God XIX.
(ANE
s predbrojen ša Gošasto o)!
firvati I Hrvatice,
Približa se 5 srpnja, dan uspomene na-
rodnih svetaca, narodnih mučenika, narodnih
velikana Sv. Čirila i Metoda.
Sjetimo :se ovaj dan, da smo Hrvati,
zaboravimo sve svađe, sve zadjevice, bu-
dimo ovaj cigli dan u godini samo Hrvati!
Spomenimo se ovaj dan svih patnja,
jada i nevolja, koje je maš narod do danas
svete braće u Rim; da obrane svoje poštenje,
svoj harakter, svoj obraz od njemačkih kle-
veta, sjetimo se sv. Metoda u tamnici i nje-
gove junačke, mučeničke ustrajnosti, sjetimo
se svega toga, pak ovaj dan. odajmo onu
poštu ovim našim svecima-velikanima, mu-
čenicima naše narodne riječi, koja se naj-
više pristoji.
Kakova da bude ta počast?
Jednostavna i prosta, ali veličanstvena
i velebna. Ostavimo po strani luksuriozne
zabave, skupa slavlja, u bescilj potrošeni
novac ! :
Sjetimo se naše tuže, sirofice Istre!
Sjetimo se družbe sv. Ćirila i Metoda.
Istra, od pamtivijeka čest hrvatskog
kraljevstva, srce našeg naroda — možda baš
više uslijed našeg nemara, nego uslijed čega
drugoga — bila je za nas izgubljena. Ali
trudom, zauzimanjem i požrvovnošću našom
vraća se opet u krilo svoje majke — Hrvatske!
Ne sustanimo na po puta! *Pregnimo
svim silama, da započeti rad što prije dokon-
čamo a plata i nagrada biti će nam: Istra
vraćena majci Hrvatskoj.
Hrvatice ! Hrvati! Svaka kaplja kvasi.
Kolikogod nas je, neka svaki u ovaj veliki
dan doprinese što može prama svojim silama
na oltar domovine, za tužnu Istru, za našu
djecu,
Otkupimo Istru, povratimo je hrvatskom
narodu, predajmo je potomstvu kao čisti
izbrušeni alem-kamen.
Obveselimo barem jednim činom našu
majku Hrvatsku !
Naprijed, svi kao jedan, za družbu!
I ponosni ćemo kliknuti :
Živjela Hrvatska Istra!
Podružnica dunike $. rila i Metoda, Dubrovnik.
Pogledi po svijetu.
Po vijestima iz Beča izgleda, da će se
Prvom polovicom rujna t. g. sazvati zemalj-
ski sabori, Drži se, da se česki zem. sabor
ne će sazvati, pošto vlada ne može ni po-
misliti na saziv ovog sabora, dok se ne
uvjeri, da će sabor normalno funkciorati.
Za sada ima vrlo malo nade za to, jer ni-
Jeu uspjeli ni oni pregovori što no ih je
ovih dana poveo vlastitom" pobudom grof
ena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik iza Austro-Ugargliu na godinu 10 K. Za ino
e 10 KIT RAS troškovi" KIR zsti list, kad mu pretplata mine, smatra se
davatelj i odgovorni utednik Dr. Milorad Medini, ===
Štamparija DeGiulli i dr.
podnio i koje podnosi! Sjetimo se hodoćašća
e
WS #0
IBROVNIKU, 3: jula
1909.
Y
===>
mmm
Franjo Tbun' između njemačkih i českih
stranaka u tom pitanju.
, #
Vijest iz Beča glasi: Pogovara se, da
će se ruski car sastati s Njeg. Veličanstvom
carem-kraljem Franjom Josipom u kolovozu
prigodom dvorskih lovova u Salzkammer-
gutu. Car Nikola poći će iz Ischla u Italiju,
gdje će se sastati s talijanskim kraljem. Me-
đutim bečki ,Neuer Wiener Tagblatt“ pri-
mjećuje na ovu vijest, da se u upućenim
krugovima još ništa ne zna o tom, ali da
je lako moguće, da je u putnom programu
ruskog cara zabilježen:i posjet u Ischlu.
*#
, Iz Berlina se javlja, da je na osnovu
autentičnih communiquč-a rezultat sastanka
careva u finskim vodama sporazum između
Njemačke i Rusije u srbskom i balkanskom
pitanju u obće. Pa
si
U turskoj zast. komori odgovorio je
min. izvanjskih posala Rifeat paša na inter-
pelaciju o ktetskom pitanju, te je između
ostalog naglasio, -da je i vlada zajediič "s ko-
morom za to, da se imadu odlučno očuvati
prava Turske na otok Kretu. Vlada je po-
duzela potrebne mjere, te će ispuniti svoju
dužnost.
*
Bivši predsjednik američkih Sjedinjenih
Država Roosevelt napisao je u jednom. listu
članak, u kome označuje potrebnim, da se
energično nastavi borba, što no ide za tim,
da se: bogatima oduzme gospodstvo nad
vladom. Roosevelt apelira na čitav američki
narod, da ne malakše u borbi proti nepo-
štenju u politici i u trgovačkom“ životu.
e
Oštri ispadi princa Gjorgja naprama
zavjerenicima izazvali su reakciju, koja biv-
šeg prijestolonasljednika baš ne će razvese-
liti. Vođe zavjerenika obavijestili su kralja,
da oni ne će u buduće slične uvrede pod-
nipošto trpiti, raširili su dapače vijest, da
su najmili par ljudi, koji će princa Gjorgja
ubiti. Toliko je sigurno da je princ Gjorgje
u ovo zadnjih dana primio svu silu bezi-
menih listova, u kojima mu se savjetuje,
neka uobće ne ide u kraljevsku palaču, a
niti neka ne ide bez sigurne pratnje na
šetnju. Pod utiskom tih listova nije princ
već par dana u konaku bio.
#
»Slovenski Narod“ žestoko se obara na
vladu radi toga, što je kralj dao za
gradnju njemačkog kazališta u Ljubljani
20.000 K. Vlada je tim stavila narod u
opreku s kraljem. Odgovor će dobiti Nijemci
u kranjskom saboru.
*
Neke novine javile su, da je u ,Svezi
južnih Slavena“ došlo' do križe. Navodno
dalmat. zast. Ivčević, Biankini, Perić i Vu-
Boa
AZI SVAKE SRIJEDE I sva» RE
POJEDINI BROJ 10 PARA
iplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za isjave, priopćena zahva)
se 40 para po retku, a ša oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju. po pe “"
godbi us rasmjetan popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.
ković istupili su iz ,Sveze% pošto nije bilo
udovoljeno njihovoj molbi, do se uztegnu
od glasovanja u proračunskoj debati obzirom
na stavke za Dalmaciju. u proračunu sadr-
žane. Sve vijesti o krizi sada se orečik
dementiraju. Nr
ai
Javljaju iz Praga, da je onamo stiglo
350 ruskih učitelja i učiteljica, da posjete
Prag i Česku. '
Veliki štrajk budimpeštanskih kočijaša,
nakon što je bilo udovoljeno njihovim že-
ljama, prestao je, te su se svi kočijaši povratili
svome poslu. U trgovini zlatara Rosenberga
u Beču provalili su. nepoznati kradljivci u
njegov dućan i odnijeli sa sobom dragocije-
nosti u vrijednosti 10.000 K. Do sada se
još nije ušlo u trag tatovima, i ako su po-
poduzete sve najshodnije mjere.
#*
s
Razni odbori njemačkih sveučilištnih
djaka u Beču, Innsbrucku i Gracu prihvatili
su rezolucije, kojima prosvjednju proti
osnutku talijanskog pravnog fakulteta bilo
ma u kojem spomenutom gradu.
s
Italija je proslavila ratove za oslobo-
đenje od god. 1859. historičkim manifesta-
cijama, koje su imale izrazito miroljubiv ka-
rakter. U Rimu je za proslave govorio prof.
Abba, koji je naglasio, da će Italija ostati
vjerna svojoj zadaćigda osigurava međuna-
narodni mir,
w*
U londonskom Hideparku obdržavahu
socijaliste meting proti dolasku ruskog cara
u Englesku. Kod meetinga izjaviše neki go-
vornici, da je dolazak ruskog cara u slo-
bodnu zemlju Englezku uvreda za zemlju,
jer je ruski car raprezentant tlačenja sva-
kog slobodoumnoeg pokreta za ljudska prava.
Ovaj tlačitelj kriv je, da je-palo toliko ti-
suća ljudskih žrtava itd. Na koncu je -pri-
hvaćena u tora smislu rezolucija, u kojoj se
među ostalom naglasuje, da engleski socija-
liste u obrani ljudskih prava osuđuju svaki
službeni d. ček vladara tiranije i da prote- ,
stiraju u ime slobodnih građana proti nje-
govom dolasku. Na koncu govorilo se proti
Stolipinu i današnjem ruskom režimu. Poli-
cija je konačno raspustila meting.
Nako Je svršilo,
Sjećat će se naši čitaoci borbe,
koja se nazad tri godine vodila u
Dalmaciji, da se obalna plovidba osi-
gura domaćim društvima. Za to su se
svi zauzeli: i općine i zastupnici u
Beču i trgovačke komore i sabor
dalmatinski. I uspjelo je — tako se
barem reklo. Poslije mnogo prego-
ast