Strana 2.

 

kandidata, nego koje su njegove po-
litičke sposobnosti. Katolički su sve-
ćenici mirne savjesti glasovali za
pravoslavnog, pravoslavni za katoli-
ka i nikomu nije dolazilo ni na kraj
pameti, da se tim ogrješuje o svoje
vjersko osvjedočenje.

Tako je negda bilo, može li biti

i sada? Moglo bi, kad se ne bi među '

svećenstvom bila pojavila struja, koja
pozivajući se na rad svećenstva u
prvo doba preporoda, traži za sebe
svu zaslugu za uspjeh i u ime toga
zahtijeva vodstvo, kao da je ono je-
dino kadro spasiti narod. S te strane
mi čujemo svaki dan spominjati, što
je svećenstvo za narod učinilo, a u
isto doba stavlja se kao uvjet za
daljnju suradnju, da svjetovnjaci dadu
obveze da će raditi u katoličkom
duhu, obrazložeći to tim, što je hr-
vatski narod katolički narod.

Takova obveza sama po sebi po-
nizuje i nju ne može dati nikakav
čovjek, koji drži nešto do sebe. Za-
htijevati taku obvezu to je isto što
potpomagati u javnom životu sva-
kojaku gamad, koja ne živi o sebi,
već o kratkovidnosti drugih. Jer samo
taka gamad može davati slične
izjave i primati slične obveze. Nu nije
samo zahtjev po sebi neopravdan i
pogibeljan, već i pretpostavka, na
kojoj počiva, pogriješena. Narod naš
nije naime katolički narod, već samo
dijelom. U samim zemljama na jugu
monarhije, živi toliko naroda našega
pravoslavne i muhamedanske vjero-
ispovijedi, da su u mnogim krajevi-
ma katolici neznatna manjina. Sta-
viti se dakle na stanovište, da je
hrvatski narod katolički narod, znači
odreći se svake nade, da bi taj dio
naroda mogao jednom prigrliti hr-
vatsku misao.

To je barem jasno, a ipak baš
onaj dio svećenstva, koje indentifi-
cira Hrvate s katoličkim dijelom na.
šeg naroda, zanosi se u isto doba
misli velike hrvatske države od
Save do Crne Gore pa i dalje. Kao
da hoće da dade pravo onim Srbima,
koji govore o hrvatskoj propagandi
kao filiali kongregacije ,de propa-
ganda fide“.

Na tom ga putu ne mogu slije-
diti narodne stranke. One ne samo
ne mogu dopustiti svojim pristašama
da preuzimlju obveze, koje bi im
htjelo nametnuti svećenstvo, već tre-
ba da se same stave otvoreno na pro-
tivno stanovište, te kažu narodu,
kako taj put vodi do negacije naro-
dnog načela, na komu je osnovano
cijelo naše djelovanje.

Jedno je što je prije bilo, a dru-

go što je sada. Mi uvijek priznajemo

»CRVENA IIRVATSKA“

 

svećenstvu velike zasluge za narodno
osviještenje, ali iz toga izvoditi, da
se mi moramo slijepo voditi u pro-
past, prem je smjelo. Ako vjerujemo
u jedinstvo naroda srpskoga i hrvat-
skoga imena, ako hoćemo da radimo
u smjeru, da to jedinstvo ne bude
prazna riječ već jednom postane i
djelo, tada moramo biti protivni sva-
kom nastojanju, đa se vjerske oprjeke
koje već u narodu postoje, povećaju.

Ovo je trebalo istaknuti sada, kad
se hoće naš rad protumačiti nekom
protivnosti proti svećenstvu. Mi ni-
jesmo protivni svećenstvu, mi bismo
dapače bili uvijek najspravniji sura-
đivati s njime u narodnom poslu, ali
smo protivni zelotstvu nekih, koji u
krivoj misli, da će to kosistiti vjeri,
a dosta da i sami sebe istaknu, hoće
da hrvatski narod svrate na krive
pute vjerskog intransigentstva, koje
se ne može nikako složiti s narodnom
koristi. Čim bude više ova struja u
svećenstvu prevlađivati, tim će jaz
između nas i njih biti veći. Bude li
pak sreća pa razboritiji uvide, da ih
na tom putu ne može slijediti nije-
dan razboriti patriot, već samo uli-
zice, koji se nadaju pomoću svećen-
stva podići na račun naroda; bude
li sreće pa u svećenstvu prevlada
narodna misao, tad ćemo mi biti
prvi, da mu pružimo ruku i rečemo:
Ajmo, braćo, na posao, narod nas
čeka.

 

Domaće oljesti.

Dne 15. kolovoza biti će velika proslava
stogodišnjice D.ra L. Gaja u Krapini, te
tom prilikom polazi posebni vlak iz Zagreba
u Krapinu sa južnoga kolodvora u 5 sati
jutrom a vraća se u Zagreb istog dana u
11 sati noću. Vozne karte izdavati će se
kod blagajne na južnom kolodvoru, pa je
s toga nužno, da svi oni, koji se jesu i koji
nijesu za taj vlak prijavili, pravodobno na
kolodvor dođu, da vlak ne će imati zaka-
šnjenja. Prijaviti se valja u Ćirilo-Metodskoj
knjižari Zagreb, Preradovićev trg broj 4.

Primamo iz učiteljskih krugova: ,, Uči-
telji, Starčevićanci!“ -—- Nekakvi naši Jere-
mije uzdišu u ,Pravoj“ što i dalm. učitelji
Starčevićanci nijesu politički organizovani i
što nemaju svoga kluba kao njihovi kolege
u Banovini, koji ,stoje u prvim redwima
narodnih boraca, čvrsta su i nepobjediva fa-
langa“. Htjeli bi naši imati sličnu organi-
zaciju, pa da s istarskim, bosansko-hercego-
vačkim i banovinskim istomišljenicima budu
& suskoj svezi“. ,Kako bi to lijepo bilo!“
Al kako bi to lijepo bilo, kad bi sa i u
Dalmaciji osnovao čisti komitet povrh
vladinoga nastavnoga odjela, pa dijelio uči-
teljska mjesta i ine pogodnosti, kako to
čini istomišljenički ,klub učitelja Starčevi-
ćanaca“ u Zagrebu! Kako bi to bilo lijepo,
kad bi jedan od onih ,,nekoliko“ iz , Prave“
mogao nasljedovati g. Ivu Klemena, te štam-

Broj 65.

MistnitantarnmtnmtasmmmmssNfhnmmmmhnftnČdnuAfDCSak_

pavati i razašiljati cirkulare, kakve je, g
Klemen slao banovinskim učiteljima! Ry,
toga crkulara :

P. n. g.

Na Vaše posljednje pismo upravljeno na ye
leuč. gosp. d.ra Josipa Franka, odgovara Vam pot.
pisani klub u ime njegovo sljedeće :

Izvolite napisati molbu naznačiti mjesto koje
želite, a isto tako naznačiti, da molite premještenje
na svoj vlastiti trošak. Molbu pošaljite na potpisa.
nog. Uz molbu posaljite trošak sadanje i buduć.
poštarine.

Nadalje morate biti članom potpisanog kluba, te
morate naprvo članarinu od 2 K platiti i neku svotu
makar i najmanju položiti u Starčevićanski izbori
fond.

Znajte naime, da silnih troškova imađemo, 4
nije pravo, da pojedini pristaše iz vlastitog džepa
sve sami troše.

Zdravstvujte ! Bog i Hrvati!

Klub učitelja Starčevićanaca

Zagreb, 12. srpnja 1909.

Ivo Klemen

predsjednik.

Iločki trg br. 12.
Ovom cirkularu ne treba tumača. Ako
nije nemoralan, nije ni more slano, A kako
su moralni njegovi auktori, dokazuje što su
cirkular providjeli gesloin : , Bog i Hrvati!“
A mi sada pozivljemo ono nekoliko ući-
telja Starčevićanaca, koji se u ,, Pravoj“ izra-
zuju solidarnim s Klemenom i družinom,
koji se za nje oduševljuju, da nam izjave:
da li smatraju poštenim onako djelovanje
njihovih istomišljenika u Banovini? Ako
smatraju, neka gospoda izađu sa svojim či-
stim imenima, da ne trpi ugled našeg stališa.
Ako se junaci srame izaći na svijetlo,
hoće li onda ostali učitelji javno osuditi i
sramotnim proglasiti ,moral“, što ga Kle-
men i družina navješćuju Hrvatskom na-

rodu. Učitelji iz kotara dubrovačkog.

Rapport de la Chambre de Commerce st
d' industrie a Zagreb. Pod tim naslovom iz-
dala je naša napredna trgovačka-obrtnička

komora u francuskom jeziku obsežan izva-
dak svog hrvatskog izvještaja o mnarodno-
gospodarstvenim prilikama njenog okružja
u g. 1908. Izvadak taj zaprema u svemu
četiri tiskovna arka i sastavljen je tako, da
predočuje inozemstvu kratkim nu vjernim
crtama gospodarstveno stanje naše domovine.
Ovo je prvo izvješće, izdano na francuskom
jeziku, nu ne samo prvo od naše, već u
opće od sviju komora naše monarhije, Ze
grebačka komora slijedi i u tim  publikaci-
jama načelo, na se imade hrvatski kao i
ostali slavenski narodi, predstaviti inozem-
stvu, uz svoj vlastiti jezik i u franceskom
jeziku, koji je prihvaćen kao -diplomatski
po cijelom svijetu. Francuski sastavak po-
tiče iz pera komorskog tajnika g Milana
Krešića. .

Poštanske vijesti. Sa 1. kolovoza prei-
načio se je raspored brzih Lloydovih prugs
Trst-Kotor I, II, III i povratak samo u to
liko, što sve tri rečene pruge na polasku
dolaze u Pulj za četvrt sata prije, a na p&-
vratku odlaze iz Pulja za četvrt sata kašnie,
tako da je stanka u Pulju produljena ns
četvrt sata bilo na polasku koli na povratku.

Porezni odio c. k. poglavarstva, U swisli
čl. IV do XI. Zakona 25. oktobra 1896. D.
2. L. br. 220 vrhu izravnih ličaih pore
e. k. Ministarstvo financija otpisom 20. jul*
t. g. br. 53068 našlo je da ustanovi za g%
dina 1909. 15% otpusta za zemljarinu, 4
kučarinu, isključiv porez od 5% na zgrad?
privremenim prosto od poreza otpust od