Strana 2. CRVENA HRVATSKA“ Broj 56. du. Možda to ne će biti, možda će eukaristički kongres bit ipak, kako dubrovački svećenici kažu, samo či- sto vjerska stvar, premda se za nj zauzimaju najviše gospoda u Spljetu, koja su priredili doček Luegeru, nu činjenica je, ponavljamo, to, da se u te izjave općenito ne vjeruje. I baš na tu činjenicu htjeli smo upozoriti kao na prirodnu posljedicu ponašanja našeg svećenstva u zadnje doba. To su plodovi nerazumna rada onih, koji su zbilja mislili da je u interesu vjere protivit se narodnoj misli, a promišljena rada onog dijela svećenstva. kojemu nije do vjere ni do položaja u narodu, već sa- mo do povlasnog položaja u državi, pa su spremni podupirati svakoga, koji ima vlast u ruci. Dok se ovi po- tonji ne odstrane iz javnog života, dok svećenstvo ne zabaci klerikali- zam, a sjeti se svojih dužnosti prama narodu, dotle će naša javnost svaki njegov pothvat dočekivati zasluženim nepovjerenjem. latvor parlamenta. Parlamenat je zatvoren, pošto nijesu uspjeli pregovori, koji su se zadnjih dana vodili između stranaka i vlade, da sklone opstrukcijoniste na popuštanje. Zatvor se smatra pobjedom slavenske obstrukcije. Ministarstvo Bienerthovo htjelo se oslo- niti na neke stranke, a piama drugim je obećavalo poštivati zakone, Stranke vladine bile su Poljaci i Nijemci, nu one su sači- njavale takovu većinu, da je vlada bila uvijek u pogibli da podlegne u parlamentu Slavenskoj Jednoti i socijalistima. U pitanja agrarne banke trebalo je utećise varci i da većina opstruira te isposluje zaključenje sjed- nice, jer bi inače vlada bila ostala u manjini. Takoj većini nije moglo doći ni na kraj pameti slomiti opstrukciju silom te se je morala upustiti u pregovore. To je naj- bolje razumio Lueger, koji je upotrijebio cijeli svoj upliv, da sklone opstrukcijo- niste na popuštanje. Ovi su na posljetku zahtijevali samo to da parlamenat glasuje a vlada prihvati poznatu resoluciju Susterši- ćevu o agrarnoj banci, a kad je to Bienerth odbio, zatvor parlamenta je bio neodgodiv. Opstrukciju su vodili u prvom redu češki agrarci i slovenski klerikalci. Mlado- česi bi je možda bili zapriječili iz obzira na svoje gradske izbornike, koji nijesu rado gledali da se spiječava sklapanje trgovačkih ugovora sa balkanskim državama, ali kao- noti vješti političari i iskusni parlamentarci : brzo su uvidjeli, da bi bila politika pogrješka pomagati vladi da se slomije opstrukcija. Što bi sami bili rado učiniti, to nijesu htjeli do- pustiti vladi. 'Tako:su opstrukcijonisti bili s te strane slobodni. Jedino četiri dalmatin- ska zastupnika htjeli su da nešto učine proti opstrukciji, s niti su mogli niti su znali. S druge pako strane opstrukcija je do- bila nenadanu pomoć od galičkih rutena i od poljačke pučke stranke, tako da je ona kod zatvora parlamenta bila još jača nego = u početku. Kažu da se parlamenat ne će opet sa- stati prije druge polovine oktobra. Bienerth dakle ima dosta vremena da prouči, može li se u Austriji vladati bez Slavena. prilike u Banovini. U prošlu subotu bila je sjednica zaje- dničkog sabora, da vijeća o aferi d.ra No- vosela. Sjednica je bila dobro posjećena dok su galerije bile prepune znatiželjna svijeta. Ovo zadnjih dana barun Rauch neobi- čno se znojio trčkarajući po Pešti sa svojim podžupanom d.ra Križem i šefom brodske pulicije Vukelićem, koji će svjedočiti, da je dr. Novosel uhvaćen ,in flagranti“. Prigo- godom svog zadnjeg boravka u Budimpešti tražio je Rauch od Wekerla da mu pribavi zadovoljštinu izjavom, po kojoj je povrjeda imuniteta slijedila jedino osudom a ne uap- šenjem, jer žandari nijesu poznavali d.ra Novosela. Odmah na početku sjednice predsjednik sabora dr. Justh dade riječ zast. Hederva- riju, koji izvijesti o povrijedi imuniteta d.ra Novosela. Govornik nazire veliku po- vredu imuniteta, što se osuda izrekla nad zast. dr. Novoselom i to bez dozvole hrvat- skoga i zajedničkog sabora. Govornik na koncu pozivlje presjednika da se taj postu- pak sanira. Na to ustane hrv. del. dr. Popović te izjavljuje, da Hrvati izvještaj Hedervarija primaju na znanje, no pošto min. predsjed- nik ne ima nikakva utjecaja na hrvatske autonomne stvari, to bi najbolje bile da se hrvatski sabor odmah sazove Dr. Vlad ustaje proti razlaganju dr. He dervarija, dokazujući kako je i sam fakat uapšenja velika povreda imuniteta. Predlog Hedervarijev primljen je jednoglasno. Iza velike buke i vike kuća je primila i predlog dr. Vlada. Po tomu barun Rauch nije uspio sa Wekerlovim obećanjem o izjavi. Sad na- staje pitanje da li je Wekerle hotimič- no ispustio svoja izjavu U političkim se krugovima govori, da je Wekerle ne samo znao za predlog d.ra Vlada već da ga da- pače naručio, uslijed čega je barun Rauch ostao potpuno izigran, tako da je jedan no- vinar, koji je doslije zastupao interese ba- runa Raucha izjavio, da ovomu već nema pomoći. Opći je glas da je hrv. ministar Josipović prouzročio poraz Rauchu. Međutim premda i najveći dosadašnji Rauchovi ,pri- jatelji izjavljuju da su Rauchu dani odbro- jeni, ipak hrvatsko-srpska koalicija u te gla- sine ne vjeruje. U idućoj sjednici zastupnik Frano Su- pilo dati će na zajedničko: saboru u ime hrvatskih delegata izjavu, kojom će označiti stanovište Hrvata prama Wekerlovoj vladi. Ova se izjava sa velikim zanimanjem očekuje pogotovo što će tom izjavom označiti i dalj- nju taktiku hrvatsko-srpske koalicije. O tomu ćemo naknadno naše čitatelje izvijestit. Domaće vijesti. Promjena u Bosul. U bečkim se vojnim krugovima govori, da će sadanji zapovjednik u Bosni i zemaljski poglavica general pje- šadije — Marijan _ Varešanin = biti = na jesen imenovan namjesnikom Bosne i Her- cegovine. Ujedno ove će se zemlje u voj- nom pogledu podijeliti tako da će Bosna i sjeverna Dalmacija sačinjavati dosadašnji 15. vojni zbor, dok će Hercegovina i južu Dalmacija dati novi 16. vojni zbor. Zapy vjednik 15. zbora biti će FML. pl. Auffgg. berg a 16. FML. Ivan Cvjetković. Mixichev nasljednik. Na novinske kom. binacije o Mixichevu nasljedniku /javlj osječka ,, Drau“ po zagrebačkim informacijamy da se mjesto odjelnog prestojnika za bogo. štovlje i nastavu ne će predbježno popunja. vati. Vodstvo ovog osjeka đa je predan, banskom savjetniku dru. M. Cuculiću. 1000. Nedavno smo pisali: ,Neka se našem narodn nađe 1000 njih, koji će svojem mjestu, okolici ili krugu sabrati g jednoj godini 100 kruna, pa eto družbi |i. jepog izvanrednog dara od 100.000 krum. Još smo napomenuli, da bi ti vrijedni hr vatski rodoljubi sačinjavali odabranu m. rodnu vojsku; oni bi na svojim prsima ne sili poseban od družbe im poklonjeni znak“, Tomu se je pozivu prvi odazvao g. dr. Gašparac, odvjetnik u Velikoj Gorici. Tj dobri prijatelj naše Istre položio je odmah 100 K i time se je prvi upisao u slavnu družbinu četu. Iza njega je slijedio g. dr. Adolf Scherzer, kr. kot. liječnik u Senju Napomenuti je gospodin sabrao u Senju 231:10 K, a u svom lijepom popratnom pismu na Ravnateljstvo družbe potpisao se: 1 od 1000. Evo dva prekrasna primjen, kojih treba slijediti. U Opatiji i Volovskom su se već neki prijavili. Imena ćemo obje- odaniti doskora, a tako i neke naputke, kojih će se družbini vojnici imati da drže. Upozorujemo već sada da tko se upiše u družbinu četu, bit će mu dužnost, da svake godine sabere odnosno namakne družbi mj- manje 100 kruna. Ustrojit će so i ženski odio, za to se već sada preporučamo našim milim krvatskim sestrama, da se i one upišu u našu vojsku. 1000 družbinih vojnika, 1000 povjere nika, 1000 anđela, koji će ju čuvati i omo gućiti joj, da još i jače pregne oko spas vanja jednog od najljepših krajeva naš rajske domovine. Naprijed za družbu! Gajeva slava. Uprava Matice Dalmatin ske u Zadru, u sjednici 5. srpnja 1909. zaključila je, da stogodišnjicu rođenja hr vatskoga Velikana, slavnog Ljudevita Gajt ovako u Zadru proslavi : 1. Matica Dalmatinska doprinaša odmah družbi sv. Ćirila i Metoda za Istru 100 K; 2. u jeseni tek. godine Matica Dalm+ tinska priredit će u Zadru .svečane zada: šnice, uz zamolnicu na bratsko glazbeno pjevačko društvo ,Zoranić“, da saučestvujt pjevanjem ; 3. istom prigodom priredit će ,Mali& Dalmatinska“ u ,,Hrvatakoj Čitaonici“ u dru prigodno svečano predavanje o našto Velikanu, za koje se rado odazvao go: prof. P. Karlić; 4. istom prigodom priredit će ,Matio“ u Hrvatskom Sokolu“ u Zadru prigodt pučko predavanje i razdijelit će se prigoda! brošura; za ovaj se posao rado odast gosp. prof. dr. M. Perković; 5. ,Matica Dalmatinska“ zamolit će # darska hrvatska i srpska draštva, da sudi“ laju sjajnom koncertu, koji će ,Matiča" * Zadru prirediti ; 6. Osim toga , Matica Dalmatinska“ p# družit će se svim ostalim svečanostims.