God XIX.

lena je listu unaprijeda: za Dubrovnik ijsa s ins šinačičića Siren ji sdrHje na ilžuličii sia 10 K. Za ino
tvo 10 K i poštarski troškovi. K > no vroti list, kađ mu pretplata mine, smatra se

predbrojen xa ao asto polugodište.

giavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini.
= Štamparija DeGiulli i dr.

 

x će da razumiju.

Ljudi oko ,Prave“ ne će da ra-
lumiju stvari, koje već davno svak
j pokrajini shvaća, pa za to nije
hi čudo, da se svaki dan nalaze u
hovoj neprilici, iz koje im se nije
moguče iskopati, a da ne zapadnu
u druga. Oni hoće u isto doba da
udu politička stranka i katolički
krećenici. Kao političkoj stranci misle
ia je dopušteno pobijati Srbe i slu-
liti se proti njima sredstvima, koje
sključuju i svaku pomisao mirne su-
dnje na drugim poljima, a kao
šećenici hoće da imadu prama Sr-
bima obzira. Spojit jedno i drugo
ie bi mogli i viši političari nego što
u oni, koji se kupe oko , Prave“,
ja za to -i-vidimo, da ,Prava“ neko
ope sasvim u duhu Nastićeyu;

zatim dođe“ vrijeme, gdje
W kao preruši. Sada joj je n. pr.
mjesec pobožnosti i za to je čuje-
no, gdje govori o najvećem blagu
svijeh katolika, o molitvi, o bezbož-
licima, koji to blago hoće da vjer-
ima otmu. Tako je preobladala
nome kršćanska ljubav, da je po-
metnula i navodnike sa ,Srba“.

Mi takih metarmofoza ne trebu-
jemo. Da su se i oni, kad su se od nas
ijelili, držali pravila : ,baška vjera,
taška politika“ bili bi sebi prište-
lili dosta muka i poniženja i ne bi
bili doživjeli, da ih se svak u pokra-
ini uklanja, kao od najnevjernijeg
lementa u našim narodnim borbama,
e dok njihovo političko držanje,
Wlijed nestašice stalnog pravca ovisi
 momentalnim uplivima, dotle su pri-
tojili sebi taktiku, koja i najsvetiju
tvar čini odurnom. A kad im to
tedbaciš, tad misle da imadu prava
vrijediti se.

Tako u tonu uvrijeđena ponosa
pirore u zadnjem broju i o lju-

\, koji ne će da vjeruje onim, koji
puni, da reku, koji je zadatak
iharističkog sastanka. Kad su i gdje

Ito rekli? Zar ćemo smatrat riječi
ki uvjerđ$vanja » Prave“?
\Ko je tako, tad moramo priznati,
% ono, što nam je najviše za-
no u cijelom ovom poslu, uprav

U DUBROVNIKU, 24. jula 1909,

(RVENA HRVATSKA

IZLAZI | SVAKE >VAKE SRIJEDE i SUBOTE

 

Broj 59.

 

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

 

 

 

 

 

 

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Zaizjave, priopćena. sahva)
plaća se 40 para po retku, & sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju. po po
godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.

 

 

 

 

je pisanje ,Prave“. I ne samo ,Pra-
ve“ već i ,Dana“, ,Hrvatstva“,
»Jutra“ i svih onih organa, koji su
pokrenuti tobože da brane vjeru,
a o kojim je javno mnijenje već
davno izreklo svoj sud, da pod vi-
dom vjerskih interesa brane nešto,
što se nikako ne može složiti sa in-
teresima naroda. Što se ti ljudi to-
liko zanimaju za euharistički sasta-
nak, to nije nikakva garancija za nas,
da je sazvan jedino u vjersku svrhu.

Sve nam se naprotiv čini, da
taj  euharistički sastanak pod vi-
dom sastanka naroda hrvatskog ima
služiti anacijonalnoj organizaciji kle-
rikalstva. U programu sastanka ne
vidimo naime ništa, što bi karakte-
rizalo sastanak kao narodni t. j. kao

ko AG zala, koji su se skupili

| određenu

Dame E Moš inje je

= sredstvo, koje. će. i_malo_vještiji . de-

a i molitvuu.

ite

»Oče naš, koji jesi na nebesi,
svetilo se ime tvoje ..... Kruh naš
svagdašnji daj nam ga i danas....“
Ovo je molitva Gospodnja, ovako
nas je Gospod naučio moliti. Nije
nam dakle on dao molitvu samo da
slavimo njega, već i da mu povje-
rimo ono, što cijenimo svojim potre-
bama. Tako molimo svaki dan, a
što bi bilo prirodnije, nego da-kad se
skupimo kao narod, pomolimo se za
potrebe naroda i da se iz naših grudi
vine molba, da On smete naše protiv-
nike i povrati nam ono, što su nam
digli i što nam danomice dižu. Ako
se sastajemo kao Hrvati, ta bi se
molba imala sama izvinuti iz naših
srdaca. Nu po onomu, što čitamo,
reklo bi se da je baš ona isključena.
Imali bismo se dakle sastati kao Hr-
vati, ali kad se sastanemo, svući
hrvatstvo, i pristupiti molitvi, kao da
nemamo boli i nevolja, koje nas kao
narod tište i za koje po božjoj na-
redbi imamo od Njega prositi, da ih
od nas odaleči.

Možda ovakovo  ,snacijonalizo-
vanje“ u svrhu molitve* smatraju
potrebnim ljudi oko ,Prave“, ,Da-
na“ etc. ali mi ga u narodnom po-
gledu smatramo jako pogubnim i —
nimalo kršćanskim. Ako sastanak ima
biti samo katolički, tad bi imao biti

javlja hrvatska ko

pristupačan svakom; ako pak sasta-
nak ima biti hrvatski i srpski, tad
on kao takav mora i imati hrvatsko
i srpsko obilježje.

Mogao bi nam kogod prigovoriti,
da bi se tim izmiješala vjera i poli-
tika; a da baš to mi ne ćemo. Nije
tako! Ne miješa se vjera i politika,
kad se zahtijeva, da u svim vjerskim
činima učesnici osjećaju se sinovi
onoga naroda, kojem po rodu i pri-
padaju. To je čovjeku prirođeno, pa
je,politika baš nastojati, da to čuvstvo
u njemu utamanimo. Ne bismo htjeli,
da je baš to cilj ovako priređenih
euharističkih sastanaka, i da se baš
za to za njih toliko zauzimlju ljudi
oko ,Dana“ i časna im družina. Jer
ako si samo jedan čas uspio uspa-
vati u čovjeku njegov narodni osje-
čaj, tim si ga prometnuo u prosto

magog znati u svakoj prigodi 'u kT niša.
trebiti onako, kako hoće.

Kad bi dakle euharistički sasta-
nak imao tu svrhu, da se ljudi sa-
stanu i pomole, nas on ne bi uzne-
mirivao, ali euharistički sastanak,
pokrenut od ljudi, koji se u nenarod-
noj politici ističu, gdje će ti isti , vođe
katoličkog pokreta“ voditi glavnuriječ,
gdje se naumice hoće nacijonalnost
Hrvata i Srba utopiti u anacijonalnost
klerikalne struje, takav euharistički
sastanak mi moramo gledati sumnji-
vim okom i nazirati u njem još je-
dan lanac u okovima, koje kuju na-
rodnoj misli.

Imamo jedan primjer, koji nam
kaže, kuda taj put vodi. To je
»Prava“. Ona se je začela u istoč-
nom grijehu svakojakih koncesija
narodnog osjećaja modernoj katolič-
koj anacijonalnosti, pa iz pogrješke
do pogrješke došla je dotle, da se
više ne zna ni što hoće ni što je.

O sazivu našega sabora. ,Narodni List“

bio je donio ovo: ,, Pred jedno mjesec dana i mi
smo dobili informaciju iz Beća, da će dal.
matinski sabor biti sazvan u drugoj polovici
mjeseca rujna. Tu je istu stvar — bar kako
respondencija iz Beča —

izjavio ovih dana ministar-predajednik  Bie