoga mjeseca završi svoje sjediiii

* mogao bi dalmatinski sabor biti sazvan dd.

fHišh u sijesecu srpnju. Nu otognu ii sa sje
dnice parlamenta de druge polovice štpnji,
što je sasvim lako, j8f jd Hb didvrditi idi
proračun i novi financijalni zakoni — otida
da bvi alištrijski pokčajiaki dabori biti sa.
zvani u tiijad o. g.

Za dutonomiju šli za državno prdvol
Pod tim maslovom donaša zadnja splitska
»Sloboda“ vrlo duhovit uvodni članak u
kom je govora o beskorisaom trvanju fneđu
srpskim i hrvatskim radikalima gledo drše.
vnog uređenja bosanskog pitanja. Tu &
među drugim kaže: ,Kad bi Bosna posti.
gla potpuriu autonošiiju, & Hrvatška dobih
sva državne atribiita, kao što ih A. pi. dk
iias ima Ugarska, ti bi dala bilo prdpil:
šteno da odliišiino o sjedinjeiija Bodiis a Hi.
vatskom : p& zar t& ne bi djedinjenja slijedi.
lo ža 24%... — ideal ndfoda kirvštskogi
Gbuhvaća i šlobodiiti Bosnu i slobodiiti Hi
atšku, i alobodni Bosttu &jadišijenii 44 alč-
bodnom Hrvatskom ....4

Frankovci protiv , Hrvatskoj Zajednici“.
Neki Ivan Trtalj uspisao se u ,Pranjo“
protiv tomu listu t6& piše i ova: ,Mi 4414.
damo od hrvatskoga naroda i njegove inte
ligencije, a napose od naših čestitih ujakt
fratara, da oni ovaj put ne će dopustiti, di
Dr. N. Mandić proširi u narod taj svoj
slavosrpski naum; taj novi list, jer bi tim
Plašik. i jednom za uvijek sredstvo, koj
bi kvarilo čistu hrvatsku politiku, koje %
o narod vodilo u bezvjerstvo i šrbijanisko

ole“,

Uvjereni smo da će ovikovo plsatji
biti najuspješnija reklama novom lištu,

Priprave zu uspostavu hrvatske dpert.
Novi intendant hrvatskog zem. kazališta
Zagrebu pokazuje veliku agilnost kako bi
se što uspješnije sprovela ideja hrvatske
opere. Glavna pašnja posvetit će se ensetti-
blu. Pjevače i glazbenike sačinjavati -će što
je moguće više domaće i slovenske sile, koje
su rastrkane po svijetu. U to ime g. inten-
dant išao je u Beč i Prag.

U kombinaciju za angažman u operi.
uzete su rieđu ostalim ove domaće sile:
Matošić Noe, tenor iz Splita, Korošen Mira
primadona na praškoj operi te bariton Marko
Vušković iz Brača, član praške opere. Ono-
madne obdržavali su se u hrv. kazalištu
pokusi pjevača, koji bi imali biti angažirati
za novu hrvatsku operu, kojim - jiroducirs ,
se i nama poznati bariton iz osječkug kazt
lištag. Kondracki.

Da bi se. podmladak što perfektaijt-
glazbeno naobrazio namjerava u dosadasji
Glazbeni zavod“ u Zagrebu preokresit !.
konservatorij u kom bi stupio oi yo
vrsni dirigent NM. Faller, dosadašoji ra '
a namjesto njegovo bit-će imenovan |

Kauer. 1 eee di
Bjčrneonov r, Nar. sastupnik +.
je velikom norveško

F. Lupi, saopćio
pjesniku, keko ga Rauchovi reptili napsdsjt