Strana 2.

=  ——=——m=us == m_m —=——m=mumum—mm=m=m=m=mm— = —=—m=<m=m<mam=<m<mmaummmmmzmmmmmmmmm— mmm

nju psovka ,Saujud“, po njoj su se
Schneideri, Gregorigi, Gessmani i
Bergani podigli do ugledna položaja
u stranci.

Dok iz obzira narodnih interesa
kršćansko socijalna stranka ne samo
nije opravdana, već i zazorna, po-
trebu joj ne mogu dokazati ni kul-
turne prilike. Teška je samoobmama,
da je ona potrebna zbog naprednja-
štva, koje preotimlje maha. Napred-
njaštvo se širi najviše baš ondje,
gdje su mu političke pogrješke sve-
ćenstva pripravile teren, a najbolje
bi sredstvo bilo da mu se odupru,
kad bi svećenstvo preuzelo iz na-
prednjačkog programa sve ono, što
što bi moglo, preuzeti. Tada dakako
ne bismo vidjeli svećenstvo u službi
nenarodne misli, tad re bi ono bilo
uvijek na strani jačega proti slabi-
jemu, a bilo bi i snosljivije prama
modernijem idejama demokratizma i
slobode. Ono bi se u jednu riječ dr-
žalo naroda, a narod njega. Kršćan-
sko socijalna stranka naprotiv još bi
ga više odijelila od naroda, i tako
širom otvorila vrata onoj struji, koje
su svećenici toliko boje, a u borbi
s kojom bi prije ili kasnije ipak po-
dlegli, jer bi ostali osamljeni.

Te osamljenosti kao da se sveće-
nici boje, ali mjesto da joj nastoje
izbjeći tražeći dodira s narodom, oni
se utiču vladi za pomoć. Labava je
ta pomoć u narodnim pokretima,
kao što je onaj, kroz koji prolazimo.
Povjest nas uči, da su se vlade u
svim sličnim slučajevima oslanjale
na svećenstvo, a ovo na nju, nu da
vlada nije ni najmanje  oklijevala
osloboditi se te pomoći, kad bi joj

Dubrovački prijevodi Oviijevih hemnia

Ovid je napisao 21 heroidu, koje su uz
Metamorfoze i Faste najbolje njegovo djelo
i koje su vazda bile: omiljena klasična lek-
tira, te su za to od vremena humanizma
bile prevađane u svjetske literature pa tako
i u hrvatsku. Prvi je hrvatski prijevod od
Hvaranina Hanibala Lucića, koji je preveo
16. (Parisovu) poslanicu poč. 16. vijeka i to
je uopće jedan od najstarijih prijevoda he-
roida, jer je samo tal. i franc. prijevod he-
roida za malo godina stariji od Lacićeva.
Kako je Ovidova varijacija ljubavi od nai-
sentimentalnije do  najsensualnije naravni
prijelaz od trabadurske u humorističnu lju-
bavnu poeziju, tako iza našijeh trubadura
Minčetića i Držića dolaze presiavnici huma-
nizma Lucić i Š. Zlatarić i uvode |Ovida u
našu literaturu (o Lucićevu prijevodu Majk-
sner Rad 91).

Dubrovački su prijevodi, kao i drugi,
paratraze klasičnoga originala jer se nijesu
mogle reproducirati klasične ljepote u nije-
dnomu jeziku, a Dubrovčanima su sigurno
bili i u tomu uzori talijanski prijevodi ono-
ga vremena t. j. slobodni prijevodi. Može

CRVENA HRVATSKA“

postala neugodna. Ta suradnja vlade
sa svećenstvom u pobijanju narodnih
aspiracija, često se puta krvavo osve-
tila svećenstvu, a nije mu nikad
donijela koristi, jer vlade dolaze i
prolaze, danas ie  reakcijonarna,
sutra liberalna, danas dižu što su
jučer dale, sve prama interesu države,
a ne prema interesu svećenstva.
Upliv naprotiv, koje svećenstvo
imade u narodu, ostaje, ako ga la-
koumno samo ne proigra.

To lakoumlje počelo je kod jed-
nog dijela našeg svećenstva preuzi-
mati odveć maha, te se ste strane
hoće da nepromišljeno stavi na kocku
blago, što su ga vijekovi nagomilali.
Oprez! dok je na vrijeme.

Domaće oljesti.

Opet u Zadru neredi. Povoda im je dao
izlet zadarskog Sokola na Rab. Dr. Masov-

čića su pretukli, nekoliko drugih istukli,
gdje im štapi nijesu dosizali tu se je gnusni
jezik oglasio. Sve dakle kao obično.

Što će na ovo Visoka? —  Namjesnik
Nardelli izjavio je zastupnicima, koji su ga
pohodili, da ima već u džepu pristajanje
ministarstva na to, da se policija u Zadru
podržavi, i da će se u tom smislu iznijeti
prijedlog saboru.

Po našem mišljenju ima i sada vlada
u ruci dosta i suviše sredstava da stavi već
malo reda, to ne treba da čeka na privolu
sabora na zakonsku osnovu, kojom bi se
iznova okrnjela općinska autonomija.

Iz Kotora. (Jubilej Bokeljske Morna-
rice). — Ove godine starodnevna naša Bo-
keljska Mornarica slavi upravo veoma ri-
jetki znameniti Jubilej, naime hiljadu i sto
godina svog opstanka. Njezin opstanak po-
tiče od godine 809., kad bjehu prenešene u
Kotor moći sv. Tripuna, mučenika III. vi-
jeka po Isusu, rodom iz Kampsade, u ma-
loj Aziji. Bokeljska Mornarica od tad pa do

 

se stalao kazati prema klasičnoj naobrazbi
Dubrovčana, da su svi prevađali iz origi-
nala, a ne iz talijanskoga, a i rakopisi ima-
du s lijeva lat. original a s desna hrv;pri-
jevod. Svi su prijevodi u osmercima po če-
tiri stiha s rimom abab. osim u Zlatarića
abba. Norma se u prevađanju broja distiha
ne može postaviti, jer neki prevađaju obič-
no distih s jednom strofom (Bošković. Be-
tondić), a drugi ga prevađaju s 2, 3 i 4
strofe n. pr. Sorgo. Po slobodnijim para-
frazama vidi se da se je u dubrov. litera-
turi stvorila jedna šablona u prevađanju
kaošto i jedan umjetni pjesnički jezik, što
bi osobito za heroide značilo, da se je jedan
prevađač ugledavo u drugoga. Nijedan pre-
vađač nije osobite pjesničke snage, akoprem
sa i po slobodnomu prijevodu vidi razlika
između boljega i lošijega pjesnika n pr.
Betondića i Altesti. Interesantno je što se
ovoga tiče mišljenje Appendinovo, koji kaže
da su Dubrovčani htjeli s prijevudima po-
praviti svoj dijalekat i da nijesu imali dara
vlastite invencije, pa su onda prevađali tuđa
djela, a rivalitet je potaknuo neke na pre-
vađanje već prevedenih heroida.|
Dubrovčani su preveli sve 21 heroide

u ———m—mussumm——=—mummmmmmm == —=mummammmmmmmmmmmmnanmmmmmmmmm

Broj 63.

dana današnjeg kojih punih jedanaest vije.
kova, bila je prirediteljica i njegovateljicg
najveće i najljepše svečanosti u Boki našeg
Tripundana. Kad bi ove gradske zidine, ov,
more i ova brda mogla progovoriti, kako hi
nas začarala veličanstvenim slikama neka.
dašnje moći i veličine prošlog sjaja i prošle
slave iz cijelog blagostanja i gospodstva!
Svega toga živa je još slika naša Bokeljska
Mornarica, ona je uprav zadnji ostatak ne.
kadašnje naše slavne prošlosti u koju js
svaki Kotoranin i svaki Bokelj, koji cijeni
predaje svojih pradjedova, duboko zaljubljen
i na što gleda ponosom i patriotičkim od.
ševljenjem. ,Fides, et Honor“ (Vjera i po
štenje), bila je sveđer ono geslo koje je bli.
stalo pred očima naše mornarice kroz jeda
naest vijekova njenog opstanka, u kojem
geslu ona ima zahvaliti, što je vazda uži.
vala neograničeno pouzdanje svojih domo-
rodaca i pokrovitelja Bokeljske Mornarice
proslavit će ovaj svoj Jubilej dne 18. i 19,
rujna t. g. Suvišno je isticati važnost ove
znamenite proslave. U ovu svrhu bio je iza.
bran posebni odbor koji će se pobrinati da
sva proslava bude veličanstvena prama ne
šim okolnostima da i tim posvjedočimo da
je ova od jedanaest vjekova patriotska usta-
nova naših pradjedova i danas nami njiho
vim RE najsvetiji amanet.

estitamo uz nadu da će se ,,momne
rica“ znati osloboditi pogubnih upliva, ke
jim podliježe u zadnje doba.

Ekonomske 1 trgovačke oljesti

izvoz Austro-Ugarske u Kanadu. C. K.
austro-ugarski konsulat u Kanadi u svom

izvješću za g. 1908. upozoruje na ogromni
napredak ove zemlje u zadnje vrijeme to
korist,koju od toga može crpiti izvozna tr
govina.

Pri raznolikosti i bogatstvu još posve
nesvršenih zemaljskih resourca, nije bil
teško predvidjeti, da će tako najednoč ra%
puknuta svjetska kriza u Kanadi god. 1907.
biti brzo i bez ozbiljne gospodarske štete
nadvladana; faktično ova nada nalazi svoji
potvrdu u najnovijoj uredovnoj statistici.

 

Ovidove, i to su samo 6 heroida prevedeno
od jednoga, sve druge su prevedene od
dvojice, trojice. :
Najstariji dubr. prijevod heroida je $
muna Zlatarića (4 1620. mlad), za kojeft
Đorđićevo pismo popu Radu kaže da *
preveo nekoliko poslanica, ali će po literi"
nim historicima ipak bit preveo samo s
(Leandrovu), koju je Đorđić popunio. Čudso
je da Appendini a po njemu ni drugi %
spominju taj prijevod. U rkp. prof. Reš
tara preveden je gotovo svaki distih %)?.
nom strofom, a u koliko ima preinačivan»
Đorđićeva u ovomu prijevodu nijesam ??
gao konstatirati, nego bi tu trebalo usport
diti izvornu redakciju Zlatarićevu i po"
njenu Đorđićevu. Zlatarićev prijevod je de
biji od istoga Betondićeva, i jedini je I"
jevod koji bi se i u zbrci imena mogao 9"
poznat od drugijeh zbog osobitoga me!
starinskoga jezika. — Prije nego nastavi?
kronološki spomenućemo, da je Polo
u ,Došastie Knee k Ankizu“ upotrijebi?
jednomu mjestu 14. heroidu, a cijela
ugrabjena“ je sastavljena od 16. i 17.
risove i Helenine) heroide, t. j. svi
ovih heroida razdijeljeni su na lica