Strana 2. CRVENA HRVATSKA“ koji imadu srca kazati, da to nije u interesu Hrvatske. A Frankovi ljudi, u koliko im nije sebičnost patrioti- zam ispila, to sve dopuštaju, pače i odobravaju, jer ih je vođa uvjerio, da tako treba, budući da se inače ne bi poštigla ,Velika Hrvatska“. Kakvi su hrvatski radikali“, taki su i ,srpski“. Radikalizam obiju sastoji samo u riječi, u činu su pak prosto sredstvo tuđincu, da preko njih raspolaga narodom u svoje svrhe. prilike u Banovini. U ovo dobaljetne sparine politički život uopće znatno spade, da se dvostrukom silom opet obnovi na jesen, kada će se iznijeti na dv»evni red mnoga znamenita pitanja. Skoro sva politika svede se na stupac političkih novina. Ovom prigodom hrvatsko novinstvo čini iznimku jer nesretne prilike davaju u izobilju materijala. 'Tu je madžarizacija o kojoj smo u prošiom broju govorili, te ve- leizdajnički proces, koji se je sveo iz sud- nice na cijelu Evropu, tu frankovački radi- kalizam tu | najnovije djelo odjelnog pre- stojnika podbana Cuvaja, koji je uzvitlao veliku prašiau u soim političkim krugovima Hrvatske. Evo u čem sastoji : Na 26. pr. mj. dižao je novoimenovani podban Cuvaj u Osijeku u županijskoj dvo- rani pred činovništvom autonomnih i zajed- ničkih oblasti svoj govor, kao komentar go- voru, koji je držao pred zagrebačkim či- novništvom. Tom je prigodom jasno označio na koji će način nastojati riješiti hrvatsko- ugarski spor. Kako sva naša borba koncen- trirala u željezničkoj pragmatici, tako je i Cuvaj označio u glavnom 4 tačke po kojim bi se nastali spor izgladio. Po prvim dvjema “ , tačkama činovnici na željeznicama morali bi biti samo oni Hrvati, koji poznavaju per- fektno madžarski i oni Madžari, koji bi po- znavali hrvatski. Nadalje po trećoj i četvrtoj tački na željeznicama bi se imali primat i oni madžarski i hrvatski činovnici, koji bi se obvezali, da će od nastupa do stanovitog roka naučiti madžarski, odnosno hrvatski jezik. pivo vam, gospoda — doslovne su riječi gosp. podbana — mojih propozicija, koje neka Vam služe bazom, na temelju koje možemo ustrojiti novu i jaku nacijona- lističku stranku, kojoj će biti ciljem spas domovine, 'Time zaključujem“. Po tomu dakle t. zv. unijonistička stranka imala bi prihvatiti pragmatiku, ali ne onakovu kakovom nas mađžari obdaruju. već mngo goru. Nije s toga čudo da je cijela patrijotska štampa izvan rauhovih reptila i ,Hrvatskog Prava“ graknula nad takovim izdajstvom , domaćeg sina“. Dok podban Cuvaj hoće na taj način da osnuje unijonističku stranku dotle ni mi- nistar za ,Hrvatsku“ pl. Josipovich ne zao- staje već otvoreno izjavljuje: ,Moglo bi doći i do toga, da bi se usljed pomanjkanja Hrvata, vještim madžarskom jeziku, namje- štali za banove i ministre hrvatske Madžari, jer se nigdje ne veli da ban ili ministar za Hrvatsku moraju biti Hrvati“. Najprije je min. predsjednik proglasio hrvatskog bana eksponentom madžarske vlade, onda je došao Cuvaj sa svojim prvaš- njim programom, da se jezično pitanje mora riješiti u regnikolarnim deputacijama, a sada dolazi ,hrvatski ministar sa izjavom, da ban i ministar hrvatski mogu biti i Madžari... Mi Hrvati zaista možemo biti ponosni nad državničkom mudrošću tih brvatskih sinova. Domaće vijesti. Odbor za proslavu stogodišnjice Gajeve u Krapini uljudno moli sve one koji se do sada prijaviše za posebni vlak, da si izvole odmah doći po karte u Ćirilo - Metodsku knjižaru (L. Šimunić Preradovićev trg. br. 4. Prijave za posebni vlak molimo čim prije spomenutoj knjižari podnijeti te pri- stojbu za vožnju tamo i natrag odmah kod prijave uplatit da ne bude prigodom odlaska poteškoća sa sakupljanjem novca kako bi vlak točno u opredijeljeno vrijeme iz Zagreb. otići mogao. Broj 62. Vožnja iz Zagreba u Krapinu i natw stoji za II razred K 5. za II razred K 323 Popust nam željeznica nije dozvolila. Sokolsko slavlja u Donjim Kaštelima. \ 8. kolovoza t. g., javno će po prvi put u stupiti: , Hrvatski Sokol Donjih Kaštel u Novom kod Trogira. Nastup biti će q sati po podne. Sva bratska hrv. Sokolsk društva, te prijatelje sokolstva pozivljemo da tu našu slavu uzveličaju svojim pris stvom. Sve hrvatske listove molimo, da ovaj poziv objelodane. Do skora viđenja: Zdravo! Zbor hrv. napredne omladine na Sušak Dne 6., 7. i 8. kolovoza držat će hrv. napr, omladina svoj zbor na Sušaku i to ovin rasporedom : u petak 6. kolovoza do pod program hrv. napr. omladine; po podne: rad hrv. napr. djaštva u narodu; higijenski život djaštva; subota 7. kolovoza do podne; organizacija hrv. napr. omladine; po podne: izdavanje i uređivanje glasila hrv. napredne omladine; ferijalna društva: prenoćišta. N6. djelja 8. kolovoza do podne: hrv. napr omladina i jugoslavenska ideja. Eventualija Brzojavne vijesti, Sastanak vladara. CARIGRAD, 4. — Bugarski car dolazi ovamo koncem Aug usta. ZAGREB, 4. — Sastanak cam Nikole sa engleskim kraljem Eduar dom u velike je uznemirio i ojadio bečku štampu. CARIGRAD, 4. — Vode se pre govori o posjetu ruskog cara. Trgovački ugovor. BEOGRAD, 4. — U jeseni će # nastaviti pregovori o trgovačkom ugovoru s monarhijom. Saziz českog sabora. BEČ, 4 — Česki sabor će sest zvati koncem mjeseca Rujna. U dubrovačkoj Rijec Dr. Bjelovučić. Bilo je to pred ne dugo vrijeme, kad me ta blažena kostobolja dovela do ovih sumpornih kupka do Smrđećeva u Moko- šici Rijeke dubrovačke. Ljudi su govorili, da ove kupke čine čudesa. E baš, rekoh. idem, da vidim. Isprvice bilo dosadno. No upoznao neke goste, dobro se prolazilo, Ko se ne bi rado sjetio — našeg direktora Karla? Malo govori, ali kada počne nigda svršiti. Inače je naš Karlo vrlo prijazan i dobar drug. No osobito mi ostade u srcu junački vojvoda Gjuro Cerović sa Nikšića. To je plemenita slovinska duša. Sin Novice Cerovića, bivši ministar i presjednik Velikog guda na Cetinju. Čovjek vrlo vaspitan, a mio i veseo, kao dobar dan. Ja sam ga uvijek žalio radi nesreće, koja ga prati. Promislite, zatvoriše mu gotovo sav bližnji rod tobože radi bune proti kneza. A on junak odan knezu dušom i tijelom. No, ja ko ja zasitio se muškog razgo- vora, pa potraži gdje, ne bi li našao i dru- gi koji stvor, koji može, da dušu i srce digne u više sfere. x Poslije nekoliko dana sjedio sam u cik zore do prozora. Ptičicu si mogao čuti u šumi, a bezobzirni kokoti kukurijekali ko za prkos. Gdjekoja riba uspljuskala bi se po tihoj rijeci. Ja diveći se tom svibanjskom jutru, opazih lađu pred obalom. Bila u njoj + + + + Ljuba, koja je veslala put Sustje- pana, da ode u grad prodati povrće na Poljanu. Krasno bijaše to djevojče u 18. godini bujna života, snage i ljepote. , . . , Ljuba imala je svoje drago u gradu, ali Bože moj, rijetke su sretne ljubavi, pa ni njoj siroti nijesu cvale ruže. Njena braća, a vrag bi ga znao zašto, opirala se toj bezazlenoj ljubavi. Ljuba mi je bila simpatična, jer je sličila jednoj mi poznatoj gospoji iz mla- dosti, jer je bila mlada i lijepa. Lađa pri- spije do svetostjepanske obale, a Ljuba zabaza put grada ..... I vojvoda Gjura doznao je za ljubav ovo krasne djevojke sa gradskim mladićem. Jedno poslije podne :kockali se nas dvoje sa direktorom. Zatim uzesmo, da šetamo do polja. Kod maslina ispod puta nađosm Ljubu, gdje bere travu. Ej Ljuba, jesi li se, dušo, umorila ? Nijesam gospodo. Sunet peče, ali ne udi. Zavrgosmo razgovor, [i se na pamet i ne sjećam o čem, ali doš je u govoru i na njenu ljubav. Gotovo jt sirota proplakala, pa joj ja na to: Ej Ljub& da će Bog, pa ćeš i 'Ti biti sretna. I nu dvoje ode svojim putem. “ Kadno se ljetos po dogovoru nađosmo u istim kupkama vojvoda i ja, dođe riječi na , . . . Ljubu. Jedno predvečerje, kad je sunce zlatil vrhe kraljevskog Sustjepana, a parobrodi križali Rijeku lijevo-desno, vozile se žene ! djevojke u lađama. U jednoj lađi sjedila # Ljuba sa sinčićem i sa mužem, Pribliših se k nama, ispripovijedala jade i nevoljt dok je napokon sretna postala. No i mi jd se pohvalismo sa zdravljem u tim dobrit kupkama. E, pa šta mislite, čijim posredovanje? postade Ljuba sretnom ? Boga mi, vojvodinim i ničijim drugi I tako bar nas troje ćemo se uvijek ugoda sjećati dubrovačke Rijeke.