Strana 2. mm 07 _ _____._ no _____ _ ___ _ bi smjelo da bude. Tim neredima treba stati na put, a za to so hoće ustrajna rada. Zemaljski Odbor bio je u svim dosadašnjim pokušajima nesretan — proces Vrdoljakov doka- zuje jedino to. prilike u banovini. Bezobzirni postupak Rauchovog režima, koji se je usudio i najsvetije pravo svakog parlamenta povrijediti, nagnao je hrvatsko- srpsku koaliciju da istupi iz svog današnjeg pasiviteta te da najenergičnije stupi proti tiraniji, koju Rauch provađa u Hrvatskoj. Na taj korak potakla ih je povrjeda imuniteta narodnog zastupnika i delegata Dr. Novosela, koji je prigodom Rauchova dolaska u Brodu bio proti svakom zakonu uapšen. Koalicija je obdržavala svoju sjed- nicu dne 25./VI., na kojoj je izdat na na- rod communiquć. Tom prigodom konstato- vano je, da barun Rauch u godinu i po svog vladanja nije mogao da stvori nika- kove svoje stranke. On se i sada za prova- đanje svojih ciljeva služi pristašama Fran- kove i srpske radikalne stranke prikazujući ih prama Pešti kao unioniste, a prama na- rodu kao najradikalnije elemente. Priopćenje je zaplijenjeno, uslijed čega su se isti mad- žarski listovi digli da prosvjeduju proti ta- kovom bezobzirnom postupku prama većini naroda. Koalicija je odlučila: 1. Povesti svestranu akciju u najkraće vrijeme za uspostavu ustava, saziv hrvatskog sabora i uvedenje općeg, jednakog, tajnog i izravnog prava glasa, te će se u tu svrhu poslužiti svim zakonitim sredstvima. 2. poduzeti nužni i težini povrjede od- govarajući korak za zaštitu imuniteta. Na- dalje su : 3. Stvoreni zaključci glede organizacije pristaša koalicije u zemlji po pojedinim ko- tarima za jedinstveni rad i borbu, Konačno je : 4. koalicija zahvalnošću konstatovala živo interesovanje civilizovanog svijeta za žalosne i svakom humanitarnom osjećaju protivne prilike u Hrvatskoj, pa će nasto- jati, da to interesovanje bude još intezivnije, a poznavanje bespravnih odnošaja u Hrvat- skoj još potpunije. Prama zaključku plenarne skupštine koalicija podnijela je predstavku na pred- sjednika zajedničkoga sabora Justka, da sazove zajednički sabor. Na toj će sjednici hrvatski delegati iznijeti cijeli niz neustavnih nasilja, koje u Hrvatskoj provađa udružena Raucho-Frankovačka družba, a u prvom redu povrjedu - imuniteta hrvatskog zastupnika Dr. Novosela. Ova akcija u velike je naljutila go- spodu na zagrebačkom Olimpu, uslijed čega su iskalili sav svoj bijes na koaliciju potva- rajući je, da tim postupkom povrjeđuje hr- vatsku autonomiju. Još im se jedna neugodnost dogodila : županijska skupština u Zagrebu tako sjajno je osudila neustavni Raucho-Frankovački režim, da su izgubili potpuno glavu. U tom polo- žaju ,najradikalniji“ frankovci toliko su se zaletjeli, da su već otvoreno izjavili se za 'podržavanje ovog neustavnog režima ili u najgorem slučaju za raspust hrv. sabora, kako bi se oni pomoću Rauchovih bajuneta još zi koje vrijeme umjetno uzdržavali. CRVENA HRVATSKA“ Iz naroda, Iz Zadra. — Na 23. pr. mj. davalo “je društvo , Zoranić“ sjajni koncerat u druš- tvenom dvoru. Publike je bilo premnogo, među ostalim i naš gospar Niko Nardelli. Pjevanje je spravio gosp. Frano Lederer, a orhestar _ vojnički kapelnik gosp. Josip Chladek. Glavna instrumentalna tačka bila je Haydnova ,,Abschieds-Symphonie“ (Oprosna sinfonija), koja je uprav začarala slušaoce. Iza burnog ,allegro vivace“ čuvstveni ,ada- gio“, iza krasnog i zamamljivog ,minuetta“ opet burni ,presto“ pa turobni ,adagio“. To je sve znalo da, iskače živo i jako. Krasno je bila također izvedena uver- tura ,Graničara“, a ,Večer“ Lisinskoga znala je zbilja da otkrije onu slatku melan- koniju autorovu. Luko Beghini otpjevao jo svojim slat- kim tenorom Vilharovu romancu iz hrv. rapsodije. Muški je hor ispjevao krasni zbor u narodnom stilu ,,Oj djevojko“ od Remeca, ženski pak ,zbor Hrvatica,“ iz ,Porina“, a skupni (oko 50 pjevača i pjevačica) »Špa- njolske lovae“ od Biro i ,Novom proljeću“ od Zajca. Svaka je tačka pjevanja bila izve- deno na opće zadovoljstvo, osobito pak po- sljednja. Nek ovaj uspjeh služi na čast koliko društvu, toliko i učiteljima. Osobito treba pohvaliti, da ,Zoranić“ u svakom programu ima po koju tačku stroge, klasične glazbe. Tako valja, tako se odgaja sluh publike, a ne kao kod nas u Dubrovniku, gdje do- maće glazbe ne paže na to. : Ugledno uredništvo! Molim najučti- vije to ugledno uredništvo da bi blagoizvo- lilo istini i pravici na čast tiskati ovu izja- vu kao razjašnjenje dopisu iz Ošljega dne 10/6 C9 tiskanu u Br. 52. ,Crv. Hrv.“ »Nije istina da sam ja ikad nikomu rekao da vič. dušobrižnik , Dobud ono čini Ošljanima ,za despet“ jer to nije mogao on reći; dapače kad sam po nalogu Presvi. i Prep. Biskupa pošao u Ošlje dne 14/6 09 u dekanatski pohod e da izvidim stvar, i kad sam odredio da djevojčice u ophodu idu iza svećenika, on je na to odma dragovoljno pristao, a i izvršio je na svetkovinu Srca Isusova“. : Ston, 1. srpnja 1909. . Dekan Da, Niko Buntjelić. Gradska kronika. Visoki gosti. U ponedjenik jutro bio je na prolasku na parobrodu ,Miramar“ i zaustavio se u našem gradu Nj. V. prije- stolonasljednik Fran-Ferdinand. U strogom incognitu obašao je od 1—2 sata sa gospo- đom saprugom knjeginjom Hohenberg, se- strom joj grof. Chotek i sa svikom grad. Zaustavio se je u dućanu g. M. Marassi, kao i prošlog puta, te jo iz bogata izbora, koji dućan ima, izabrao mnogo narodnih vezova i starinskih stvari. Okolo 4 sata po podne otputovao je put Kulora. Jučer jutro, Nj. V. nadvojvoda Leopold Salvator, stigao je ovdje na automobilu služ- benim poslom, preko Hercegovine. Otsio je u hotel Imperialu, Sutra se vraća preko Trebinja, pe i Broj 53. Imenovanje. Inžinir g. Stj. Nazor im.. novan je građevnim savjetnikom na namje. sništvu u Zadru. Iskreno se radujemo m, zasluženu promaknuću, a ujedno žalimo 4 se od nas dijeli. Proslava dana slavenskih apostala u Dubrovuiku bila je čedna ali dostojan stvena. U oči dana ,,Gundulićeva glazba« koncertovala je na Bersaljama. Tom prigo. dom mjesni akademičari sakupiše preko 9) K. za ,Družbu“. U jutro toga dana otpo. čela je točno u 9 sati sv. Vlaha služba božja na staroslavenskom jeziku. Crkva je bil dupkom puna, a sudjelovali su i izaslanici svija mjesnih hrvatskih društava i općim po g. načelniku. Po podne u 8 sati hrvat. ska općinska glazba obašla je gradom svi. rajući hrvatske rodoljubne pjesme, a iza toga započe predavanje u prostorijama mjes nog Sokola“. Prije predavanja Don Niko Gjivanović kao tajnik mjesne podružnice Sv. Ćirila i Metoda“ pozdravi prisutnu go spodu ističući znamenitost ideje, koju Sla veni svečano slave. Zatim poda riječ g. Onyskiewitzu, koji na tanko ocrta život i djela Sv. Ćirila i Metoda Na koncu predavanja zaori u dvorani svestrano aplaudiranje, a glazba precizno izvrši drugu tačku programa. Na to uz riječ narodni zastupnik Dr. Milorad Medini, koji istakne cio historijatone gigantske borbe, koju su vodili naši pređi za glagoljački je zik protiv spletaka narodnih dušmana, i 0 važnoj ulozi naše družbe. Gosp. Gjivanović sa rodoljubnim riječima zaključi predavanje, na što se publika raziđe pozdravljena svir+ njem glazbe. š Sakupljanje je započelo u nedjelju pre ma objavi Pošto se- sakupljanjem ' nije joi dovršilo, ne možemo za sad detaljnije 6 tom obavijestiti. Svakako osim rijetkih izni maka odaziv je priličan te ako bude ovako ići dalje moći ćemo se zbilja nadati svoti kojom ćemo se ipak podičiti. Sv. Jakob. — Čitamo u , Priopćenjim centralne komisije za očuvanje spomenika: Po vijestima, koje su ovamo stigle, 0 ćinsko vijeće odlučilo je, prodati ostavljeni samostan, sada njezino vlasništvo, jednomt konsorcijumu poduzetnika, koji hoće da s mostan razore, i na njegovu mjestu sagra& jedan hotel. Manjina je proti tomu protesti rala ; biskup se je izjavio spremnim, kupit manastir i predati ga Salezijancima. Samostan i crkva uza nj potječu # XIII. vijeka; samostan, četverokutna zgradi sa slikovitim dvorištem, finim je osjećaje? prilagođen okolini. U XVI. vijeku bio » nekoliko pregrađen; tako su ono doba pr širili prozore i opskrbili okvirom u stilt preporoda. Crkva pokazuje plemenite &t mletačke gotike XIII. vijeka. U povjesti Dubrovnika igrao je sam? stan znamenitu ulogu; benediktinski kale đeri držali su tu znamenitu školu, iz su izišli poznati učenjaci i pisci(?). Zgrada se nalazi u najljepšem pol u neposrednoj blizini Dubrovnika, na skoj strani zasađenoj maslinovim gajit* čempresima, na svrsi šetnje, koja vodi obalu južno od Dubrovnika i koja krasan izgled osobito na more i na Lokrum. : S ovih uzroka izjavljuje se cen! komisija proti projektu i najodlučnije vara uzdržavanje samostana“.