Oljena je listu unaprijeda: za Dubrovnik iza Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
gastvo 10 K I poštarski troškovi. K » ns srati list, kad mu pretplata mine, smatra se
ni predbrojen za cGošesto polugodište.
IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE
POJEDINI BROJ 10 PARA
pudavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini, ===>
[DIO Šlamparija DeGiulli 1 dr.
===
Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena.zahval
plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi. koji se više puta štampaju, po po
godbi us rasmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.
przojaone olJesti.
Sistirana predavanja.
ZAGREB, 23. Usljed demonstra-
cija protiv Košutića predavanja na
universi su sistirana.
Ugarska kriza.
BEČ, 23. Wekerle je bio na du-
goj audienciji kod kralja, gdje je
iznio predloge ministarstva za rije-
šenje krize. Prijedloge je kralj odbio.
Riješenje krize očekuje se u nai-
kraće vrijeme. Lukacs, koji je primio
bio od vladara nalog da pokuša ne
bi li mogao riješiti krizu pa u tu
svrhu stupio u dogovore s Kosuthom
i Justom, biti će primljen u audijen-
ciju, gdje će izvijestiti vladara o
uspjehu.
Razne vijesti. ue
BERLIN, 23. Ovdje.je buknuo
veliki požar, koji je uspjelo savladati
tek poslije velikog naprezanja. Šteta
se još ne da odrediti.
BEOGRAD, 23. Početkom srpnja
dolaze ovamo na posjet pedeset čla-
nova dume.
PRAG, 23. Ovamo je stigao pri-
jestolonasljednik.
CARIGRAD, 23. U subotu je po-
čela rasprava o proračunu.
ZAGREB, 23. Sinoć je g. Mato-
šić priredio koncerat koji je sjajno
uspio.
Pogledi po svijetu.
O Ugarskoj krizi piše ,Budapesti Hir-
lap“: Odgodom svog naumljenog putovanja
u Ischl posvjedočio je vladar, da ne će osta-
viti zemlju do jeseni u neizvjesnosti, već
da namjerava do koji dan napokon riješiti
krizu. Kako nas uvjeravaju, ova je odluka
pala s razloga, što bi se kraj provizornog i
slabog ministarstva, razmahala agitacija u
zemlji do krajnosti. S ovog razloga odlučio
e vladar, da već sada krizu definitivno
riješi“,
kO
_ Turski ministar ratne mornarice Arif
Hikmet paša nastoji svim silama, da Turska
izgradi modernu flotu i da se častnički abor
tasvim modernira. Svi su stariji časnici
umirovljeni, a stari će se brodovi prodati.
Englezki admiral Gamble izradio je već_pot-
Punu osnovu za reorganizaciju ratne mor-
—kaizovitaj kartakati“ u Monte Ča
narice, po kojoj će Turska za dvije, tri go-
dine raspolagati sa dobrom flotom.
*
Pod predsjedanjem. kralja Petra obdr-
žavalo se je pred nekoliko dana u Beogradu
ministarsko vijeće. Kralj Petar je saopćio
ministrima, da je prigvđom šeste godišnjice
smrti kralja Aleksandra i kraljice Drage
dobio listova, u kojima mu se prijeti smrću,
ne bude li odstranio iz svoje blizine zavje-
renike. Na dvama od tih listova bili su
potpisani častnički zborovi iz posada Niš i
Zaječar, Vojni ministar dobio je nalog, da
u tom pogledu povede istragu. Isto tako je
dobio prince Gjorgie sličnih listova.
*
Po vijestima iz Zemuna, turski poslanik
u Beogradu dobio je upute, koje se tiču
sklapanja tursko-srpskog saveza.
*
»Neue Freie Presse“ donaša iz pouz-
danog izvora vijest, da će zajednički sabor
biti razpušten, ako se ne slože sve stranke.
izgubio je rumunjski veletržac Eugen Por-
firiu pol milijuna kruna, a onda se ustrijelio.
e
U Budimpešti preko 1000 kočijaša štraj-
kaje. Gradski kočijaši zatražiše od svojih
poslodavaca povišicu plaće, na što potonji
ne pristaše, te je toga radi među svim ko-
čijašima buknuo štrajk. Poslodavci zaključiše
bude li štrajk potrajao, da ne će više ni
jednoga uzeti natrag u službu.
*
» ester Llovd“ dobiva od bečkog do-
pisnika informacije, o intrigama engleske
štampe, koja radi da Italiju pobuni
protiv Austro-Ugarske. Budapesti Hixlep“
donosi uvodnik, u kojem nagoviješta raspad
trojnog saveza, a prvi korak k tomu raspadu
ima biti sastanak njemačkog cara sa ruskim.
x
U mjesecu rujnu t. g. stvoriti će se u
Cetinju visoka škola pod imenom ,financi-
jelnoupravna škola“. U njoj će se priprav-
ljati kandidate za spremne upravne činov-
nike. Profesori će biti pozvani iz Rusije.
Š
Po inicijativi českog odvjetnika dra.
Mahara skupljaju se potpisi odvjetnika po
svoj Českoj, kojima će se izraziti povjerenje
i zahvala braniteljima u veleizdajničkom
procesu.
i
Glede Krete priopćuje se u Petrograd-
skim diplomatskim krugovima, da su zaštitne
vlasti iznijele ovaj predlog : Kreta nije više
tursko područje. Vrhovnog povjerenika ime-
nuje grčki kralj neovisno od sultana. Ev-
ropske posade se imadu opozvati, & samo u
Suda-zaljevu ostaje jedan ratni brod, koji
će izmjenice slati Rusija, Italija, Francezka
i Englezka, da time dokažu svoje pravo
pokroviteljstva. Na jednom malom otoku u
Suda-zaljevu izvjesit će se turska zastava.
Ruska je diplomaclja tome predlogu sklona.
Zagrebačka hastilja.
Sve javnije izbija na površinu
činjenica, da je veleizdajnički proces
u Zagrebu bio insceniran samo, da
se pred drugim državama opravda
aneksija Bosne. To više ni ne taje
ljudi upućeni u diplomatske tajne.
Nastić je samo bio agent provocateur,
koji je imao pružiti materijala mini-
starstvu vanjskih posala, da uvjeri,
koga je imalo uvjeriti, kako prilike
na jugu monarhije idu tim putem,
da je aneksija dostala apsolutnom
potrebom. Za to se
O
sada zast. Mitrović iznosi, memoran-
dume dvorskoj kancelariji i potpisuje
ih u ime bosanske-ercegovačke revo-
lucijonarne partije, koji će dati
povoda premetačinama; njega na-
pokon šalju u Beograd gdje se
šulja u Slovenski Jug. Kako je pak
pod pritiskom prilika došla na vlast
u Hrvatskoj koalicija, koja nije bila
dosta pouzdan. izvađač bečkih na-
mjera, trebalo je prvo odstraniti nju,
a jer nije bilo vanjskog uzroka,
da se trajno njoj digne upliv na pri-
like u našoj domovini te osigura
vlast u banovini pouzdanim ljudima,
Nastić je dobio nalog neka napiše
svoj »Finale“.... Tako sjedi za t.
zv. ,državne razloge“ na optuženičkoj -
klupi 53 čovjeka i čekaju, da li će'
ih nevine iz ,držav.tih razloga“ obje-
siti, ili će ih iz milosrđa zatvoriti koju
godinu dana u tamnicu.
U Francuskoj je u doba kraljev-
stva bila osobita tamnica, zlogla-
sna bastilja, gdje bi se zatvarala
čeljad iz državnih razloga. Došao bi
viši činovnik, prikazao nalog uapše-
nja, i sa svim počastima kao građa-
nin više znamenitosti, kojega zatvor
traže jedino državni interesi, uapše-
nik ušao bi u bastilju, gdje bi ga
zadržali, koliko im se činilo potreb-
nim. Hranio bi se gospodski i uživao
njim služe, da
ELLA AZ A PUŠE
oi RASE ATA