Strana 2.

 

koumlje. Oni su svojim ponašanjem
skrivili, da će se sabor u Zadru mo-
rati baviti pitanjem, koje da je bo-
lje sreće ne bi bilo nikad ni izašlo
na površinu.

Prilike u Zadru takove su, da je
teško ostati hladan, pa bi lako moglo
biti da se zastupnici nađu u onom
položaju, kao što su bili onda, kad
su zbog ekonomskih nereda na ne-
kim općinama proti svoje volje pri-
stali, da se produlji rok, kroz koji na
upravi općine može ostati vladin po-
vjerenik. Na to ih je prisililo javno
mnijenje, koje nije bilo dostatno
upućeno u zamašaj osnove, prika-
zane saboru. Da se to ne dogodi,
bilo bi dobro, da se novinstvo na
vrijeme pozabavi zakonskom osnovom
o državnom redarstvu u Zadru.

Jedno je vama govoriti — tako
će/nam reći koji zadarski Hrvat —
a drugo je nama primati bata. To
priznajemo, ali ne će biti s gorega
upozoriti na neke stvari.

Prvo svega vlada iznosi pred sa-
bor zakonsku osnovu, da se zadar-
skoj općini digne redarstvo, a da
nije prije iskusila sva ona sredstva,
koja joj sadanji zakon stavlja na ra-
spolaganje, da neredima stane na
put. Ako općina ne vrši svoje duž-
nosti, koje joj zakon nameće, a samo
namjesništvo priznaje da te dužnosti
zadarska općina ne vrši u pogledu
mjesnog redarstva, namjesništvo može
predložiti Zem. Odboru raspust. Taj
raspust nije namjesništvo nigda pred-
ložilo. Ne smeta ako na namjesništvu
misle da i nova općinska uprava
ne bi bila u pogledu mjesnog redarstva
bolja od sadanje, i da bi izbori doveli u
upravu možda iste ljude. Treba da
zastupnici znadu, da se je sve prije
pokušalo, što zakon dopušta, tek
onda mogli bi eventualno pristati na
— posljednje sredstvo, i dignuti po-
liciju općini iz ruka, i to samo za
neko doba.  Stvarati sličan zakon na
neugraničeno vrijeme, bio bi za
dalmatinske općine jako pogibeljan
praecedens, a ne bi bio ni obraz-
ložen faktičnim prilikama. Ako su
naime samo neredi uzrokom, da se
ta zakonska osnova iznosi, ti neredi
po svojoj naravi nijesu takovi, da će
trajat vječito. Ne smije se kazniti
općinu za nemar njezinih upravitelja.

Domaće vljesti.

Hrvatski Sokol u Šibeniku slavi dne 29.
kolovoza desetogodišnjicu svog opstanka.
Prigodom te slave priređuje sokolsku sve-
čanost sa ovim rasporedom :

I. 28. kolovoza u večer bakljada uz
svirku , Šibenske Glazbe“; II, 29. kolovoza
u 5 sati jutrom — budnica ,, Šibenske Glaz-

 

CRVENA HRVATSKA“

be“; III. 29. kolovoza od 7 do 9 sati doček
gostiju i obhod gradom sa glazbama do So-
kolane; IV. 29. kolovoza u 10 i po sati
pokusne vježbe; V. 29. kolovoza u po sata
po pod. zajednički objed uz svirku ,,Šiben-
ske Glazbe“; VI. 29. kolovoza u 4 sata po
podne' javna vježba ma Poljani; VII. 29.
kolovoza u 8 sati po p. ophod gradom;
VIII. 29. kolovoza u 9 sati odlazak gostiju.

Nemoral frankovluka, Frankovci se oda-
vna odlikuju senzacijama. Ono što se nebi
ni vragu snjelo to su oni kadri ne samo
zasnovati već po mogućnosti i ostvariti.
Tako je u prošlu sedmicu ,Pokret“ donio
senzacionalno otkriće o pismima presjednika
frankovačkih učitelja nekoga Iva Klemena,
usljed čega se cijelokupno novinstvo bez
razlike stranaka (osim frankovačkog) u ve-
like uspisalo žestoko se obarajući na tako
bestidnu taktiku, koja demoralizuje hrvatski

narod.
Evo o čemu se radi. Hrvatski učitelji

iz provincije primiše slijedeći cirkular:
P. n. gosp.

»— Izvolite napisati molbu na kr. zem.
vladu i u molbi naznačiti mjesto, koje že-
lite, a isto tako naznačit, da molite premje-
štanje na svoj vlastiti trošak, Molbu poša-
ljite na potpisanog. Uz molbu pošaljite tro-
šak sadanje i buduće potrošarine.

Nadalje morate biti članom potpisanog
kluba, te morate najprvo platiti članarinu i
neku svotu položiti u Starčevićanski izborni
fond“.

Zdravstvujte! Bog i Hrvati!

Zagreb, 12. srpnja.
IVO KLEMEN

presjednik.

O tom postu list zagrebačkih furti-
maša, koji su najbliskiji frankovcima ,Hr-
vatstvo“ u svom uvodniku piše da ,,činje-
nice, što iz toga lista jasno govore sadrža-
vaju jednu veliku. korupciju, nemoral u
našem javnom životu. A promatra li se
stvar jedino sa gledišta stranačke taktike,
onda je ovakova taktika, koju vodi Dr.
Frank prava pravcata bedastoća (ali kakova
bedastoća)! To je najgnusnija politička per-
versnot jer zasnovana pri hladnom razmi-
šljanju .... Ovakova taktika znači isto što
i piliti pod sobom granu, na kojoj stojiš“,
(da. al Frank je tako svoje pristaše pote-
lalio, da one krupne pogrješke, usljed kojih
bi normalne stranke kroz jedan dan za uvijek
nestale, te iste pogrješke frankovačke redove
to većima stiskuju. To je posljedica kužne
zaraze frankovluka).

»Frankovo Pravo“ ima smjelosti izvi-
njavati se, da je takov postupak nuždan, jer
mnogo se puta dogodilo, da su i pokretaši
izrabivali dobrotu d.ra Franka, s toga se on
morao poslužiti učiteljem Klemenom da on
izvidi ,da li dotičnici doista zaslužuju, da
ih se preporuči“, (drugim riječima, ako su
učitelji tako zaglupljeni, te svim frankovim
prljavštinama viču — Hosana! — a pored
toga i novčano se požrtvuju za širenje fran-
kovluka, dobiti će što god žele inače....
što ti je tu ti je. I šuti).

Za hrvatsku lstru, Po čitavoj hrvatskoj
domovini odjeknuo je poklik: Napred za
hrvatsku Istru! I sve marne su ruke u
domoljubnim krajevima darivale svoj obol
za narodni dan. Ali nije dosta da se Istra

pomaže samo na narodni dan, već treba
da marljivo svakom prigodom radimo, što
je u njenu poima do. > si sir Hrvat a
na srce uje i rabi narodni bi
družbe Ž Girila i Metoda, koliki će ii
to čisti godišnji dobitak. Nadalje neka svaki

Broj 64.

katemmnsmmČmmsmmmmmnČameČmsmmmmmmmmmmmČgmmssDsknmmnsm;

rodoljub rabi žigice Ćirilo-Metodskih zidan
iz domaće tvrdke d. d,. ,Drava“ (prije 4.
Reisner) u Osijeku, koje su priznate ka,
najbolje i najsolidnije žigice za kućnu upo.
rabu, a dobiva se od njih 6% čistoga dobi.
tka za Istru. Tu je i sapun u korist , Čirilo.
Metodskih zidara“ iz zagreb. tvornice Farkgi
i Weiss, koji bi trebale sve hrvatske doma.
čice rabiti. A što da rečemo o knjižari g
korist ,Čirilo-Metodskih zidara“ u Zagreby
od koje je mnogi filir pao u korist Istre,
Ista knjižara raspačava cigaretni papirić,
tuljčiće, olovke, brisala, pera i t. d. ,Cirilo.
Metodskih zidara“, pa bi Hrvati bili dužni
da nabavljaju potrebštine u ovoj rodoljubnoj
knjižari. Prenimo se jednom iz obične indo.
lencije, za sve što je hrvatsko i počnimo
ozbilino raditi na domoljudnom, prosvjetnom
i humanitarnom polju naše mile domovine,

Pravni fakultet na Cetinju. Crnogorska
vlada propitala se kod više slavenskih sve.
učilišta, kao i zagrebačkog, ne bi li nekoji
docenti bili skloni preuzeti mjesto kao uči.
telji pravnih znanosti na Cetinju. Knez Ni.
kola hoće, da oja: juridički fakultet na
Cetinju za usposobljenje upravuih i konsu.
larnih činovnika.

I opet vatikan proti glagolici. Rimska
kurija i opet je izdala jedan dekret, koji je
poglavito uperen proti porabi glagolice. Taj
najnoviji dekret upravljen je na austro-
ugarski kler, komu predbacuje kako se do
sada nije provađao dekret od god. 1906.
(taj je dekret veoma ograničavao staroslaven-
sku službu božiju u katoličkim crkvama, jer
se u njemu izričito zahtijevaše, da se gla
golica mora ukinuti u svim onim crkvama,
kojima se kroz zadnjih 30 godina nije trajno
glagoljalo) te pozivlje kler na strogo vršenje
toga dekreta.

Zagrebačka , Hrvatska“ opaža da je ču-
dnovato što ,ovaj dekret pada istodobno,
dok se uz učešće episkopata u Dubrovniku

obdržava euharistični sastanak“.

Frledjungovi dokumenti. ,Obzor“ prim
iz Beča brzojav da se prenose vijesti da &
dr. Friedjung obielodanit sve spise, koji %
odnose na hrvatsko-srpsku koaliciju na te
melju kojih on drži, da može temeljiti svoje.
objede proti koaliciji. Također se doznaje
da će on te svoje dokumente dijeliti prvi
dan rasprave. Sa velikom se znatiželjnosti
očekuje. kakovg je ta vrst dokumenata.

izmirenje u Istri. Na 31 srpnja istarski
je sabor imao di sjednicu, na kojoj su
redana dva predloga, koja jednako glase:
edan od Bennatia u ime Talijana, a drugi
od Spinčića u ime Hrvata. Oba idu za tim
da se za šest godina obustavi općinske izbore
i da se kroz to vrijeme provede proznog
općina. Predlozi su bili jednoglasno prihva
ćeni. U istoj sjednici biran je novi zemalj
ski odbor, koji se sastoji iz pet članeva od
kojih su Talijani dobili tri a Hrvati i Slovenci
dva poimene Andrejčića i dra. Zuocona &
kao zamjenike Dra. Kurelića i prof. Mandića
Istarski je sabor po tom odeš. da %
opet sastane u jesen.

Brzojavne vijesti.

ZAGREB, 11. — Matoš izjavlju:
je u ,Hrv. Slobodi“ da ostavlja frat-
kovce, vijest je izazvala konsternaciju
među mlađim olementima stranke.

CARIGRAD, 11. — Predstoji it-
tervencija velevlasti u sporu među
Grčke i Turske. Položaj posve ozbir
ljan. Novine turske pišu za rat.

SOFIJA, 11. — U slučaju Tur
sko - Grčkog rata očekuje se da %
Bugarska navaliti na Tursku.

STOKHOLM, 11. — . Generalni
štrajk potpuno je proveden u čit
voj Švedskoj. i