Strana 2. = ——=——m=us == m_m —=——m=mumum—mm=m=m=m=mm— = —=—m=<m=m<mam=<m<mmaummmmmzmmmmmmmmm— mmm nju psovka ,Saujud“, po njoj su se Schneideri, Gregorigi, Gessmani i Bergani podigli do ugledna položaja u stranci. Dok iz obzira narodnih interesa kršćansko socijalna stranka ne samo nije opravdana, već i zazorna, po- trebu joj ne mogu dokazati ni kul- turne prilike. Teška je samoobmama, da je ona potrebna zbog naprednja- štva, koje preotimlje maha. Napred- njaštvo se širi najviše baš ondje, gdje su mu političke pogrješke sve- ćenstva pripravile teren, a najbolje bi sredstvo bilo da mu se odupru, kad bi svećenstvo preuzelo iz na- prednjačkog programa sve ono, što što bi moglo, preuzeti. Tada dakako ne bismo vidjeli svećenstvo u službi nenarodne misli, tad re bi ono bilo uvijek na strani jačega proti slabi- jemu, a bilo bi i snosljivije prama modernijem idejama demokratizma i slobode. Ono bi se u jednu riječ dr- žalo naroda, a narod njega. Kršćan- sko socijalna stranka naprotiv još bi ga više odijelila od naroda, i tako širom otvorila vrata onoj struji, koje su svećenici toliko boje, a u borbi s kojom bi prije ili kasnije ipak po- dlegli, jer bi ostali osamljeni. Te osamljenosti kao da se sveće- nici boje, ali mjesto da joj nastoje izbjeći tražeći dodira s narodom, oni se utiču vladi za pomoć. Labava je ta pomoć u narodnim pokretima, kao što je onaj, kroz koji prolazimo. Povjest nas uči, da su se vlade u svim sličnim slučajevima oslanjale na svećenstvo, a ovo na nju, nu da vlada nije ni najmanje oklijevala osloboditi se te pomoći, kad bi joj Dubrovački prijevodi Oviijevih hemnia Ovid je napisao 21 heroidu, koje su uz Metamorfoze i Faste najbolje njegovo djelo i koje su vazda bile: omiljena klasična lek- tira, te su za to od vremena humanizma bile prevađane u svjetske literature pa tako i u hrvatsku. Prvi je hrvatski prijevod od Hvaranina Hanibala Lucića, koji je preveo 16. (Parisovu) poslanicu poč. 16. vijeka i to je uopće jedan od najstarijih prijevoda he- roida, jer je samo tal. i franc. prijevod he- roida za malo godina stariji od Lacićeva. Kako je Ovidova varijacija ljubavi od nai- sentimentalnije do najsensualnije naravni prijelaz od trabadurske u humorističnu lju- bavnu poeziju, tako iza našijeh trubadura Minčetića i Držića dolaze presiavnici huma- nizma Lucić i Š. Zlatarić i uvode |Ovida u našu literaturu (o Lucićevu prijevodu Majk- sner Rad 91). Dubrovački su prijevodi, kao i drugi, paratraze klasičnoga originala jer se nijesu mogle reproducirati klasične ljepote u nije- dnomu jeziku, a Dubrovčanima su sigurno bili i u tomu uzori talijanski prijevodi ono- ga vremena t. j. slobodni prijevodi. Može CRVENA HRVATSKA“ postala neugodna. Ta suradnja vlade sa svećenstvom u pobijanju narodnih aspiracija, često se puta krvavo osve- tila svećenstvu, a nije mu nikad donijela koristi, jer vlade dolaze i prolaze, danas ie reakcijonarna, sutra liberalna, danas dižu što su jučer dale, sve prama interesu države, a ne prema interesu svećenstva. Upliv naprotiv, koje svećenstvo imade u narodu, ostaje, ako ga la- koumno samo ne proigra. To lakoumlje počelo je kod jed- nog dijela našeg svećenstva preuzi- mati odveć maha, te se ste strane hoće da nepromišljeno stavi na kocku blago, što su ga vijekovi nagomilali. Oprez! dok je na vrijeme. Domaće oljesti. Opet u Zadru neredi. Povoda im je dao izlet zadarskog Sokola na Rab. Dr. Masov- čića su pretukli, nekoliko drugih istukli, gdje im štapi nijesu dosizali tu se je gnusni jezik oglasio. Sve dakle kao obično. Što će na ovo Visoka? — Namjesnik Nardelli izjavio je zastupnicima, koji su ga pohodili, da ima već u džepu pristajanje ministarstva na to, da se policija u Zadru podržavi, i da će se u tom smislu iznijeti prijedlog saboru. Po našem mišljenju ima i sada vlada u ruci dosta i suviše sredstava da stavi već malo reda, to ne treba da čeka na privolu sabora na zakonsku osnovu, kojom bi se iznova okrnjela općinska autonomija. Iz Kotora. (Jubilej Bokeljske Morna- rice). — Ove godine starodnevna naša Bo- keljska Mornarica slavi upravo veoma ri- jetki znameniti Jubilej, naime hiljadu i sto godina svog opstanka. Njezin opstanak po- tiče od godine 809., kad bjehu prenešene u Kotor moći sv. Tripuna, mučenika III. vi- jeka po Isusu, rodom iz Kampsade, u ma- loj Aziji. Bokeljska Mornarica od tad pa do se stalao kazati prema klasičnoj naobrazbi Dubrovčana, da su svi prevađali iz origi- nala, a ne iz talijanskoga, a i rakopisi ima- du s lijeva lat. original a s desna hrv;pri- jevod. Svi su prijevodi u osmercima po če- tiri stiha s rimom abab. osim u Zlatarića abba. Norma se u prevađanju broja distiha ne može postaviti, jer neki prevađaju obič- no distih s jednom strofom (Bošković. Be- tondić), a drugi ga prevađaju s 2, 3 i 4 strofe n. pr. Sorgo. Po slobodnijim para- frazama vidi se da se je u dubrov. litera- turi stvorila jedna šablona u prevađanju kaošto i jedan umjetni pjesnički jezik, što bi osobito za heroide značilo, da se je jedan prevađač ugledavo u drugoga. Nijedan pre- vađač nije osobite pjesničke snage, akoprem sa i po slobodnomu prijevodu vidi razlika između boljega i lošijega pjesnika n pr. Betondića i Altesti. Interesantno je što se ovoga tiče mišljenje Appendinovo, koji kaže da su Dubrovčani htjeli s prijevudima po- praviti svoj dijalekat i da nijesu imali dara vlastite invencije, pa su onda prevađali tuđa djela, a rivalitet je potaknuo neke na pre- vađanje već prevedenih heroida.| Dubrovčani su preveli sve 21 heroide u ———m—mussumm——=—mummmmmmm == —=mummammmmmmmmmmmmnanmmmmmmmmm Broj 63. dana današnjeg kojih punih jedanaest vije. kova, bila je prirediteljica i njegovateljicg najveće i najljepše svečanosti u Boki našeg Tripundana. Kad bi ove gradske zidine, ov, more i ova brda mogla progovoriti, kako hi nas začarala veličanstvenim slikama neka. dašnje moći i veličine prošlog sjaja i prošle slave iz cijelog blagostanja i gospodstva! Svega toga živa je još slika naša Bokeljska Mornarica, ona je uprav zadnji ostatak ne. kadašnje naše slavne prošlosti u koju js svaki Kotoranin i svaki Bokelj, koji cijeni predaje svojih pradjedova, duboko zaljubljen i na što gleda ponosom i patriotičkim od. ševljenjem. ,Fides, et Honor“ (Vjera i po štenje), bila je sveđer ono geslo koje je bli. stalo pred očima naše mornarice kroz jeda naest vijekova njenog opstanka, u kojem geslu ona ima zahvaliti, što je vazda uži. vala neograničeno pouzdanje svojih domo- rodaca i pokrovitelja Bokeljske Mornarice proslavit će ovaj svoj Jubilej dne 18. i 19, rujna t. g. Suvišno je isticati važnost ove znamenite proslave. U ovu svrhu bio je iza. bran posebni odbor koji će se pobrinati da sva proslava bude veličanstvena prama ne šim okolnostima da i tim posvjedočimo da je ova od jedanaest vjekova patriotska usta- nova naših pradjedova i danas nami njiho vim RE najsvetiji amanet. estitamo uz nadu da će se ,,momne rica“ znati osloboditi pogubnih upliva, ke jim podliježe u zadnje doba. Ekonomske 1 trgovačke oljesti izvoz Austro-Ugarske u Kanadu. C. K. austro-ugarski konsulat u Kanadi u svom izvješću za g. 1908. upozoruje na ogromni napredak ove zemlje u zadnje vrijeme to korist,koju od toga može crpiti izvozna tr govina. Pri raznolikosti i bogatstvu još posve nesvršenih zemaljskih resourca, nije bil teško predvidjeti, da će tako najednoč ra% puknuta svjetska kriza u Kanadi god. 1907. biti brzo i bez ozbiljne gospodarske štete nadvladana; faktično ova nada nalazi svoji potvrdu u najnovijoj uredovnoj statistici. Ovidove, i to su samo 6 heroida prevedeno od jednoga, sve druge su prevedene od dvojice, trojice. : Najstariji dubr. prijevod heroida je $ muna Zlatarića (4 1620. mlad), za kojeft Đorđićevo pismo popu Radu kaže da * preveo nekoliko poslanica, ali će po literi" nim historicima ipak bit preveo samo s (Leandrovu), koju je Đorđić popunio. Čudso je da Appendini a po njemu ni drugi % spominju taj prijevod. U rkp. prof. Reš tara preveden je gotovo svaki distih %)?. nom strofom, a u koliko ima preinačivan» Đorđićeva u ovomu prijevodu nijesam ?? gao konstatirati, nego bi tu trebalo usport diti izvornu redakciju Zlatarićevu i po" njenu Đorđićevu. Zlatarićev prijevod je de biji od istoga Betondićeva, i jedini je I" jevod koji bi se i u zbrci imena mogao 9" poznat od drugijeh zbog osobitoga me! starinskoga jezika. — Prije nego nastavi? kronološki spomenućemo, da je Polo u ,Došastie Knee k Ankizu“ upotrijebi? jednomu mjestu 14. heroidu, a cijela ugrabjena“ je sastavljena od 16. i 17. risove i Helenine) heroide, t. j. svi ovih heroida razdijeljeni su na lica