Strana 2. koumlje. Oni su svojim ponašanjem skrivili, da će se sabor u Zadru mo- rati baviti pitanjem, koje da je bo- lje sreće ne bi bilo nikad ni izašlo na površinu. Prilike u Zadru takove su, da je teško ostati hladan, pa bi lako moglo biti da se zastupnici nađu u onom položaju, kao što su bili onda, kad su zbog ekonomskih nereda na ne- kim općinama proti svoje volje pri- stali, da se produlji rok, kroz koji na upravi općine može ostati vladin po- vjerenik. Na to ih je prisililo javno mnijenje, koje nije bilo dostatno upućeno u zamašaj osnove, prika- zane saboru. Da se to ne dogodi, bilo bi dobro, da se novinstvo na vrijeme pozabavi zakonskom osnovom o državnom redarstvu u Zadru. Jedno je vama govoriti — tako će/nam reći koji zadarski Hrvat — a drugo je nama primati bata. To priznajemo, ali ne će biti s gorega upozoriti na neke stvari. Prvo svega vlada iznosi pred sa- bor zakonsku osnovu, da se zadar- skoj općini digne redarstvo, a da nije prije iskusila sva ona sredstva, koja joj sadanji zakon stavlja na ra- spolaganje, da neredima stane na put. Ako općina ne vrši svoje duž- nosti, koje joj zakon nameće, a samo namjesništvo priznaje da te dužnosti zadarska općina ne vrši u pogledu mjesnog redarstva, namjesništvo može predložiti Zem. Odboru raspust. Taj raspust nije namjesništvo nigda pred- ložilo. Ne smeta ako na namjesništvu misle da i nova općinska uprava ne bi bila u pogledu mjesnog redarstva bolja od sadanje, i da bi izbori doveli u upravu možda iste ljude. Treba da zastupnici znadu, da se je sve prije pokušalo, što zakon dopušta, tek onda mogli bi eventualno pristati na — posljednje sredstvo, i dignuti po- liciju općini iz ruka, i to samo za neko doba. Stvarati sličan zakon na neugraničeno vrijeme, bio bi za dalmatinske općine jako pogibeljan praecedens, a ne bi bio ni obraz- ložen faktičnim prilikama. Ako su naime samo neredi uzrokom, da se ta zakonska osnova iznosi, ti neredi po svojoj naravi nijesu takovi, da će trajat vječito. Ne smije se kazniti općinu za nemar njezinih upravitelja. Domaće vljesti. Hrvatski Sokol u Šibeniku slavi dne 29. kolovoza desetogodišnjicu svog opstanka. Prigodom te slave priređuje sokolsku sve- čanost sa ovim rasporedom : I. 28. kolovoza u večer bakljada uz svirku , Šibenske Glazbe“; II, 29. kolovoza u 5 sati jutrom — budnica ,, Šibenske Glaz- CRVENA HRVATSKA“ be“; III. 29. kolovoza od 7 do 9 sati doček gostiju i obhod gradom sa glazbama do So- kolane; IV. 29. kolovoza u 10 i po sati pokusne vježbe; V. 29. kolovoza u po sata po pod. zajednički objed uz svirku ,,Šiben- ske Glazbe“; VI. 29. kolovoza u 4 sata po podne' javna vježba ma Poljani; VII. 29. kolovoza u 8 sati po p. ophod gradom; VIII. 29. kolovoza u 9 sati odlazak gostiju. Nemoral frankovluka, Frankovci se oda- vna odlikuju senzacijama. Ono što se nebi ni vragu snjelo to su oni kadri ne samo zasnovati već po mogućnosti i ostvariti. Tako je u prošlu sedmicu ,Pokret“ donio senzacionalno otkriće o pismima presjednika frankovačkih učitelja nekoga Iva Klemena, usljed čega se cijelokupno novinstvo bez razlike stranaka (osim frankovačkog) u ve- like uspisalo žestoko se obarajući na tako bestidnu taktiku, koja demoralizuje hrvatski narod. Evo o čemu se radi. Hrvatski učitelji iz provincije primiše slijedeći cirkular: P. n. gosp. »— Izvolite napisati molbu na kr. zem. vladu i u molbi naznačiti mjesto, koje že- lite, a isto tako naznačit, da molite premje- štanje na svoj vlastiti trošak, Molbu poša- ljite na potpisanog. Uz molbu pošaljite tro- šak sadanje i buduće potrošarine. Nadalje morate biti članom potpisanog kluba, te morate najprvo platiti članarinu i neku svotu položiti u Starčevićanski izborni fond“. Zdravstvujte! Bog i Hrvati! Zagreb, 12. srpnja. IVO KLEMEN presjednik. O tom postu list zagrebačkih furti- maša, koji su najbliskiji frankovcima ,Hr- vatstvo“ u svom uvodniku piše da ,,činje- nice, što iz toga lista jasno govore sadrža- vaju jednu veliku. korupciju, nemoral u našem javnom životu. A promatra li se stvar jedino sa gledišta stranačke taktike, onda je ovakova taktika, koju vodi Dr. Frank prava pravcata bedastoća (ali kakova bedastoća)! To je najgnusnija politička per- versnot jer zasnovana pri hladnom razmi- šljanju .... Ovakova taktika znači isto što i piliti pod sobom granu, na kojoj stojiš“, (da. al Frank je tako svoje pristaše pote- lalio, da one krupne pogrješke, usljed kojih bi normalne stranke kroz jedan dan za uvijek nestale, te iste pogrješke frankovačke redove to većima stiskuju. To je posljedica kužne zaraze frankovluka). »Frankovo Pravo“ ima smjelosti izvi- njavati se, da je takov postupak nuždan, jer mnogo se puta dogodilo, da su i pokretaši izrabivali dobrotu d.ra Franka, s toga se on morao poslužiti učiteljem Klemenom da on izvidi ,da li dotičnici doista zaslužuju, da ih se preporuči“, (drugim riječima, ako su učitelji tako zaglupljeni, te svim frankovim prljavštinama viču — Hosana! — a pored toga i novčano se požrtvuju za širenje fran- kovluka, dobiti će što god žele inače.... što ti je tu ti je. I šuti). Za hrvatsku lstru, Po čitavoj hrvatskoj domovini odjeknuo je poklik: Napred za hrvatsku Istru! I sve marne su ruke u domoljubnim krajevima darivale svoj obol za narodni dan. Ali nije dosta da se Istra pomaže samo na narodni dan, već treba da marljivo svakom prigodom radimo, što je u njenu poima do. > si sir Hrvat a na srce uje i rabi narodni bi družbe Ž Girila i Metoda, koliki će ii to čisti godišnji dobitak. Nadalje neka svaki Broj 64. katemmnsmmČmmsmmmmmnČameČmsmmmmmmmmmmmČgmmssDsknmmnsm; rodoljub rabi žigice Ćirilo-Metodskih zidan iz domaće tvrdke d. d,. ,Drava“ (prije 4. Reisner) u Osijeku, koje su priznate ka, najbolje i najsolidnije žigice za kućnu upo. rabu, a dobiva se od njih 6% čistoga dobi. tka za Istru. Tu je i sapun u korist , Čirilo. Metodskih zidara“ iz zagreb. tvornice Farkgi i Weiss, koji bi trebale sve hrvatske doma. čice rabiti. A što da rečemo o knjižari g korist ,Čirilo-Metodskih zidara“ u Zagreby od koje je mnogi filir pao u korist Istre, Ista knjižara raspačava cigaretni papirić, tuljčiće, olovke, brisala, pera i t. d. ,Cirilo. Metodskih zidara“, pa bi Hrvati bili dužni da nabavljaju potrebštine u ovoj rodoljubnoj knjižari. Prenimo se jednom iz obične indo. lencije, za sve što je hrvatsko i počnimo ozbilino raditi na domoljudnom, prosvjetnom i humanitarnom polju naše mile domovine, Pravni fakultet na Cetinju. Crnogorska vlada propitala se kod više slavenskih sve. učilišta, kao i zagrebačkog, ne bi li nekoji docenti bili skloni preuzeti mjesto kao uči. telji pravnih znanosti na Cetinju. Knez Ni. kola hoće, da oja: juridički fakultet na Cetinju za usposobljenje upravuih i konsu. larnih činovnika. I opet vatikan proti glagolici. Rimska kurija i opet je izdala jedan dekret, koji je poglavito uperen proti porabi glagolice. Taj najnoviji dekret upravljen je na austro- ugarski kler, komu predbacuje kako se do sada nije provađao dekret od god. 1906. (taj je dekret veoma ograničavao staroslaven- sku službu božiju u katoličkim crkvama, jer se u njemu izričito zahtijevaše, da se gla golica mora ukinuti u svim onim crkvama, kojima se kroz zadnjih 30 godina nije trajno glagoljalo) te pozivlje kler na strogo vršenje toga dekreta. Zagrebačka , Hrvatska“ opaža da je ču- dnovato što ,ovaj dekret pada istodobno, dok se uz učešće episkopata u Dubrovniku obdržava euharistični sastanak“. Frledjungovi dokumenti. ,Obzor“ prim iz Beča brzojav da se prenose vijesti da & dr. Friedjung obielodanit sve spise, koji % odnose na hrvatsko-srpsku koaliciju na te melju kojih on drži, da može temeljiti svoje. objede proti koaliciji. Također se doznaje da će on te svoje dokumente dijeliti prvi dan rasprave. Sa velikom se znatiželjnosti očekuje. kakovg je ta vrst dokumenata. izmirenje u Istri. Na 31 srpnja istarski je sabor imao di sjednicu, na kojoj su redana dva predloga, koja jednako glase: edan od Bennatia u ime Talijana, a drugi od Spinčića u ime Hrvata. Oba idu za tim da se za šest godina obustavi općinske izbore i da se kroz to vrijeme provede proznog općina. Predlozi su bili jednoglasno prihva ćeni. U istoj sjednici biran je novi zemalj ski odbor, koji se sastoji iz pet članeva od kojih su Talijani dobili tri a Hrvati i Slovenci dva poimene Andrejčića i dra. Zuocona & kao zamjenike Dra. Kurelića i prof. Mandića Istarski je sabor po tom odeš. da % opet sastane u jesen. Brzojavne vijesti. ZAGREB, 11. — Matoš izjavlju: je u ,Hrv. Slobodi“ da ostavlja frat- kovce, vijest je izazvala konsternaciju među mlađim olementima stranke. CARIGRAD, 11. — Predstoji it- tervencija velevlasti u sporu među Grčke i Turske. Položaj posve ozbir ljan. Novine turske pišu za rat. SOFIJA, 11. — U slučaju Tur sko - Grčkog rata očekuje se da % Bugarska navaliti na Tursku. STOKHOLM, 11. — . Generalni štrajk potpuno je proveden u čit voj Švedskoj. i