U DUBROVNIKU, 17. jula 1909. Cijena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik iza Austro-Ugarsku ma godinu 10 K. Za ino TK reankI iroškovi Ki ns vrsti list, had mu pretplata mine, smatra se predbrojen sa avšasto poiugodište. — IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE \zmz—————————=——=—=———— zzm—— POJEDINI BROJ 10 PARA sdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini === === potledi po soljetu. Kako javlja dopisnik ,,Tribune“ iz Ate- ne, sakupila je Turska na grčkoj granici vrlo velike čete. Grčka vlada izjavljuje, da je ma to opravdano, ako oma pro- tiv toga uloži svoj protest. U Epiru su sku- pljene 24 baterije, dok je Tesalija prepuna vojske. U obadvim je provincijam pozvana pod oružje druga pričuva. Grčka vlada iz- javljuje, da imade pouzdanje u velesile. Isti dopisnik misli, da je rat postao neizbježiv, jer Mladoturci sami, da podignu svoj kod muslimana u Maloj Aziji silno pali prestiž, žele rat protiv omraženih Grka. * Izaslanici jugoslavenskog kluba zastup. Ploj, dr. Matko Laginja i dr. Tresić-Pavičić konferirali su -sa ministrom predsjednikom barunom Bienerthom radi pregovora sa € p- strukeionistima. Članovi toga izaslanstva za- dovoljni su sa odgovorom baruna Bienertha. * Njemački državni kancelar knez Biilow, dao je njemačkim diplomatima. i zastupni- cima Saveznih država u Berlinu oprosni diner, Političkih govora i izjava mije pri tom bilo, ali se je knez sasvim mlnistrima dugo razgovarao o položaju. Općenito se je požalio njegov odstup, te su svi zahvalno odobrili, što on dotle, vodi poslove, dok se ne urede državne financije. Prema nekim kancelarnim izjavama, čini se da on više ne kani doći u rajhstag i ondje najaviti svoj odstup. # Iz Biograda javljaju, da se prije nekoga vremena ondje konstituirao odbor od trgo- vaca i časnika, koji subskripcijom hoće da sakupe četvrt milijuna dinara, da se tim novcem poplaćaju dugovi kraljevića Gjorgja. Ovom akcijom želi biogradski časnički corps da kraljeviću izrazi svoje priznanje, što je tako energično istupio proti zavjerenicima. x U republici Kolumbiji planuo je nena- dno ustanak proti predsjedniku Beyesu, koji se u ovaj mah nalazi u Londonu. Ustaše su se domogle vlade. Grad Barrankvilla osvojen je bez ijednog hica. Izgleda kao da su se sve političke stranke ajedinile u borbu proti predsjedniku. Kod riječke Upiteheadove tvornice tor- ped& naručila je austro-ugarska pomorska uprava prije nekoga vremena tri podmorska broda, koja su sada dogotovljena, pa će se doskora započeti s pokusima. w" Iz Biograda javljaju, da se princesa Jelena zaručila s ruskim generalom Orlovom. Štamparija DeGiulli i dr. = plaća se 40 para po retku, Javljaju iz Beča, da je ministar pravo- suđa Hochenburger upravio na sve sudove okružnicu, kojom ih poziva, neka se strogo drže svih propisa glede zastupničkog imu- niteta. a Vijest ,,Reichposta“ i još nekih listova, ca će se bosanski zbor razdijeliti u dva, oficielno se dementira, Radi se doduše o tom, ali stvar još nije dozrela. S Bivši austrijski ministar predsjednik grof Kazimir Badeni, umro je naglom smrću od kapi na povratku iz Karlovih Vari, na željezničkoj postoji Krasne u Galiciji. Bile su mu 63 godine. S njegovim je imenom skopčana uspomena na najburniju njemačku opstrukciju u zastupničkoj kući. * Ma glavnoj bečkoj pošti izvedeno je ovih dana drsko razbojstvo. Ukrađeno je 16.000 K, koje su bile spremljene za ispla- čivanje na jednom stoliću. Provedena je stroga istraga proti nim jer se sumnja, da,je više njih? noralo sudjelovati kod takovog zločina. # Po vijestima iz Petrograda izgleda, da se u zadnje vrijeme opaža živahnije djelo- vanje terorističke stranke. U Blagovenščen- sku počinjen je atentat na gouvernera bez uspjeha, ali je za to uspio atentat na re- darstvenog predstojnika, koji je ubijen, a da se atentatora nije moglo uhvatiti. I u 'Tiflisu ubijen je jedan redarstveni činovaik. * Vijest iz Soluna glasi, da je svrgnuti sultan Abdul-Hamid htio neku večer pobjeći iz svoje vile, ali su stražari svladali u zad- nji čas njegove podmićene ljude i bijeg mu nije uspio. : U Talijanskoj komori u Rimu došlo je do burnih prizora. Republikanac Colojani u svom žestokom govoru naglasuje, da kad se je moglo povući pred sud jednog ministra Nasi-a, jer si je protupravno prisvojio neke predmete, da se mor sada povući pred taj isti sud i jedan senator i jedan ministar. Ministar pošta Schanzer, veoma uzrujan, hoće da se 4—5 puta obori na Colojani-a, ali bude svaki put spriječen. Mnogi zastup- nici zadržavaju Schanzera i stišću mu ruke. Galerije se izpražnjuju, a sjednica se radi bude zaključuje. Prošlo je već nekoliko mjeseca od aneksije, U nas je bilo ljudi, koji su govorili, da će ipak aneksijom biti Dalmaciji bolje. Kažemo ,ipak“, jer te ljude ne čemo da miješamo s Frankovcima, koji nijesu ni pomiš- Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisl uredništvu lista. Za isjave, priopćena. sahval a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. ljali na posljedice onako provedene anoksije, već i u najtežim časovima samo klicali, da je Bosna hrvatska, slijepo vjerujuć Frankovim garanci- jama. Osim njih bilo je dakle i takovih, koji su shvaćali pogibiju za narod, što se o Bosni rješava bez Bosne i bez Hrvatske, ali svijest nemoći, da se odupru, donekle je ublaživala nada, da će aneksijom pasti mnogo zapreka između Bosne i Dalmacije, te da će obje barem osjetiti koji ekonomski boljitak. Sada naprotiv dolaze gla- sovi, da i ono,.što je izgledalo da smo dobili u doba pred aneksijom, sada je postalo suminjivo ; tako se više ni ne govori :o željeznici Aržano-Bu- gojno, a ima ih, koji su prekrižili i željezničku svezu Knin-Ogulin. Možda nije baš tako, možda. je. njihovo shvaćanje. odjek općeg. pesi kojim se susreta vladina&# podignuće Dalmacije, ali svakako ti glasovi znače, da je u Dalmaciji na- stupilo i kod poznatih entusijasta otrijeznenje, koje je potrebito da se može hladno. razložiti. Ostavimo na stranu pitanja bu- dućnosti, kao n. pr. hoće li se moći dugo održati stanje, koje je aneksi- jom stvoreno. Gledajmo, što je sada, pa čemo lako razabrati, da aneksi- jom Bosna i Hercegovina nijesu se ni malo približile ni Hrvatskoj ni Dalmaciji. Njima još i sad odlučuju što se tiče trgovačkog saobraćaja Beč i Pešta, te kad bi Beč i htio štogod da dade, to mora najprije da iznudi od Pešte. Bosni će doista dobiti svoj sabor, ali i kad bi sabor htio i znao vršiti sva ona prava, koja će mu dati, on će u nekim pi: tanjima biti samo glas naroda, koji vapi u pustinji. i Aneksija je dakle ostavila stvari onako, kako ih je našla, te doklegod se koja promjena ne dogodi, mi se nemamo nadati ničemu. Sabor bo- sanski za Bosnu znači doista boljitak, jer teško da če proti njegovoj izriči- toj volji išta poduzimati, ali u u- pravnoj mašineriji monarhije on znači jedno kolo u stroju više. Prije je naime ovisilo sve o Be- ču i Pešti, a zavisit će 0 RA imami nznm