Strana 2. Činovnička zakletva na njemačkom jeziku. Dalmatinski namjestnik g. N. Nardelli dao je pozvati sve činovnike namjestništva, koji su stupili u službu g. 1908. i g. 1909. da sa zakunu. Obrazac prisege čitao je jedan presidijalni činovnik samo u njemačkom je- ziku. Svih 54 činovnika moralo se je po tom Do nasrijemačkom jeziku. — ,Novi List“. Madžari o procesu. U prošli petak u Budimpešti obdržavao se sastanak madžar- skih novinara, društva ,Othon“. Sjednicu je sazvao društveni predsjednik Eugen Ra- kosij uslijed poziva francuskih novinara, koji su se obratili na ,,Otthon“ nek madžarski novinari interveniraju u prilog optuženika u zagrebačkom procesu. I Madžari su stvorili rezoluciju u kojoj u prvom redu slave svoje viteštvo a u dru- gom peru ruke, ispričavajući se tim što Hrvatska ima svoju potpunu nezavisnu su- dačku autonomiju te da bi oni podigli kod Hrvata buru ogorčenja, kad bi kušali upli- vati na tok nedovršene rasprave hrvatskog suda. Osim toga valja upozorit izjavljuju nadalje Madžari da su francuski kolege krivo informirani. U zagrebačkom procesu radi se o sistematskom bunjenju, koje se tjera sa propo- vjedaonice u školi pa nadalje o buntovnoj organizaciji, koja se povela u jednoj stranoj državi. Tu je kriomčarenje oružja, tu pri- preme za ustanak, kako bi se otrgao jedan dio teritorija. Svrha sudbenog postupka jest da uspostavi istinu, stoga bi ,naš“ upliv značio atentat na neodvisnost pravorijeka. * Ali treba spomenuti još i to, da su * optuženici Slaveni (Srbi) i da im sude Slaveni (? frankovci) Tako izjavljuju Madžari uz karakteristički umetak ,Javno mnijenje U- garske uvijek se je protivilo, koliko u pro- šlosti toliko u sadašnjosti svakoj samovolji i svakom progonu rasa i konfesija“. Ovako resolucija uzbudila je veliko ne- godovanje kod svih političkih krugova po- gotovo hrvatskih, koji u tom nazrijevaju jasnu tendenciju, po kojoj bi sve one pr- ljavštine imali sakriti plaštem hrvatske aa- tonomije u sudstvu. Zaludu bi bilo rasprav- ljati o tom, dokazujuć kako su madžari preko Raucha postavili za taj proces naro- čite suce po svojem ukusu, kako zakon o sudačkoj neodvisnosti nije još dobio sank- ciju, u jednu riječ kako ovaj monstruozni proces nije drugo već oživotvorenje Weker- leove politike, kad se je zagrozio na silu skršiti narodni otpor na obranu jezika. U. pokrajinski zbor Hrvatske Pučke Napredne Stranke g Dalmaciji Može se misliti o programu i radu ,,Hr- vatske Pučke Napredne Stranke“ u Dalma- ciji što hoćeš, odobravati ili neodobravati, shvaćati ili nerazumijevati, ali jedno uvijek stoji; to je stranka najbolje i najjače orga- nizovana u Dalmaciji. Dokaz skupština pro- šle nedjelje. Nijednoj stranci dosad nije us- pjelo da sakupi na jedno mjesto, uz tolike poteškoće, toliki broj pristaša. Zboru je uče- stvovalo do 1300 ljudi, Što je još zanimlji- vije, od to 1300 ljudi nije se našao ni je- dan, koji bi ma i za čas zaboravio za što je došao u Dubrovnik. I preko ophoda i preko skupštine i preko zabave na B ljama vladno je tako uzoran red, da čovj ne bi bio vjerovao da se toga dana sjatilo iz svih krajeva Dalmacije u Dubrovnik pre- »CRVENA HRVATSKA“ ko hiljadu ljudi, da ih nije svojim očima vidio na ophodu. Svojim ozbiljnim ponaša- njem oni su pokazali da vjeruju u misao, “ koja ih je skupila. U Dubrovniku su naprednjaci bili do- čekani simpatijom, dakako uz časne“ i »Prečasne“ iznimke. Zastupnici , Samostalne organizacije“ prisustvovali su skupštini na naročiti poziv kao gosti. Na skupštini po- zdravio ih je načelnik g. Dr. Pero Čingrija zahvaljujuć na pažnji i počasti, koju je i ophod i skupština iskazala gradu. Od učesnika pobudili su najveću pa- žnju pripadnici stranke iz zapadnih sela dubrovačkog okružja. Došlo ih je na sasta- nak 380. Najjače je bila zastupana stonska općina, pa slanjska, nešto slabije oraška i šipanska, ali ipak tako, da se vidi kako se stranka širi sve većma prama zapadu. — Iz Konavala ih je prisustvovalo dvaestak. To pokazuje jako širenje stranke po dubrovač- koj okolici, čemu se uz poznate naše prilike nije čuditi. Mnogobrojni Hrvati i Srbi okitili su bili taj dan svoje kuće trobojnicama hrvat- skim i srpskim. Uz put od Gruža malo je koja kuća izostala. Dolazak i priček. Dolazak u Graž imao je biti u 7 sati u jutro. U određeno doba stigli su zbilja parobrodi , Makarska“ s učesnicima iz Spljeta, ,Cetina“ s učesnicima iz Šibenika i Visa, te »Mljet“ s učesnicima iz zapadne dubrovačke okolice. Pričekao ih je mjesni odbor napred- njaka, u ime koga je pozdravio g. Dr. M. Mičić, i odbor Srpski, u ime koga je go- vorio zast. Dr. Stijepo Knežević. Nu pa- robrodu ,Evef,. koji je imao dovesti mnoge učesnike iz Spljeta, pa pri- hvatiti izletnike iz Omiša Makarske i Kor- čule dogodila se obična neprilika — kvar u stroju. Tako je Eva zakasnila za puna tri sata. Ova neugodna upadica poremetila je cijeli red. Povorka je stigla u grad tek u 11 sati mješte u 8, a skupština, koja je bila urečena u 10 sati počela je tek u 11*/, sati, pa je morala bit prekinuta i nastaviti se poslije podne u 5%, sati. : Povorku je otvarala kaštelanska glazba. Pred svakom grupom nosila se velika tabla sa imenom mjesta iz koga su učesnici. Ona je ispunila po prilici cijelu placu. Zaustavila se pred općinom. Glavni odbor sa načelu predsjednikom Dr. Josipom Smodlakom čtišao je na općinu da pozdravi načelnika Dr. Pera Čingriju. Općina je odvratila dižući zastave na općini i na Orlandu i kiteći se sa sago- vima. Na Gundulićevom trgu povorka se je razišla. Malo kasnije slijedila je skupština a kojoj izvješćujemo na drugom mjestu. U 2 sata prekinuta je bila skupštiva a učesnici su otišli na zajednički objed. Zajednički objed. Bio je u Sokolani a priredio ga je g. Roberto Odak. Zaista težak posao dati hra- ne 480 ljudi, a mogao ga je preuzeti na sebe samo g. Odak. Svi ti ljudi bili su po- gošćeni u 40 časova. Gosti su ostali i dulje vremena skupa. Govorili su Dr. Smodlaka, Dr. Iljadica i drugi. Oni koji nijesu e9 na vrije- me bili prijavili za ručak, razišli su se tamo amo po gradu po ostalim gostionama. U 4 sata krenuli su Stonjani i Slanjani put Gruža, da još za mraka stignu kući i u svoja sela. Malo kasnije nastavila se skupština. Broj 60. m ————m=mm==mus—au=mm«umummmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm=m C. K. Poglavarstvo i zbor. C. K. Poglavarstvo nije zabranilo ni ophod ni skupštinu, ali kao da je htjelg pokazati svoje negodovanje i moć. Najprvo je zabranilo srpskoj glazbi da udara nek, komade. Kako je pak otišlo sve u redu, a tre. balo je ipak dati posla ono 76 žandara što su ih bili doveli u Dubrovnik, došlo im je na pamet, da im zakon dava pravo pregle. dati, da li svaki od učesnika na pouzdanom sastanku ima poziv. Taman se je imalo po. četi raspravljati o klerikalizma, kad se po. javi policajni oficijal g. Gruber da pregleda karte. U skupštini gdje učestvuje 700 osoba, pregledati svakomu ulazne karte to trajg barem 1 sat, a kroz to vrijeme ili trebu prekinuti skupštinu, ili treba pustiti da po. litički komesar prisustvuje raspravi. Dr. Smo. dlaka našao je treći ,ili“. Držati po ure če. ljad na okupu da gledaju što komesar čini, ima mu bit izgledalo pogibeljno, pustiti da komesar u monturi dolazi na pouzdani sa stanak na temelju jednoga zakona, koji is ključuje prisustvovanje političkijeh komesara na pouzdanijem sastancima, činilo mu se smiješno; pa je raspustio skupštinu. Zabava na Pilama. Malo kasnije počela je zabava na Pi- lama. Zabava je jako dobro uspjela u sva kom obziru. Koncertirale su Hrv. Opć. Gla zba i Srpska Građanska Muzika a Šibensko »Kolo“ ispjevalo je dobro nekoliko pjesama. Cijele Brsalje bile su električno rasvjetljene. Zabava je trajala do 9 sati a tad su se uče- snici počeli spremati na odlazak : Kličući slozi, naprednoj stranci, Dubrovniku i pje vajući domorodne pjesme krenula je povorka vođena od dvije glazbe put Gruža. Oko 12 sati parobrodi su se odalečili. Skupština. Ovu je otvorio g. Dr. J. Smodlaka kao predsjednik upravnog odbora stranke s oduljim govorom, koji je u glavnom obrans programa i rada hrv. p. n. stranke. Navodi najprvo razlog i povod, kako je došlo do toga, da se je osnovala ova stranka, te 0 našem javnom životu, o demokraciji te 0 pravom njezinom značenju, Odbija nadalje napadaje, da je p. n. stranka protuvjerska i bezbožna, govori o interesima monarhije i o interesima našeg naroda te se dotiče i kmetskog težačkog pitanja. A Na pozdrav upravljen Dr. Peru Čin- griji odgovara potonji: smatra napredno stranke uopće protutežom. reakcijonarnim strankama i za narod potrebnim ; zahvaljuić na simpatijam izraženim gradu, općini i njemu. Govor našeg načelnika bio je pot dravljen burnim pljeskanjem i klicanjem živio“ sa strane skupštinara. Iza toga i* vješćuje g. Dr. Tartalja o prošlogodišnjem radu stranke, Kako je pak u prenapunjenom kazalištu bila tiska i mesnosna vrućinh predsjednik prekida skupštinu, te je odgade za 5%, sati po podne, Skupština se je ponovno nastavila is ; & ura sa izvješćemf g. Dr. Tartalje, koji p* tanje nabraja sve što je stranka u prošloj godini uradila, o organizaciji stranke, 0 li stovima njezinim, o ,Pučkoj Zori“, o pr svjeti i privredi, o težačkom pitanju t% 9 svim protivnostima, koje je stranke moral savlađivati pri oživotvorenju svojih osnof& Iza toga prošlo se je na biranje nov upravnog odbora te jednoglasno bijaku ori