Strana 2.

mm 07 _ _____._ no _____ _ ___ _

bi smjelo da bude. Tim neredima
treba stati na put, a za to so hoće
ustrajna rada. Zemaljski Odbor bio
je u svim dosadašnjim pokušajima
nesretan — proces Vrdoljakov doka-
zuje jedino to.

 

prilike u banovini.

Bezobzirni postupak Rauchovog režima,
koji se je usudio i najsvetije pravo svakog
parlamenta povrijediti, nagnao je hrvatsko-
srpsku koaliciju da istupi iz svog današnjeg
pasiviteta te da najenergičnije stupi proti
tiraniji, koju Rauch provađa u Hrvatskoj.

Na taj korak potakla ih je povrjeda
imuniteta narodnog zastupnika i delegata
Dr. Novosela, koji je prigodom Rauchova
dolaska u Brodu bio proti svakom zakonu
uapšen. Koalicija je obdržavala svoju sjed-
nicu dne 25./VI., na kojoj je izdat na na-
rod communiquć. Tom prigodom konstato-
vano je, da barun Rauch u godinu i po
svog vladanja nije mogao da stvori nika-
kove svoje stranke. On se i sada za prova-
đanje svojih ciljeva služi pristašama Fran-
kove i srpske radikalne stranke prikazujući
ih prama Pešti kao unioniste, a prama na-
rodu kao najradikalnije elemente. Priopćenje
je zaplijenjeno, uslijed čega su se isti mad-
žarski listovi digli da prosvjeduju proti ta-
kovom bezobzirnom postupku prama većini
naroda.

Koalicija je odlučila:

1. Povesti svestranu akciju u najkraće
vrijeme za uspostavu ustava, saziv hrvatskog
sabora i uvedenje općeg, jednakog, tajnog i
izravnog prava glasa, te će se u tu svrhu
poslužiti svim zakonitim sredstvima.

2. poduzeti nužni i težini povrjede od-
govarajući korak za zaštitu imuniteta. Na-
dalje su :

3. Stvoreni zaključci glede organizacije
pristaša koalicije u zemlji po pojedinim ko-
tarima za jedinstveni rad i borbu, Konačno je :

4. koalicija zahvalnošću  konstatovala
živo interesovanje civilizovanog svijeta za
žalosne i svakom humanitarnom osjećaju
protivne prilike u Hrvatskoj, pa će nasto-
jati, da to interesovanje bude još intezivnije,
a poznavanje bespravnih odnošaja u Hrvat-
skoj još potpunije.

Prama zaključku plenarne skupštine
koalicija podnijela je predstavku na pred-
sjednika zajedničkoga sabora Justka, da
sazove zajednički sabor. Na toj će sjednici
hrvatski delegati iznijeti cijeli niz neustavnih
nasilja, koje u Hrvatskoj provađa udružena
Raucho-Frankovačka družba, a u prvom redu
povrjedu - imuniteta hrvatskog zastupnika
Dr. Novosela.

Ova akcija u velike je naljutila go-
spodu na zagrebačkom Olimpu, uslijed čega
su iskalili sav svoj bijes na koaliciju potva-
rajući je, da tim postupkom povrjeđuje hr-
vatsku autonomiju.

Još im se jedna neugodnost dogodila :
županijska skupština u Zagrebu tako sjajno je
osudila neustavni Raucho-Frankovački režim,
da su izgubili potpuno glavu. U tom polo-
žaju ,najradikalniji“ frankovci toliko su se
zaletjeli, da su već otvoreno izjavili se za
'podržavanje ovog neustavnog režima ili u
najgorem slučaju za raspust hrv. sabora, kako
bi se oni pomoću Rauchovih bajuneta još
zi koje vrijeme umjetno uzdržavali.

CRVENA HRVATSKA“

Iz naroda,

Iz Zadra. — Na 23. pr. mj. davalo

“je društvo , Zoranić“ sjajni koncerat u druš-

tvenom dvoru. Publike je bilo premnogo,
među ostalim i naš gospar Niko Nardelli.
Pjevanje je spravio gosp. Frano Lederer, a
orhestar _ vojnički kapelnik gosp. Josip
Chladek.

Glavna instrumentalna tačka bila je
Haydnova ,,Abschieds-Symphonie“ (Oprosna
sinfonija), koja je uprav začarala slušaoce.
Iza burnog ,allegro vivace“ čuvstveni ,ada-
gio“, iza krasnog i zamamljivog ,minuetta“
opet burni ,presto“ pa turobni ,adagio“.
To je sve znalo da, iskače živo i jako.

Krasno je bila također izvedena uver-
tura ,Graničara“, a ,Večer“  Lisinskoga
znala je zbilja da otkrije onu slatku melan-
koniju autorovu.

Luko Beghini otpjevao jo svojim slat-
kim tenorom Vilharovu romancu iz hrv.
rapsodije.

Muški je hor ispjevao krasni zbor u
narodnom stilu ,,Oj djevojko“ od Remeca,
ženski pak ,zbor Hrvatica,“ iz ,Porina“, a
skupni (oko 50 pjevača i pjevačica) »Špa-
njolske lovae“ od Biro i ,Novom proljeću“
od Zajca. Svaka je tačka pjevanja bila izve-
deno na opće zadovoljstvo, osobito pak po-
sljednja.

Nek ovaj uspjeh služi na čast koliko
društvu, toliko i učiteljima.

Osobito treba pohvaliti, da ,Zoranić“
u svakom programu ima po koju tačku
stroge, klasične glazbe.

Tako valja, tako se odgaja sluh publike,
a ne kao kod nas u Dubrovniku, gdje do-
maće glazbe ne paže na to. :

Ugledno uredništvo! Molim najučti-
vije to ugledno uredništvo da bi blagoizvo-
lilo istini i pravici na čast tiskati ovu izja-
vu kao razjašnjenje dopisu iz Ošljega dne
10/6 C9 tiskanu u Br. 52. ,Crv. Hrv.“

»Nije istina da sam ja ikad nikomu
rekao da vič. dušobrižnik , Dobud ono čini
Ošljanima ,za despet“ jer to nije mogao on
reći; dapače kad sam po nalogu Presvi. i
Prep. Biskupa pošao u Ošlje dne 14/6 09
u dekanatski pohod e da izvidim stvar, i
kad sam odredio da djevojčice u ophodu idu
iza svećenika, on je na to odma dragovoljno
pristao, a i izvršio je na svetkovinu Srca
Isusova“. :

Ston, 1. srpnja 1909.

.

Dekan
Da, Niko Buntjelić.

 

Gradska kronika.

Visoki gosti. U ponedjenik jutro bio
je na prolasku na parobrodu ,Miramar“ i
zaustavio se u našem gradu Nj. V. prije-
stolonasljednik Fran-Ferdinand. U strogom
incognitu obašao je od 1—2 sata sa gospo-
đom saprugom knjeginjom Hohenberg, se-
strom joj grof. Chotek i sa svikom grad.
Zaustavio se je u dućanu g. M. Marassi,
kao i prošlog puta, te jo iz bogata izbora,
koji dućan ima, izabrao mnogo narodnih
vezova i starinskih stvari. Okolo 4 sata po
podne otputovao je put Kulora.

Jučer jutro, Nj. V. nadvojvoda Leopold
Salvator, stigao je ovdje na automobilu služ-
benim poslom, preko Hercegovine. Otsio je
u hotel Imperialu, Sutra se vraća preko
Trebinja,

pe
i

 
 
 
 
  
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
  
 
 
 
 
   
 
 
 
 
 
 
 
  
  
 
 
 
 
 
 
 
 
   
 
 
  
  

Broj 53.

Imenovanje. Inžinir g. Stj. Nazor im..
novan je građevnim savjetnikom na namje.
sništvu u Zadru. Iskreno se radujemo m,
zasluženu promaknuću, a ujedno žalimo 4
se od nas dijeli.

Proslava dana slavenskih apostala
u Dubrovuiku bila je čedna ali dostojan
stvena. U oči dana ,,Gundulićeva glazba«
koncertovala je na Bersaljama. Tom prigo.
dom mjesni akademičari sakupiše preko 9)
K. za ,Družbu“. U jutro toga dana otpo.
čela je točno u 9 sati sv. Vlaha služba božja
na staroslavenskom jeziku. Crkva je bil
dupkom puna, a sudjelovali su i izaslanici
svija mjesnih hrvatskih društava i općim
po g. načelniku. Po podne u 8 sati hrvat.
ska općinska glazba obašla je gradom svi.
rajući hrvatske rodoljubne pjesme, a iza
toga započe predavanje u prostorijama mjes
nog Sokola“. Prije predavanja Don Niko
Gjivanović kao tajnik mjesne podružnice
Sv. Ćirila i Metoda“ pozdravi prisutnu go
spodu ističući znamenitost ideje, koju Sla

veni svečano slave. Zatim poda riječ
g.  Onyskiewitzu, koji na tanko  ocrta
život i djela Sv. Ćirila i Metoda
Na koncu predavanja  zaori u dvorani

svestrano aplaudiranje, a glazba precizno
izvrši drugu tačku programa. Na to uz
riječ narodni zastupnik Dr. Milorad Medini,
koji istakne cio historijatone gigantske borbe,
koju su vodili naši pređi za glagoljački je
zik protiv spletaka narodnih dušmana, i 0
važnoj ulozi naše družbe. Gosp. Gjivanović
sa rodoljubnim riječima zaključi predavanje,
na što se publika raziđe pozdravljena svir+
njem glazbe.
š

Sakupljanje je započelo u nedjelju pre
ma objavi Pošto se- sakupljanjem ' nije joi
dovršilo, ne možemo za sad detaljnije 6
tom obavijestiti. Svakako osim rijetkih izni
maka odaziv je priličan te ako bude ovako
ići dalje moći ćemo se zbilja nadati svoti
kojom ćemo se ipak podičiti.

Sv. Jakob. — Čitamo u , Priopćenjim
centralne komisije za očuvanje spomenika:

Po vijestima, koje su ovamo stigle, 0
ćinsko vijeće odlučilo je, prodati ostavljeni
samostan, sada njezino vlasništvo, jednomt
konsorcijumu poduzetnika, koji hoće da s
mostan razore, i na njegovu mjestu sagra&
jedan hotel. Manjina je proti tomu protesti
rala ; biskup se je izjavio spremnim, kupit
manastir i predati ga Salezijancima.

Samostan i crkva uza nj potječu #
XIII. vijeka; samostan, četverokutna zgradi
sa slikovitim dvorištem, finim je osjećaje?
prilagođen okolini. U XVI. vijeku bio »
nekoliko pregrađen; tako su ono doba pr
širili prozore i opskrbili okvirom u stilt
preporoda. Crkva pokazuje plemenite &t
mletačke gotike XIII. vijeka.

U povjesti Dubrovnika igrao je sam?
stan znamenitu ulogu; benediktinski kale
đeri držali su tu znamenitu školu, iz
su izišli poznati učenjaci i pisci(?).

Zgrada se nalazi u najljepšem pol
u neposrednoj blizini Dubrovnika, na
skoj strani zasađenoj maslinovim gajit*
čempresima, na svrsi šetnje, koja vodi
obalu južno od Dubrovnika i koja
krasan izgled osobito na more i na
Lokrum. :

S ovih uzroka izjavljuje se cen!
komisija proti projektu i najodlučnije
vara uzdržavanje samostana“.