God XIX.

 

 

jena je. listu unaprijeda: za Dubrovnik i2za Austto-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
vo 10 KI poštarski troškovi. K > n> .rati list, kad mu pretplata mine, smatra se

predbrojen ra Gošasto poiugodište.

WEybmmmm=======
NEE PRSP

jedavatelj i odgovorni omene Dr. Milorad Medini.

Jotledi po svijetu.

Proračunski odbor austrijske zastupnič-
ke kuće dovršio je svoj rad i odo-
brio financijalni zakon. Ni poimenično gla-
lovanje o kritičnom naslovu ,,ministarsko
vijeće“ nije dovelo ni do kakvog iznenađe-
nja. Opozicija je s 20 proti 25 glasova ostala
u manjini. Kod tog je naslova naglasio sam
ministar predsjednik Bienerth, da je pogrje-
no smatrati prihvat - ,,dispozicionog 'fonda“
ećim dokazom povjerenja nego prihvat ko-
jeg mu drago drugog za upravu države po-
trebnog kredita. Reagirajući na ostale izvo-
de, želje i pritužbe govornika rekao je mi-
nistar-predsjednik, da je njegovo ministar-
tvo nepristrano prama svim narodima, Go-
rornik je izjavio, da je pitanje o priznanju
uuk4 u zagrebačkom sveučilištu, kojeg se
g dotaknuo zastupnik Vuković, od velike

žnosti sa stranačkog i nacionalno-politič-
og kao i sa općeg državnog stanovišta, na-
očito s obzirom na aneksiju Bosne. Vlada
$ mora i ona se hoće io baviti Sim
h se dođe što i u susret rrašnim že.
ma i postojećim, potrebama.

Macedonski Bugari obdržavali su veliku
hrosvjednu skupštinu, koja se bavila umor-
vima i atentatima, što no su počinjeni u
adnje vrijeme na macedonskim Bugarima.
dan je proglas, u kojem se oštro prosvje-
nje protiv grčkoj i srpskoj propagandi,
oja da je kriva tim umorstvima, te se po-
iva vladu, da štiti život i imetak svih svo-
Ih podanika, jer bi inače mogle u Macedo-
ji nastat p1ilike, kakove su vladale pod
anm režimom.
#
Pariško redarstvo pretražilo je stanove
9 poznatih arnahista i članova sindikata.
ve su ove osobe osumnjičene, da su orga-
izovale posljednje opustošenje brzojavnih
ruga, za vrijeme štrajka poštanskih činov-
ika. Kod mnogih našla su se kompro-
itirajuća pisma, koja su dakako odmah
Ia zaplijenjena.

ki
Ovih se je dana opet ponovio potres u
fini. Pučanstvo je kao bez glave stalo
žati iz svojih baraka, Mnogi su se zidovi
lil —. U nizozemskoj naseobini Padangu
zapadnoj obali Sumatre, potresla se zemlja
Ye nekoliko dana tolikom silom, da je na-
tdalo preko 260 ljudskih života,
*

, Turska se vojska neprestano naoružava.
putevi, koji vode prama Grčkoj popra-
Ju se. Granica je već od nekoliko dana
Zorena. U Carigradu se drži, da je rat
Orškom neizbježiv.

Štamparija DeGiulli i dr.

i samo 6-bsigaranju

U DUBROVNIKU, 19. juna 1909.

ENA HRVATSKA

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

 

Broj 49.

 

 

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

==
mmm

 

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisl uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahval
plaća se 40 para po retku, a sa oglase 80 para. Oglasi, koji se više puta štampaju. po po
godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.

 

 

 

 

Ovih će dana započeti pred praškim
sudom proces protiv českih .antimilitarista,
pristaša českih narodnih socijalista. Prošlog
utorka svim u istražnom zatvoru nalazećim
se optuženicima pročitana je optužnica, koja
opseže preko 250 strana. Optuženika imade
ukupno 46.

*

Javljaju iz Budimpešte, da je tamo pri-
spio znameniti naučenjak i denumcijant
Friedjung. Jednom novinaru izjavio je
Friedjung, da mu nije bila namjera denun-
cirati hrvatsko-srpsku koaliciju, već jedino
dokazati, da u koaliciji ima ljudi, koji su
plaćeni iz Beograda. Među ostalim raspitao
se je za famoznog Dr. Franka. Dr. Friedjung
drži se nekako potišten i snužden. Izgleda,
da mu je Dr. Frank podmetnuo one falsi-
fikate.

*

Česki radikalci podnijeli su u parlamentu
prešni predlog o izrđđenju. bos. herc. ustava
i to radi toga, da se vidi, d ovdje ne radi
, nego
i o siguranju zakona od 22. ršljiše 1880.
poimence. kautele, da će se omogućiti slo-
bodni razvitak naroda Bosne i Hercegovine
u ustavnom i svakom drugom pogledu.
Prešnost: prijedlogu bila je uskračena.

Prigodom proslave oslobođenja Italije
uapšena su u Turinu tri individua, kod ko-
jih je pronađeno oružje, Jedan je od njih
Austrijanac. Kod njega je nađen oštar bodež.

Bečka ,,Montagsrevue“, list kojemu ne
treba baš ponajviše vjerovati, javlja, da će
demisija zajedničkog ministra financija ba-
runa Buriana neposredno uslijediti, a kao
njegov nasljednik da se spominje na prvom
mjestu sadašnji poslanik u Beogradu grof
Ivan Forgach.

ki

U Budimpeštanskim se dobro upućenim
krugovima govore, da će vladar nakon obje-
lodanjenja resolucije neodvisne stranke, sa-
stav novoga kabineta povjeriti bivšem mi-
nistru financija Ladislavu Lukšccu. Ovaj ka-
binet imao bi zadaću sva tekuća pitanja ko-
načno riješiti.

f *

Beogradski listovi priopćuju izvanredni
saziv crnogorske skupštine, napominjući,
da nikoga ne bi smjelo začuditi,; bude li
srpska skupština iznenada sazvana, jer u
Srbiji postoji još uvijek živo ratao ;jegepolo-
ženje. Na svaki način Srbija treba, da je
spremna za rat, i treba da pozna točno
svoje prijatelje i njihovu snagu, da usmogne
mirna ići u susret budućim dogođajima.

Pozio na sve Hrvate.

Primamo :

Jedan od glavnih razloga, što smo mi
Hrvati u Bosni i Hercegovini svakom zgodom
bili mimoilaženi, zapostavljeni, pregaživani
bio je taj, što nijesmo imali svoga glasila,
koje bi nošeno na krilima narodnog povje-
renja, bilo tumačem nepatvorene narodne
volje, izražajem čiste narodne misli i osje-
ćaja i promicateljem pravih narodnih želja
i težnja. Ne imajući svoga glasila nije naš
narod imao putokaza kroz neizmjernu pučinu
svakojakih neviđenih i nečuvenih zahtjeva
modernoga doba, pa je, ne znajuć .kuda i
kamo, brzo klonuo i položio vesla, te pustio
da se njim titraju njegovi neprijatelji, kao
što se titraju orijaški valovi na površini uz-
burkana oceana sa sitnom lađicom.

Imamo doduše dva hrvatska lista: ,,Hr-
vatski Dnevnik“ i ,Radničku Obranu“, ali
po svom postanku i zadaći ne mogu repre-
zentirati mišljenja i volje čitavog hrvatskog
naroda u Bosni i Hercegovini. Glasilo jednog
naroda mora da poteče od te koja

obuhvata čitav narod.
Uviđao je to svaki iastoviti Hrvat, pak

se, čim je ,Hrv. Nar. Zajednica“ osnovana,
stalo od uje tražiti, da toj narodnoj potrebi

doskoči, da osnuje narodno glasilo.
Središnji odbor H. N. z bio je već

odavna na čistu, da bez svog organa ne će
moći svojoj svrsi poslužiti, nu čekao je sa
svojim već gotovim zaključkom, dok narod
iz svih krajeva ovu prijeku potrebu uvidi i
izdavanje lista zatraži. Ozbiljna i sudbonosna
vremena, kojima idemo u susret, pridonijela
su također mnogo, te se sa izdavanjem

lista ne može dalje oklijevati.
' Da se ovoj narodnoj želji udovolji, za-

ključio je središnji odbor H. N. Z. na svom
zasjedanju u Sarajevu dne 22. svibnja 1909.
pokrenuti novine, koje će izlaziti dva put
na tjedan, a zvaće se: , Hrvatska Zajednica“.

Poznavajući loše materijalno stanje našeg

hrvat. naroda u Bosni i Hercegovini, a že-
leći osigurati opstanak ovom listu, te svoje-
vre ga pretvoriti u dnevnik, zaključio
je centralni odbor H, N. Z. u isto vrijeme
i osnutak fonda za ovaj organ, te
je za to otvorio supskripciju, že-
leći, da svi Hrvati u Bosni i Hercegovini
a i u široj našoj hrvatskoj domovini uvide
potrebu ovog fonda, te svima silama porade,
da ovaj fond što veći stvori i što prije ojača.

Da i činom dokažu, koliku važnost po-
lažu u ovaj svoj zaključak, članovi središnjeg
odbora supskribiraše odmah u taj fond 1250
kruna i kauciju za list od 6000 kr., što će

koji novac neka se izravno šalje na