U DUBROVNIKU, 17. jula 1909.

   

Cijena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik iza Austro-Ugarsku ma godinu 10 K. Za ino
TK reankI iroškovi Ki ns vrsti list, had mu pretplata mine, smatra se

predbrojen sa avšasto poiugodište. —

 

 

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

 

 

\zmz—————————=——=—=———— zzm——
POJEDINI BROJ 10 PARA

 

 

 

sdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini ===

===

potledi po soljetu.

Kako javlja dopisnik ,,Tribune“ iz Ate-
ne, sakupila je Turska na grčkoj granici
vrlo velike čete. Grčka vlada izjavljuje,
da je ma to opravdano, ako oma pro-
tiv toga uloži svoj protest. U Epiru su sku-
pljene 24 baterije, dok je Tesalija prepuna
vojske. U obadvim je provincijam pozvana
pod oružje druga pričuva. Grčka vlada iz-
javljuje, da imade pouzdanje u velesile. Isti
dopisnik misli, da je rat postao neizbježiv,
jer Mladoturci sami, da podignu svoj kod
muslimana u Maloj Aziji silno pali prestiž,
žele rat protiv omraženih Grka.

 

 

 

*

Izaslanici jugoslavenskog kluba zastup.
Ploj, dr. Matko Laginja i dr. Tresić-Pavičić
konferirali su -sa ministrom predsjednikom
barunom Bienerthom radi pregovora sa € p-
strukeionistima. Članovi toga izaslanstva za-
dovoljni su sa odgovorom baruna Bienertha.

*

Njemački državni kancelar knez Biilow,
dao je njemačkim diplomatima. i zastupni-
cima Saveznih država u Berlinu oprosni
diner, Političkih govora i izjava mije pri
tom bilo, ali se je knez sasvim mlnistrima
dugo razgovarao o položaju. Općenito se je
požalio njegov odstup, te su svi zahvalno
odobrili, što on dotle, vodi poslove, dok se
ne urede državne financije. Prema nekim
kancelarnim izjavama, čini se da on više ne
kani doći u rajhstag i ondje najaviti svoj
odstup.

#

Iz Biograda javljaju, da se prije nekoga
vremena ondje konstituirao odbor od trgo-
vaca i časnika, koji subskripcijom hoće da
sakupe četvrt milijuna dinara, da se tim
novcem poplaćaju dugovi kraljevića Gjorgja.
Ovom akcijom želi biogradski časnički corps
da kraljeviću izrazi svoje priznanje, što je
tako energično istupio proti zavjerenicima.

x

U republici Kolumbiji planuo je nena-
dno ustanak proti predsjedniku Beyesu, koji
se u ovaj mah nalazi u Londonu. Ustaše
su se domogle vlade. Grad Barrankvilla
osvojen je bez ijednog hica. Izgleda kao
da su se sve političke stranke ajedinile u
borbu proti predsjedniku.

Kod riječke Upiteheadove tvornice tor-
ped& naručila je austro-ugarska pomorska
uprava prije nekoga vremena tri podmorska
broda, koja su sada dogotovljena, pa će se
doskora započeti s pokusima.

w"

Iz Biograda javljaju, da se princesa

Jelena zaručila s ruskim generalom Orlovom.

Štamparija DeGiulli i dr. =

 

plaća se 40 para po retku,

 

 

Javljaju iz Beča, da je ministar pravo-
suđa Hochenburger upravio na sve sudove
okružnicu, kojom ih poziva, neka se strogo
drže svih propisa glede zastupničkog imu-
niteta.

a

Vijest ,,Reichposta“ i još nekih listova,
ca će se bosanski zbor razdijeliti u dva,
oficielno se dementira, Radi se doduše o
tom, ali stvar još nije dozrela.

S

Bivši austrijski ministar predsjednik
grof Kazimir Badeni, umro je naglom smrću
od kapi na povratku iz Karlovih Vari, na
željezničkoj postoji Krasne u Galiciji. Bile
su mu 63 godine. S njegovim je imenom
skopčana uspomena na najburniju njemačku
opstrukciju u zastupničkoj kući.

*

Ma glavnoj bečkoj pošti izvedeno je
ovih dana drsko razbojstvo. Ukrađeno je
16.000 K, koje su bile spremljene za ispla-
čivanje na jednom stoliću. Provedena je
stroga istraga proti nim jer se
sumnja, da,je više njih? noralo sudjelovati
kod takovog zločina.

#

Po vijestima iz Petrograda izgleda, da
se u zadnje vrijeme opaža živahnije djelo-
vanje terorističke stranke. U Blagovenščen-
sku počinjen je atentat na gouvernera bez
uspjeha, ali je za to uspio atentat na re-
darstvenog predstojnika, koji je ubijen, a
da se atentatora nije moglo uhvatiti. I u
'Tiflisu ubijen je jedan redarstveni činovaik.

*

Vijest iz Soluna glasi, da je svrgnuti
sultan Abdul-Hamid htio neku večer pobjeći
iz svoje vile, ali su stražari svladali u zad-
nji čas njegove podmićene ljude i bijeg mu
nije uspio. :

U Talijanskoj komori u Rimu došlo je
do burnih prizora. Republikanac Colojani u
svom žestokom govoru naglasuje, da kad se
je moglo povući pred sud jednog ministra
Nasi-a, jer si je protupravno prisvojio neke
predmete, da se mor sada povući pred taj
isti sud i jedan senator i jedan ministar.
Ministar pošta Schanzer, veoma uzrujan,
hoće da se 4—5 puta obori na Colojani-a,
ali bude svaki put spriječen. Mnogi zastup-
nici zadržavaju Schanzera i stišću mu ruke.
Galerije se izpražnjuju, a sjednica se radi
bude zaključuje.

Prošlo je već nekoliko mjeseca
od aneksije, U nas je bilo ljudi, koji
su govorili, da će ipak aneksijom
biti Dalmaciji bolje. Kažemo ,ipak“,
jer te ljude ne čemo da miješamo
s Frankovcima, koji nijesu ni pomiš-

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisl uredništvu lista. Za isjave, priopćena. sahval
a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po
godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.

 

 

 

ljali na posljedice onako provedene
anoksije, već i u najtežim časovima
samo klicali, da je Bosna hrvatska,
slijepo vjerujuć Frankovim garanci-
jama. Osim njih bilo je dakle i takovih,
koji su shvaćali pogibiju za narod,
što se o Bosni rješava bez Bosne i
bez Hrvatske, ali svijest nemoći, da se
odupru, donekle je ublaživala nada,
da će aneksijom pasti mnogo zapreka
između Bosne i Dalmacije, te da će
obje barem osjetiti koji ekonomski
boljitak. Sada naprotiv dolaze gla-
sovi, da i ono,.što je izgledalo da smo
dobili u doba pred aneksijom, sada
je postalo suminjivo ; tako se više ni
ne govori :o željeznici Aržano-Bu-
gojno, a ima ih, koji su prekrižili i
željezničku svezu Knin-Ogulin. Možda
nije baš tako, možda. je. njihovo
shvaćanje. odjek općeg. pesi
kojim se susreta vladina&#
podignuće Dalmacije, ali svakako ti
glasovi znače, da je u Dalmaciji na-
stupilo i kod poznatih entusijasta
otrijeznenje, koje je potrebito da se
može hladno. razložiti.

Ostavimo na stranu pitanja bu-
dućnosti, kao n. pr. hoće li se moći
dugo održati stanje, koje je aneksi-
jom stvoreno. Gledajmo, što je sada,
pa čemo lako razabrati, da aneksi-
jom Bosna i Hercegovina nijesu se
ni malo približile ni Hrvatskoj ni
Dalmaciji. Njima još i sad odlučuju
što se tiče trgovačkog saobraćaja
Beč i Pešta, te kad bi Beč i htio
štogod da dade, to mora najprije da
iznudi od Pešte. Bosni će doista
dobiti svoj sabor, ali i kad bi sabor
htio i znao vršiti sva ona prava,
koja će mu dati, on će u nekim pi:
tanjima biti samo glas naroda, koji
vapi u pustinji. i

Aneksija je dakle ostavila stvari
onako, kako ih je našla, te doklegod
se koja promjena ne dogodi, mi se
nemamo nadati ničemu. Sabor bo-
sanski za Bosnu znači doista boljitak,
jer teško da če proti njegovoj izriči-
toj volji išta poduzimati, ali u u-
pravnoj  mašineriji monarhije on
znači jedno kolo u stroju više.
Prije je naime ovisilo sve o Be-
ču i Pešti, a zavisit će 0

 
 

RA

imami nznm