Strana 2. kandidata, nego koje su njegove po- litičke sposobnosti. Katolički su sve- ćenici mirne savjesti glasovali za pravoslavnog, pravoslavni za katoli- ka i nikomu nije dolazilo ni na kraj pameti, da se tim ogrješuje o svoje vjersko osvjedočenje. Tako je negda bilo, može li biti i sada? Moglo bi, kad se ne bi među ' svećenstvom bila pojavila struja, koja pozivajući se na rad svećenstva u prvo doba preporoda, traži za sebe svu zaslugu za uspjeh i u ime toga zahtijeva vodstvo, kao da je ono je- dino kadro spasiti narod. S te strane mi čujemo svaki dan spominjati, što je svećenstvo za narod učinilo, a u isto doba stavlja se kao uvjet za daljnju suradnju, da svjetovnjaci dadu obveze da će raditi u katoličkom duhu, obrazložeći to tim, što je hr- vatski narod katolički narod. Takova obveza sama po sebi po- nizuje i nju ne može dati nikakav čovjek, koji drži nešto do sebe. Za- htijevati taku obvezu to je isto što potpomagati u javnom životu sva- kojaku gamad, koja ne živi o sebi, već o kratkovidnosti drugih. Jer samo taka gamad može davati slične izjave i primati slične obveze. Nu nije samo zahtjev po sebi neopravdan i pogibeljan, već i pretpostavka, na kojoj počiva, pogriješena. Narod naš nije naime katolički narod, već samo dijelom. U samim zemljama na jugu monarhije, živi toliko naroda našega pravoslavne i muhamedanske vjero- ispovijedi, da su u mnogim krajevi- ma katolici neznatna manjina. Sta- viti se dakle na stanovište, da je hrvatski narod katolički narod, znači odreći se svake nade, da bi taj dio naroda mogao jednom prigrliti hr- vatsku misao. To je barem jasno, a ipak baš onaj dio svećenstva, koje indentifi- cira Hrvate s katoličkim dijelom na. šeg naroda, zanosi se u isto doba misli velike hrvatske države od Save do Crne Gore pa i dalje. Kao da hoće da dade pravo onim Srbima, koji govore o hrvatskoj propagandi kao filiali kongregacije ,de propa- ganda fide“. Na tom ga putu ne mogu slije- diti narodne stranke. One ne samo ne mogu dopustiti svojim pristašama da preuzimlju obveze, koje bi im htjelo nametnuti svećenstvo, već tre- ba da se same stave otvoreno na pro- tivno stanovište, te kažu narodu, kako taj put vodi do negacije naro- dnog načela, na komu je osnovano cijelo naše djelovanje. Jedno je što je prije bilo, a dru- go što je sada. Mi uvijek priznajemo »CRVENA IIRVATSKA“ svećenstvu velike zasluge za narodno osviještenje, ali iz toga izvoditi, da se mi moramo slijepo voditi u pro- past, prem je smjelo. Ako vjerujemo u jedinstvo naroda srpskoga i hrvat- skoga imena, ako hoćemo da radimo u smjeru, da to jedinstvo ne bude prazna riječ već jednom postane i djelo, tada moramo biti protivni sva- kom nastojanju, đa se vjerske oprjeke koje već u narodu postoje, povećaju. Ovo je trebalo istaknuti sada, kad se hoće naš rad protumačiti nekom protivnosti proti svećenstvu. Mi ni- jesmo protivni svećenstvu, mi bismo dapače bili uvijek najspravniji sura- đivati s njime u narodnom poslu, ali smo protivni zelotstvu nekih, koji u krivoj misli, da će to kosistiti vjeri, a dosta da i sami sebe istaknu, hoće da hrvatski narod svrate na krive pute vjerskog intransigentstva, koje se ne može nikako složiti s narodnom koristi. Čim bude više ova struja u svećenstvu prevlađivati, tim će jaz između nas i njih biti veći. Bude li pak sreća pa razboritiji uvide, da ih na tom putu ne može slijediti nije- dan razboriti patriot, već samo uli- zice, koji se nadaju pomoću svećen- stva podići na račun naroda; bude li sreće pa u svećenstvu prevlada narodna misao, tad ćemo mi biti prvi, da mu pružimo ruku i rečemo: Ajmo, braćo, na posao, narod nas čeka. Domaće oljesti. Dne 15. kolovoza biti će velika proslava stogodišnjice D.ra L. Gaja u Krapini, te tom prilikom polazi posebni vlak iz Zagreba u Krapinu sa južnoga kolodvora u 5 sati jutrom a vraća se u Zagreb istog dana u 11 sati noću. Vozne karte izdavati će se kod blagajne na južnom kolodvoru, pa je s toga nužno, da svi oni, koji se jesu i koji nijesu za taj vlak prijavili, pravodobno na kolodvor dođu, da vlak ne će imati zaka- šnjenja. Prijaviti se valja u Ćirilo-Metodskoj knjižari Zagreb, Preradovićev trg broj 4. Primamo iz učiteljskih krugova: ,, Uči- telji, Starčevićanci!“ -—- Nekakvi naši Jere- mije uzdišu u ,Pravoj“ što i dalm. učitelji Starčevićanci nijesu politički organizovani i što nemaju svoga kluba kao njihovi kolege u Banovini, koji ,stoje u prvim redwima narodnih boraca, čvrsta su i nepobjediva fa- langa“. Htjeli bi naši imati sličnu organi- zaciju, pa da s istarskim, bosansko-hercego- vačkim i banovinskim istomišljenicima budu & suskoj svezi“. ,Kako bi to lijepo bilo!“ Al kako bi to lijepo bilo, kad bi sa i u Dalmaciji osnovao čisti komitet povrh vladinoga nastavnoga odjela, pa dijelio uči- teljska mjesta i ine pogodnosti, kako to čini istomišljenički ,klub učitelja Starčevi- ćanaca“ u Zagrebu! Kako bi to bilo lijepo, kad bi jedan od onih ,,nekoliko“ iz , Prave“ mogao nasljedovati g. Ivu Klemena, te štam- Broj 65. MistnitantarnmtnmtasmmmmssNfhnmmmmhnftnČdnuAfDCSak_ pavati i razašiljati cirkulare, kakve je, g Klemen slao banovinskim učiteljima! Ry, toga crkulara : P. n. g. Na Vaše posljednje pismo upravljeno na ye leuč. gosp. d.ra Josipa Franka, odgovara Vam pot. pisani klub u ime njegovo sljedeće : Izvolite napisati molbu naznačiti mjesto koje želite, a isto tako naznačiti, da molite premještenje na svoj vlastiti trošak. Molbu pošaljite na potpisa. nog. Uz molbu posaljite trošak sadanje i buduć. poštarine. Nadalje morate biti članom potpisanog kluba, te morate naprvo članarinu od 2 K platiti i neku svotu makar i najmanju položiti u Starčevićanski izbori fond. Znajte naime, da silnih troškova imađemo, 4 nije pravo, da pojedini pristaše iz vlastitog džepa sve sami troše. Zdravstvujte ! Bog i Hrvati! Klub učitelja Starčevićanaca Zagreb, 12. srpnja 1909. Ivo Klemen predsjednik. Iločki trg br. 12. Ovom cirkularu ne treba tumača. Ako nije nemoralan, nije ni more slano, A kako su moralni njegovi auktori, dokazuje što su cirkular providjeli gesloin : , Bog i Hrvati!“ A mi sada pozivljemo ono nekoliko ući- telja Starčevićanaca, koji se u ,, Pravoj“ izra- zuju solidarnim s Klemenom i družinom, koji se za nje oduševljuju, da nam izjave: da li smatraju poštenim onako djelovanje njihovih istomišljenika u Banovini? Ako smatraju, neka gospoda izađu sa svojim či- stim imenima, da ne trpi ugled našeg stališa. Ako se junaci srame izaći na svijetlo, hoće li onda ostali učitelji javno osuditi i sramotnim proglasiti ,moral“, što ga Kle- men i družina navješćuju Hrvatskom na- rodu. Učitelji iz kotara dubrovačkog. Rapport de la Chambre de Commerce st d' industrie a Zagreb. Pod tim naslovom iz- dala je naša napredna trgovačka-obrtnička komora u francuskom jeziku obsežan izva- dak svog hrvatskog izvještaja o mnarodno- gospodarstvenim prilikama njenog okružja u g. 1908. Izvadak taj zaprema u svemu četiri tiskovna arka i sastavljen je tako, da predočuje inozemstvu kratkim nu vjernim crtama gospodarstveno stanje naše domovine. Ovo je prvo izvješće, izdano na francuskom jeziku, nu ne samo prvo od naše, već u opće od sviju komora naše monarhije, Ze grebačka komora slijedi i u tim publikaci- jama načelo, na se imade hrvatski kao i ostali slavenski narodi, predstaviti inozem- stvu, uz svoj vlastiti jezik i u franceskom jeziku, koji je prihvaćen kao -diplomatski po cijelom svijetu. Francuski sastavak po- tiče iz pera komorskog tajnika g Milana Krešića. . Poštanske vijesti. Sa 1. kolovoza prei- načio se je raspored brzih Lloydovih prugs Trst-Kotor I, II, III i povratak samo u to liko, što sve tri rečene pruge na polasku dolaze u Pulj za četvrt sata prije, a na p&- vratku odlaze iz Pulja za četvrt sata kašnie, tako da je stanka u Pulju produljena ns četvrt sata bilo na polasku koli na povratku. Porezni odio c. k. poglavarstva, U swisli čl. IV do XI. Zakona 25. oktobra 1896. D. 2. L. br. 220 vrhu izravnih ličaih pore e. k. Ministarstvo financija otpisom 20. jul* t. g. br. 53068 našlo je da ustanovi za g% dina 1909. 15% otpusta za zemljarinu, 4 kučarinu, isključiv porez od 5% na zgrad? privremenim prosto od poreza otpust od