ško zi

etiam

ORGAN KIT

- za e saa

 

 

 

Strana 2.

nas idu, smatra preuzetnosti, koju
treba kazniti.

Dokle će taj nazor vladati, zavi-
sit će dosta o nama. Naš glavni ne-
prijatelj treba da bude dakako Mad-
žar, ali boreći se s njime treba da
znamo da se borimo ujedno i s Be-
čom, i sa svim onim, koji u našem
narodu vide samo inferiorni narod,
kojemu je jedino slušati i pustiti se
voditi od ,pametnijih“. Ako naša
borba dokaže, da znamo što hoćemo
i da znamo razlikovati prividnu ko-
rist od realne koristi, nemoguće od
mogućega, doći će vrijeme da će
promijeniti svoje mišljenje i oni ko-
jima je hrvatski narod sada sa svo-
jim zahtjevima samo — dosadan.

 

Domaće vijesti.

Istup g. A. Matoša. A. G. Matoš pripo-
slao je ,Hrvatskoj Slobodi“ od 10. o. m.
slijedeću izjavu :

,Uvjerivši se u posljednje vrijeme, da
politika Dr. J, Franka više škodi nego koristi
pravim interesima Hrvatske i njenih prava,
prestajem biti suradnik ,,Hrvatskog Prava“
i član Frankove stranke s tim, da sebi uzi-
mam natrag svoju liberalnu slobodu, koja
je iznad svih stranaka i koterija.

O razlozima, koji su me naveli na taj
korak, koji je više potreba moje savjesti
nego politički, obavijestit ću javnost naj-
skorije. Dolje Rauch! Dolje tiranija! Ži-
vjela Hrvatska !

Zagreb 10. kolovoza 1905.

A. G. Matoš,

Upada u oči jedna zanimiva pojava pri.
godom Matoševa istupa, koja sastoji u ču-
dnovatoj šutnji, kojom je taj fakat popratilo
banovinsko novinstvo te se ograničilo da
zabilježi tek hroničnu vijest o njegovom
istupu, dok ,Hrvatsko Pravo“ ni to. Sva-
kako i sam pojav posvemašnje šutnje mno-
go nam govori, a u prvom redu, kako se
samim istupom ipak ne zaboravljaju sve
one pogreške. koje je jedan kroz dugo vre-
mena počinja pogotovo kao intimus Dr. Franka
koji je vlastitim potpisom znao istupiti u
»Hrv. Pravu“ kadgod bi se radilo, da ob-
mami javnost opravdajući razne prljavštine
frankovluka. Možda je Matoš u tom pogledu
obmamio sama sebe, zanijevši se tako za
Franka, da je prama njemu izgubio svaku
sposobnost zdravog kriterija pa slijepo se
pouzdavao u njegov patrijotični rad, možda
+... al to je vrlo teško pietpostaviti za
jednoga Matoša, koji se broji među majda-
rovitije hrvatske književnike mlađe ge-
neracije. Šutnja nam je ,Hrvatskog Prava“

razumljiva. Ta Matoš, taj dosadanji najinti-

mniji drug d.ra Franka, obećao je obavije-
stiti javnost o uzrocima, koji su ga naveli
da istupi, a to bome nije indiferentno, kad
je poznato da je on upućen i u one zaku-
lisne intrigue frankov! a, o kojima javnost
tek nagađa, ali za koje telići nikako ne
smiju obaznat, pogotovo ne od jedne vjero-
dostojne osobe. I da bi već unaprijed para-
lizirali dojam njegovih otkrića, već su na

izdajicu hrvatskog naroda. Matoš je već za-

, počeo u ,,Hrvatskoj Slobodi“ iznašati niz

»CRVENA HRVATSKA“

—_O S

svojih članaka pod naslovom , Zašto odoh“
čiji ćemo pregled naknadno iznijeti.
Hrvatski glumci iz Zagreba (gg. Josip

- Pastirce, Vladimir Kešelj, gđica Katica Ka-

sterlić) proputovali su kroz vrijeme od tri
mjeseca dio Istre, Goriške i Kranjske te su
priredili nekoliko lijepih dramatskih prestava
u korist družbe sv. Ćirila i Metoda. Skupili
su K 263:39, a za ,Djački Dom“ u Pazinu
K 20. — Dne 15. o. mj. krenuli su iz
Općina (kod Trsta) u Dalmaciju preko Pole,
te će se zaustaviti u Zadru, Šibeniku, Spljetu,
Dubrovniku i Kotđru, gdje će priredit ne-
koliko predstava u istu svrhu.

Vojne promjene u Bosni. Na mjesto ge-
nerala Varešanina, koji će postati četnim
vojnim nadzornikom. postati će zbornim za-
povjednikom 15. vojnog. zbora F.M.L.. vitez
Auffenberg. Šefom generalnog stožera biti će
podpukovnik Bog, dek pukovnik Lipovšćak
biti će osobno dodjeljen generalu Varešaninu.

Promjene kod bosanske vlade. Novin-
stvom se pronose vijesti, da se u krilu bos.
herc. zem. vlade spremaju neke organske
promjene i to mimo parlamenta. Tako da
će biti dignut posebni građevni ured i sa-
stavljen novi odsjek za poljoprivredu, trgo-
vinu obrt, šumarstvo. Ovom će odsjeku biti
pridjeljena i građevna struka. Dosadanji
voditelj građevnog odsjeka Passini biti će
umirovljen, a uprava novog odsjeka će se
podjeliti vitezu Mikuli. Agende i uprava
željeznica biti će podčinjena neposredno za-
jedničkom ministarstvu financija u Beču.

Realka u Šibeniku. Na šibensku općinu
stigla je brzojavka od pokr. školskog vijeća
u Zadru, da se je. Njegovo Veličanstvo udo-
stojalo. odobriti  ustrojenje državne niže
realke u Šibeniku i da će otvor prvog raz-
reda slijediti početkom nastajne školske go-
dine 1909./1910.

»Hrvatska Riječ“ glavnu zaslugu tomu
uspjehu pripisuje šibenskom načelniku g.
Dr. Krstelju i zast. Dr. Dulibiću. Svakako
šibenčani mogu biti ponosni nad tako sjaj-
nim uspjehom, kojeg su postigli zamjernom
požrtvovnošću i neobičnom energijom, Na
čast im! Nego usput rado bi upitali što je
to sa gradnjom maše gimnazije? Mi ima-
mo samo obećanja sa strane visokopoložene

vlade.

izbori u Sinju svršili su bez ikakve
borbe. Izabrano je 36 vijećnika, koji sastoje
iz Hrvatske i pravaške stranke. Iz varoši
ih ima 11 a drugi su iz okolice. Načelnička
će čast biti povjerena g. Josi Vrdoljaku.

Iz Blata. Dolje krinke. Doznaje se da
je dopis iz Blata na Korčuli tiskan u br.
233, 7. kolovoza t. g. “Prave Crv. Hrv.“
objelodanio onaj isti ,Blaćanin“ koji je pri-
godom svećanosti zlatne mise blatskog ple-
bana Dn. Iva Šemana dao rasturiti po Blat-
skoj varoši infamni letak, pun pogrda proti
sijedome svečaru.

Poštanske vijesti. Od 1. rujna 1909.
ustanovljuje se seoska pošta tri puta na sed-
micu između Komolca-Čajkovice, Knežića i
Šumeta. 1

— Tiskanje biljega od 60 para na po-
pratnim listovima. Centralni ured biljega u
Beču preuzimlje također izravno tiskanje
biljega od 60 para na poprainicam sa pou-
zećem.

Otiskana vrijednota na ovim primjer
cima prikazuje sliku biljega, koja se upo-
trebljava na vrijednostnim listovima izdanim
1908. u crvenoj boji.

+ Ivanišević zast. nar. Trilo-Jesenice, Pavo

Broj 66.

Nije potrebito da prikazani primjeri
budu opskrbljeni imenom i naslovom poši.
ljaoca ili određenika. Niti ne treba da buds
pridodan dodatak za kvar, koji bi se očite.
vao pri tiskanju. Isto tako ne slaži priložiti
uzorak primjerka da se označi za oglas od.
nosno za iskaz.

Takvi popratni listovi sa izravnim oti.
skom poštanskih vrijednota, koji pri mje.
renja postaju neuporabljivi, smatrani su kao
popratni listovi opskrbljeni biljegom.

1000. U družbinu su se četu upisal
do sada sljedeća gospoda i gospođe : Vjeko.
slav Spinčić, nar. zast. Opatija; Dr. Ante
Gašparac odvj. Velika Gorica; Dr. Nik
Fabianić, liječnik Volosko; Dr. Andrija
Stanger, načelnik i odvj. Volosko Dr, Adolf
Scherzer. kot. liječnik Senj; Gašpar Mani
nić, Ilok; Rikard Katalić Jeretov, Zadar;
Josip Stašić, Sušak; .Mato Jakšić, ravnatelj
udruge Bjelovar; Slavka Pintar, učiteljica
Lokve, Ivan Fiamin pom, kapetan Opatija
Fran Jurković učitelj Koprivnica, Ljubomir
Petrić, bank. činovnik Spljet, Fran Galić
rav. učitelj Cirkvenica, Juraj Kučić g. vije.
ćnik Bakar, Viktor Tomičić, pom. kapetan
Volosko; Julij Miran podnačelnik Opatija;
Alfon Carčić pom kap. Lovran, Ivan Matetić
učitelj Opatija, Helena Fuchs, Mitrovica,
Anka Trinajstić Volosko, Avelina Fabianić
Volosko, Šarica Janežić Volosko, I. Pfeffer
branitelj Karlovac, Miro Asperger pravnik
Djakovo, Viktor Car Emin Opatija, Fran

Peručić mag. ph. Opatija, Stjepan Roca na-
dučitelj Vrlika, Dragan Hruš posjednik Krs
pina, Josip Mijelić Rogoznica, Dragutin Še
pić rev. učit. Belgrad-Grižane, Ivan Rabar
gim. rav. Osijek, Stjepan Car stud. ph.
Opatija, Mato Trinajstić opć. blagajnik Vo
losko, Drnest Baša, Volosko, Rafael Kundić
Franšići, Spomenute gospoje i gospoda ob-
vezale su se ,da će majdalje do budućeg
narodnog blagdana isplatili najmanje K 100
što su ih ili sabrali ili sami darovali. Već
sama činjenica. da se je u tako kratko vri-
jeme za družbinu četu prijavilo do 100
rodoljubivih gospođa i gospode, pokazuje,
da je misao dobra i lako izvediva. Preporu-
čamo svim. našim Hrvatima i Hrvaticama
da se n tu našu četu što prije upišu.

Naprijed za Družbu. Stogodišnjica dra
Ljudevita Gaja: Družba Sv. Ćirila i Metoda
za Istru nastavlja s velikim uspjehom. djelo
Velikog hrvatskog preporoditelja, te cijenimo
da nema boljeg načina za proslavu njegove
uspomene do ovoga. Neka se svaki vrijedni
i čestiti Hrvat u taj dan upiše u drižbinu
četu.

Sabiraonice , Čirilo - Metodskih zidara“.
Naši revni zidari u Zagrebu: izdali su ,s*
biraonice“ za našu Istru, koje će sabiraonice
razdjeliti diljem naših hrvatskih zemalja.
S toga mole sve rodoljubne kavanare, svrs
tištare i gostioničare, koji bi želili, da do-
brotvorn ,sabiraonice“ smjeste u svoj cijenjeni
lokal, neka se obrate dopisnicom na klub
»Č. M. Z.“ u Zagrebu. Isto tako molimo i
privatnike, da jave klubu, u koji bi se lokal
u pojedinom mjestu mogla smjestiti jedna
sabiraonica za 'ovu dobrotvornu stvar, % .
su svi rodoljubi dužai, da posjećuju one
lokale, gdje se nalazi sabiraonice za drušbu.
Neka se jave i pojedinci domoljubi da i
se pošalje sabiraonice, s kojom će kod svih “
zgoda zabava, vjenčanja , krstitaka, slava
i t. d. sabirati sve novčić po novčić. P. bi

-mo

 

wa