Strana 2.

Činovnička zakletva na njemačkom jeziku.
Dalmatinski namjestnik g. N. Nardelli dao
je pozvati sve činovnike namjestništva, koji
su stupili u službu g. 1908. i g. 1909. da
sa zakunu. Obrazac prisege čitao je jedan
presidijalni činovnik samo u njemačkom je-
ziku. Svih 54 činovnika moralo se je po tom

 

Do nasrijemačkom jeziku. — ,Novi List“.

Madžari o procesu. U prošli petak u
Budimpešti obdržavao se sastanak madžar-
skih novinara, društva ,Othon“. Sjednicu
je sazvao društveni predsjednik Eugen Ra-
kosij uslijed poziva francuskih novinara, koji
su se obratili na ,,Otthon“ nek madžarski
novinari interveniraju u prilog optuženika
u zagrebačkom procesu.

I Madžari su stvorili rezoluciju u kojoj
u prvom redu slave svoje viteštvo a u dru-
gom peru ruke, ispričavajući se tim što
Hrvatska ima svoju potpunu nezavisnu su-
dačku autonomiju te da bi oni podigli kod
Hrvata buru ogorčenja, kad bi kušali upli-
vati na tok nedovršene rasprave hrvatskog
suda. Osim toga valja upozorit izjavljuju
nadalje Madžari da su francuski kolege krivo
informirani. U zagrebačkom procesu radi se o
sistematskom bunjenju, koje se tjera sa propo-
vjedaonice u školi pa nadalje o buntovnoj
organizaciji, koja se povela u jednoj stranoj
državi. Tu je kriomčarenje oružja, tu pri-
preme za ustanak, kako bi se otrgao jedan
dio teritorija. Svrha sudbenog postupka jest
da uspostavi istinu, stoga bi ,naš“ upliv
značio atentat na neodvisnost pravorijeka.

* Ali treba spomenuti još i to, da su

* optuženici Slaveni (Srbi) i da im sude Slaveni

(? frankovci) Tako izjavljuju Madžari uz
karakteristički umetak ,Javno mnijenje U-
garske uvijek se je protivilo, koliko u pro-
šlosti toliko u sadašnjosti svakoj samovolji
i svakom progonu rasa i konfesija“.

Ovako resolucija uzbudila je veliko ne-
godovanje kod svih političkih krugova po-
gotovo hrvatskih, koji u tom  nazrijevaju
jasnu tendenciju, po kojoj bi sve one pr-
ljavštine imali sakriti plaštem hrvatske aa-
tonomije u sudstvu. Zaludu bi bilo rasprav-
ljati o tom, dokazujuć kako su madžari
preko Raucha postavili za taj proces naro-
čite suce po svojem ukusu, kako zakon o
sudačkoj neodvisnosti nije još dobio sank-
ciju, u jednu riječ kako ovaj monstruozni
proces nije drugo već oživotvorenje Weker-
leove politike, kad se je zagrozio na silu
skršiti narodni otpor na obranu jezika.

U. pokrajinski zbor
Hrvatske Pučke Napredne Stranke g Dalmaciji

Može se misliti o programu i radu ,,Hr-
vatske Pučke Napredne Stranke“ u Dalma-
ciji što hoćeš, odobravati ili neodobravati,
shvaćati ili nerazumijevati, ali jedno uvijek
stoji; to je stranka najbolje i najjače orga-
nizovana u Dalmaciji. Dokaz skupština pro-
šle nedjelje. Nijednoj stranci dosad nije us-
pjelo da sakupi na jedno mjesto, uz tolike
poteškoće, toliki broj pristaša. Zboru je uče-
stvovalo do 1300 ljudi, Što je još zanimlji-
vije, od to 1300 ljudi nije se našao ni je-
dan, koji bi ma i za čas zaboravio za što
je došao u Dubrovnik. I preko ophoda i
preko skupštine i preko zabave na B
ljama vladno je tako uzoran red, da čovj
ne bi bio vjerovao da se toga dana sjatilo
iz svih krajeva Dalmacije u Dubrovnik pre-

 

»CRVENA HRVATSKA“

ko hiljadu ljudi, da ih nije svojim očima
vidio na ophodu. Svojim ozbiljnim ponaša-
njem oni su pokazali da vjeruju u misao,

“ koja ih je skupila.

U Dubrovniku su naprednjaci bili do-
čekani simpatijom, dakako uz časne“ i
»Prečasne“ iznimke. Zastupnici , Samostalne
organizacije“ prisustvovali su skupštini na
naročiti poziv kao gosti. Na skupštini po-
zdravio ih je načelnik g. Dr. Pero Čingrija
zahvaljujuć na pažnji i počasti, koju je i
ophod i skupština iskazala gradu.

Od učesnika pobudili su najveću pa-
žnju pripadnici stranke iz zapadnih sela
dubrovačkog okružja. Došlo ih je na sasta-
nak 380. Najjače je bila zastupana stonska
općina, pa slanjska, nešto slabije oraška i
šipanska, ali ipak tako, da se vidi kako se
stranka širi sve većma prama zapadu. — Iz
Konavala ih je prisustvovalo dvaestak. To
pokazuje jako širenje stranke po dubrovač-
koj okolici, čemu se uz poznate naše prilike
nije čuditi.

Mnogobrojni Hrvati i Srbi okitili su
bili taj dan svoje kuće trobojnicama hrvat-
skim i srpskim. Uz put od Gruža malo je
koja kuća izostala.

Dolazak i priček.

Dolazak u Graž imao je biti u 7 sati
u jutro. U određeno doba stigli su zbilja
parobrodi , Makarska“ s učesnicima iz Spljeta,
,Cetina“ s učesnicima iz Šibenika i Visa, te
»Mljet“ s učesnicima iz zapadne dubrovačke
okolice. Pričekao ih je mjesni odbor napred-
njaka, u ime koga je pozdravio g. Dr. M.
Mičić, i odbor Srpski, u ime koga je go-
vorio zast. Dr. Stijepo Knežević. Nu pa-
robrodu  ,Evef,. koji je imao dovesti
mnoge učesnike iz  Spljeta, pa  pri-
hvatiti izletnike iz Omiša Makarske i Kor-
čule dogodila se obična neprilika — kvar u
stroju. Tako je Eva zakasnila za puna tri
sata. Ova neugodna upadica poremetila je
cijeli red. Povorka je stigla u grad tek u
11 sati mješte u 8, a skupština, koja je bila
urečena u 10 sati počela je tek u 11*/, sati,
pa je morala bit prekinuta i nastaviti se
poslije podne u 5%, sati. :

Povorku je otvarala kaštelanska glazba.
Pred svakom grupom nosila se velika tabla
sa imenom mjesta iz koga su učesnici. Ona
je ispunila po prilici cijelu placu. Zaustavila
se pred općinom. Glavni odbor sa načelu
predsjednikom Dr. Josipom Smodlakom čtišao
je na općinu da pozdravi načelnika Dr. Pera
Čingriju. Općina je odvratila dižući zastave
na općini i na Orlandu i kiteći se sa sago-
vima. Na Gundulićevom trgu povorka se je
razišla. Malo kasnije slijedila je skupština a
kojoj izvješćujemo na drugom mjestu. U 2
sata prekinuta je bila skupštiva a učesnici
su otišli na zajednički objed.

Zajednički objed.

Bio je u Sokolani a priredio ga je g.
Roberto Odak. Zaista težak posao dati hra-
ne 480 ljudi, a mogao ga je preuzeti na
sebe samo g. Odak. Svi ti ljudi bili su po-
gošćeni u 40 časova. Gosti su ostali i dulje
vremena skupa. Govorili su Dr. Smodlaka,
Dr. Iljadica i drugi. Oni koji nijesu e9 na vrije-
me bili prijavili za ručak, razišli su se tamo amo
po gradu po ostalim gostionama. U 4 sata
krenuli su Stonjani i Slanjani put Gruža,

da još za mraka stignu kući i u svoja sela.

Malo kasnije nastavila se skupština.

Broj 60.

m ————m=mm==mus—au=mm«umummmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm=m

C. K. Poglavarstvo i zbor.

C. K. Poglavarstvo nije zabranilo ni
ophod ni skupštinu, ali kao da je htjelg
pokazati svoje negodovanje i moć. Najprvo
je zabranilo srpskoj glazbi da udara nek,
komade. Kako je pak otišlo sve u redu, a tre.
balo je ipak dati posla ono 76 žandara što
su ih bili doveli u Dubrovnik, došlo im je
na pamet, da im zakon dava pravo pregle.
dati, da li svaki od učesnika na pouzdanom
sastanku ima poziv. Taman se je imalo po.
četi raspravljati o klerikalizma, kad se po.
javi policajni oficijal g. Gruber da pregleda
karte. U skupštini gdje učestvuje 700 osoba,
pregledati svakomu ulazne karte to trajg
barem 1 sat, a kroz to vrijeme ili trebu
prekinuti skupštinu, ili treba pustiti da po.
litički komesar prisustvuje raspravi. Dr. Smo.
dlaka našao je treći ,ili“. Držati po ure če.
ljad na okupu da gledaju što komesar čini,
ima mu bit izgledalo pogibeljno, pustiti da
komesar u monturi dolazi na pouzdani sa
stanak na temelju jednoga zakona, koji is
ključuje prisustvovanje političkijeh komesara
na pouzdanijem sastancima, činilo mu se
smiješno; pa je raspustio skupštinu.

Zabava na Pilama.

Malo kasnije počela je zabava na Pi-
lama. Zabava je jako dobro uspjela u sva
kom obziru. Koncertirale su Hrv. Opć. Gla
zba i Srpska Građanska Muzika a Šibensko
»Kolo“ ispjevalo je dobro nekoliko pjesama.
Cijele Brsalje bile su električno rasvjetljene.
Zabava je trajala do 9 sati a tad su se uče-
snici počeli spremati na odlazak : Kličući
slozi, naprednoj stranci, Dubrovniku i pje
vajući domorodne pjesme krenula je povorka
vođena od dvije glazbe put Gruža. Oko 12
sati parobrodi su se odalečili.

Skupština.

Ovu je otvorio g. Dr. J. Smodlaka kao
predsjednik upravnog odbora stranke s
oduljim govorom, koji je u glavnom obrans
programa i rada hrv. p. n. stranke. Navodi
najprvo razlog i povod, kako je došlo do
toga, da se je osnovala ova stranka, te 0
našem javnom životu, o demokraciji te 0
pravom njezinom značenju, Odbija nadalje
napadaje, da je p. n. stranka protuvjerska i
bezbožna, govori o interesima monarhije i
o interesima našeg naroda te se dotiče i
kmetskog težačkog pitanja. A

Na pozdrav upravljen Dr. Peru Čin-
griji odgovara potonji: smatra napredno
stranke uopće  protutežom. reakcijonarnim
strankama i za narod potrebnim ; zahvaljuić
na simpatijam izraženim gradu, općini i
njemu. Govor našeg načelnika bio je pot
dravljen burnim  pljeskanjem i klicanjem
živio“ sa strane skupštinara. Iza toga i*
vješćuje g. Dr. Tartalja o prošlogodišnjem
radu stranke, Kako je pak u prenapunjenom
kazalištu bila tiska i mesnosna  vrućinh
predsjednik prekida skupštinu, te je odgade
za 5%, sati po podne,

Skupština se je ponovno nastavila is ;
& ura sa izvješćemf g. Dr. Tartalje, koji p*
tanje nabraja sve što je stranka u prošloj
godini uradila, o organizaciji stranke, 0 li
stovima njezinim, o ,Pučkoj Zori“, o pr
svjeti i privredi, o težačkom pitanju t% 9
svim protivnostima, koje je stranke moral
savlađivati pri oživotvorenju svojih osnof&

Iza toga prošlo se je na biranje nov
upravnog odbora te jednoglasno bijaku ori