Strana 2. CRVENA HRVATSKA“ Broj 48. i pre4pirditić & tome, tko će se bolje ulaskati jednom ili drugom gospodaru ? Momodiija je, stišiho, sakriti se A tra- zd Velike Httatske* i n»Milktotrpnojt Airo- di*, pa kokalirati 4 Ranchom i tube: clilori flirtavati sa Nardelloti prekd g. Gr- dice ili ljubakati sa Varešanitiim i H6rrAsh- nom, sve us geslo: gBog i Hrvati!“ Ali kad vidimo, da $i Atištrija i ,Drang“ id6fitički pojinovi, da s6 je st&ra , Hungaria“ pretvorila u novi Magyarorsag; da domaći izrodi kod najviših ktugova višu mogu slogo li čitavo zastupstvo jedne države, nema tu druge, već tražiti put, kojitti ćettio se sami in ovog bista iskoprešti. Akcija Don Ive Prodana i dnigovi ra: tri je poklič svit onima, kojima je do ote zemlje, koja je sa nas uvijek i satma hrvat: ska, ali koju moraju ljubiti svi; koje hrani; a u prvom redu oni, koji govore jezikom, kojim i mi govorimo. Jestuo li tim izdali naša načela? Jesmo li tmi Stoga popustili i u jednoj tački u obrani naših prava i potreba? Jasmo li ži Stog nativali naš jezik stbhskoshrtatskim kto dno Vaša slanska obćina, koja od $tra- hh baca srbski sdsthvu? Jesmo li u pitanju Bosne | korak odstupili od naših tiačela ? Ako stno rtaziiim šivljitna zajedničku dotiovine pristisli; dno što ih ide == jer ne damo da imitirano MaAgjare — ali uz jedan veliki ,ako“ — slio se budu smatrali dtšvljanittia ktdljevina Hrvatske, zat smo thi tin pogasili načela Ante Starčevića ? Naš ju program jasan: ujedinjenje svih hrvatskih zemalja na temelji ,harodnog i državnog prava u jednu jedinstvenu Kra- ljevinu Hrvatsku. I mi stilo usprkos toga isdajice! [zda: jiče stio, jer sito slobododimini ljudi, koji ttidje poštujenio, a da se ipak stoga ne pre stajethio dičiti svojih; izdajice smo, jer u Raucliu ne viditao spasitelja domovina; iz: dajica smo, jer u svakom aostrijskom gene: ralu ste vidlino već u najboljem slučaju nos $og Jelačića; izdajice smo, jet rio ćemo sd: tesa su G. k: tlatlom; isdnjicć smo — jet sthid posteni ljudi“. Gorke istitie, ali nije ih prva kasald ultvatska Kruna“. Kad čitamo nju sada, kilo da čitattio satni toba od fisddd tri go: gine dina. Nama je skoro i dodijalo pone: vljati ih, pa prenosimo, što im ,,Htrvatska Kru: ia“ kaže, pretndi sumnjamo, da li 4 što koristiti. Odviše su u zlu zagtovli, te mogu sli podnijeti tiše svjetlost istine. Neki rie će si pročitati; kad vide o čem se radi, & dru: gi iko | ptočitaju, slaba iti korist. Domaće. ollesti Nova pogibelj sa naše maslinovo ulje. Ovih se dana pojavilo ljuto kreevo imeđu tvotnic& raznih vrsta ulja i ttgovaca ulja u Trstu, fidi jedna tiove tiste tilja, štd sa j6 2adnja doba pojavila ra svjštskom tržištu, i može vrlo lako da zamijeni u po- trošku Pamučno ulje, kao olio m::n- gliabile, ato je ulje nialte vrste fašole, što se goji tu Mahdžetiji, i gdje ga žove dowtid* doči g& ti ptotmetti zva ,SOIA“. Ovo jć ulje pred malo vremena. došlo u Tra i nastalo je pitanje, kako da ga se dacira. Indu- strijaloi ulja htjeli bi da, pošto se ibližuje ti&jvećina pamučnom uljii, +bude k&4&6 6&vo oc&rinjeno, sa 40 it fo 100 Mit, dok trgovci tvrde, da Gho spatl& pod arinarsku tarifi fitred Xtf br. 108. kao ,olio hoti specialmetite nomitiato“ i plati K 71/1 ž4 100 kg. Stvar fiije fiješena, ti&go visi kod e. k. ministarstva trgovine da eno - odluči konačno o predmetu: Motfatti tipožoriti da še gojitba ove visti fatole može vrlo lako fašprtostraniti, i tijedi Sto se ulje ##lo lako dada rafinirati i preudesiti z4 jestvinsko ulje, naše bi ulje maslinovo moglo u njemu imati pogibeljnog takmavca, pogibeljnijeg nego li je i samo pamučno ulje bilo. Stoga cije: nim da bi vrlo korisno bilo, da u intefesu našeg ulja ste naše općine, trgovačke komore i Zastupnici pai sami Zemaljski Odbor odmah se bižojavno obritte na ministarstvo tr- govitie sa tahtjevom, da u interesu tidšeg ulja, tišthietne fažolskom tiljti carinu od 40 K po 100 kg, jer ić u: čini li to, Ministarstvo Poljodjelstva će zaludu podizat i podupirati uljar- stvo u Dalmaciji; kad će ua sve dosadaštije, 800 ovaj tibvi surogat iiišeg ulja, iskopati itin gtob. Satno mičirnio se odtiikli, jet ddlii- či li Ministarstvo, mi ćemo, kao obi- čno, doći prekasno. Slafio, 12. Janija 1909. Lujo Milić. Novi hrvatski list u Bosni. Središnji odbor ,Hrvatske Narodne Zajednice u Bo- sni“ sa svojim predsjednikon na čelu raza- slao je više okružnica na bosanske Hrvate u kojima se javlja, da će do skora pod njihovim uređivanjem izaći novi hrvatski list u Sarajevu pod risšlovom , Hrvatske Zajednica“. O samom listu dednosi proglas među ostalim slijedeće : ,List će izlagiti iz početka dvaput nedjelno, a čim se pokaže nuždni odaziv u narodu izlazit će i wiše puta. Stajati će na godinu 15 K Da posti- gne gore označenu svrliu, kao glavnu tačku stoga programa, pregnut će ,Hrvatska Za- jednica“ sa svom snagom, da podiže Hrvate Bosne i Hercegovine na kulturnom i go- spodarskom polju i tim putem provađa proces ujedinjenja hrvatske domovine u opsegu habsburške monarhije“, Pripominjemo da je ovaj pothvat u velike naljutio gespodu popove oko Stadle- rovog ,Hrvatskog Dnevnika“, koji bi i na- dalje htjeli ostati vis movens bosanskog hr- vatstva, odatle pregršt psosti i navala iz njihovog tabora na adresu buduće ,,Hrvat- ske Zajednice“. * Rasmjer glasova prama Susteršićevon predlogu. Pri posljednjem glasovanju o Su. šteršićavom predlogu glasovali sa protiv vlade (odfosna sla predlog): 81 Čeh, 84 so cijal demokrata, 37 Jugoslavena, 26 Rusine, 5 Zionista i 6 divljakta. Za vladu (odnosno protiv predlogu) glasovali su udruženi Ni- jemci i Poljaci (osim poljske pučke stranke koja se sustegla od glasovanja), koji su ga. činjavali centrum, uz Talijane, Rumunje, 5. biikovifiskih fttišina i-5 minislarti (ovi it glasovali sami %& sebe). a _ Štitiv dalniiitinskog sabora. Obzor pri. mi iz Beča sljedeću ltitotmacijii : yOvih di. ri rašjtovariid 8% je piredsjedtiik dalništig. skog sabora de. V. Ivdević sa žali. piti Bienortliotn glede šiziva dalimstinskig #. bora. Ministar je izjivio, da alto parlameku koncem ovoga mjeseca završi svoje sjediiii * mogao bi dalmatinski sabor biti sazvan dd. fHišh u sijesecu srpnju. Nu otognu ii sa sje dnice parlamenta de druge polovice štpnji, što je sasvim lako, j8f jd Hb didvrditi idi proračun i novi financijalni zakoni — otida da bvi alištrijski pokčajiaki dabori biti sa. zvani u tiijad o. g. Za dutonomiju šli za državno prdvol Pod tim maslovom donaša zadnja splitska »Sloboda“ vrlo duhovit uvodni članak u kom je govora o beskorisaom trvanju fneđu srpskim i hrvatskim radikalima gledo drše. vnog uređenja bosanskog pitanja. Tu & među drugim kaže: ,Kad bi Bosna posti. gla potpuriu autonošiiju, & Hrvatška dobih sva državne atribiita, kao što ih A. pi. dk iias ima Ugarska, ti bi dala bilo prdpil: šteno da odliišiino o sjedinjeiija Bodiis a Hi. vatskom : p& zar t& ne bi djedinjenja slijedi. lo ža 24%... — ideal ndfoda kirvštskogi Gbuhvaća i šlobodiiti Bosnu i slobodiiti Hi atšku, i alobodni Bosttu &jadišijenii 44 alč- bodnom Hrvatskom ....4 Frankovci protiv , Hrvatskoj Zajednici“. Neki Ivan Trtalj uspisao se u ,Pranjo“ protiv tomu listu t6& piše i ova: ,Mi 4414. damo od hrvatskoga naroda i njegove inte ligencije, a napose od naših čestitih ujakt fratara, da oni ovaj put ne će dopustiti, di Dr. N. Mandić proširi u narod taj svoj slavosrpski naum; taj novi list, jer bi tim Plašik. i jednom za uvijek sredstvo, koj bi kvarilo čistu hrvatsku politiku, koje % o narod vodilo u bezvjerstvo i šrbijanisko ole“, Uvjereni smo da će ovikovo plsatji biti najuspješnija reklama novom lištu, Priprave zu uspostavu hrvatske dpert. Novi intendant hrvatskog zem. kazališta Zagrebu pokazuje veliku agilnost kako bi se što uspješnije sprovela ideja hrvatske opere. Glavna pašnja posvetit će se ensetti- blu. Pjevače i glazbenike sačinjavati -će što je moguće više domaće i slovenske sile, koje su rastrkane po svijetu. U to ime g. inten- dant išao je u Beč i Prag. U kombinaciju za angažman u operi. uzete su rieđu ostalim ove domaće sile: Matošić Noe, tenor iz Splita, Korošen Mira primadona na praškoj operi te bariton Marko Vušković iz Brača, član praške opere. Ono- madne obdržavali su se u hrv. kazalištu pokusi pjevača, koji bi imali biti angažirati za novu hrvatsku operu, kojim - jiroducirs , se i nama poznati bariton iz osječkug kazt lištag. Kondracki. Da bi se. podmladak što perfektaijt- glazbeno naobrazio namjerava u dosadasji Glazbeni zavod“ u Zagrebu preokresit !. konservatorij u kom bi stupio oi yo vrsni dirigent NM. Faller, dosadašoji ra ' a namjesto njegovo bit-će imenovan | Kauer. 1 eee di Bjčrneonov r, Nar. sastupnik +. je velikom norveško F. Lupi, saopćio pjesniku, keko ga Rauchovi reptili napsdsjt