U DUBROVNIKU, u. augusta 1909. Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i?sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino omstvo 10 K i poštarski troškovi. K > n3 sreti list, kad mu pretplata mine, smatra se predbrojen za ao asto polugodište. zuzzumzmmm=====— sdavstelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medhi —===Eme Prošlih dana slavio se u Krapini rijedak god — stogodišnjica rođenja hrvatskog prosvjetitelja = Ljudevita Gaja. Skoro sve kulturne institucije koje hrvatski narod sada ima, nikle se u doba ilirizma, sve velike misli za koje se garod bori, bile su posijane u ono doba, kad je Gaju uspjelo oko sebe okupiti stotinjak ljudi, oduševiti ih za narodnu stvar te ih poslati u narod kao apoštole novih ideja. Matica Hrvatska, Gospodarsko Društvo, Jugoslavenska akademija, društvo sv. Jerolima to su spomenici rada Ljudevita Gaja. Njemu treba da zahvalimo jedinstvo. književnog jezika, na njegovu radu odnjihala se cijela naša novija književnost. Uporedo s narodnim osviješte- njem išla je borba i za politička prava. Ona nas je dovela do g. 1849. Je li to bila pogrješka ? Težak odgovor! Svakako mnogo, što se onda događalo, sjeća onoga, šte sada doživlju jemo. Onda domo- ljubi nijesu imali iskustvo, koje mi imamo, za njima nije bio osviješten narod. Trebalo je narod probuditi iz stoljetna srca, trebalo ga je naučiti, što je. Ta je zadaća čekala Gaja i rjegove prijatelje. A on je riješio. Po njemu smo postali Bus posebnog svoga cvijeta U naroda silnoj smjesi. Slava Gaju, slava Ilircima! Pogledi po svijetu. Ovih dana sastalo se je u Beču kod Dr. Luegera parlamentarno povjerenstvo- kršćan- &ko-socijalne stranke na viječanje. Predmet viječanja bijaše parlamentarni položaj u Austriji. Ponajprije uzet je u raspravu po- tiv članova stranke u konferenciju koju je 2 18. o, mj. sazvao Dr. Glombinski. Pošto treba tarno riješiti važne ee EE are: uljen je poziv Dr. Glombinskoga simpatično Nakon dulje debate stvoren je načelni zak- Nčak, da se odlučno podupre svaki korak, Štamparija DeGiulli i dr. nele — ummmnnxm Zatim se je vijećalo o odnosu kršćansko-so- cijalne stranke naprama ostalim njemačkim strankama. Jednoglasno je zaključeno, da se dosadanje dobri odnosi sa njemačkim slobo- doumnim strankama uzdrže i da se u akciji za poboljšanje položaja ništa ne poduzme bez njemačkih stranaka. Zast. Dr. Pattai izjavio se je privatno ovako : ključ situacije leži u pitanju saziva českoga sabora. Tu mora da vlada posreduje među narodnim strankama. Uspije li sporazumak glede če- skog sabora, onda će i zastupnička kuća moći bez zaprijeke raditi, ako se ne bi po- javili novi zahtjevi. * U dobro upućenim vojničkim krugo- vime u Beču drže. da sva energija, što ju razvija Turska proti Grčkoj, imade samo tu svrhu. da kod vlasti igposlaje što veću pot- poiu svog stanovišta i da osigura za dulje vremena sebi mir. Uza sve to drži se, da do rata ne će doći — jer je Grčka oprezna i mirna, a vlasti poduzimlju'sve, da spriječe svaki sukob. mje RE x Madridski listovi javljaju, da su sada Španjolske čete u Melieli pojačano na 38.500 momaka. Pariški ,Matin“ javlja iz Madrida, da su Kabili pretrpjeli dva velika poraza 27. srpnja i 11. kolovoza. 'Tog potonjeg dana došlo je do navale na tvrđu Penon, ali ju je topničtvo suzbilo, Kabili su do sada u svemu zarobili 300 španjolaca, s ko- jima u ostalom postupaju čovječno. Zadnja vijest iz Madrida javlja, da je španjolsko ratno brodovlje debilo nalog, da s mjesta krene put Melille. Budimpeštanski ,Pesti Naplo“ registri- rajući izjava Dr. Friedjunga o veleizdajnič- kom procesu i o bečkoj raspravi veli, da je dužnost osumnjičenih narodnih zastupnika, članova hrvatsko-srpske koalicije, da sa od nabačene sumnje obrane. Ako ih na to već ne nuka njihova osobna čast, a ono moraju to učiniti kao članovi ugarskog parlamenta, jer ne smiju zaboraviti, da ugarski parlame, nat ne može na sebi takovu ljagu ostaviti- Nenatkriljena bezobraznost ! * Iz Petrograda javljaju naprama vijestima što se neprestano pojavljuju u novinama, te koj glase, da se je u Cowesu između Ivoljskoga i Grayja pretresalo pitanje o do- zvoli prolazu ruskom brodovlju kroz Darda- ustanovljuje petrogradska telegrafna agencija izrično, da se o tome pitanju nije raspravljalo. pače nije bilo ni potaknuto. in iii pošlo je za rukom odkrili cijelu organiziranu četa raskih kri- votvoritelja talijanskog novca. . IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA : Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Zaizjave. priopćena zahve plaća se 40 para pe retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, pope godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. — = Berlinskih listova javljaju, da je prigo- dom sastanka ruskog cara i engleskog kralja zakljnčeni ; da Macedonija, Albaeija i Kreta dobiju autonomiju koju bi glede vojničkih stvari bila dosta velika. U Macedoniji po- stae bi guvernerom crnogorski knežević Mirko, u Albanija jedan dalnji rođak ruske kraljevske porodice, a na kreti jedan engle- ski princ. Zgodan prijedlog. Primamo : S velikim smo zanosom pročitali uvo- dni članak zadnjeg , Narodnog Lista“ u kom gospodin —r— iznaša mnijenje, kako bi se dalo najuspješnije riješiti zadarsko pitanje. U tom članku gosp. pisac najprije pripemi- nje, kako su Česi bez vike oteli iz njema- čkih ruka Budjejovice držeć se majenergi- čnije načela ,svoj k svome“. Tako — kaže u suštini gos. pisac — mogli bismo za- počet i mi. Ta seainok. dio miiiliai sta- štva. , Okolica je naši, i ako nije organizo- | vana; među činovništvom polovica je što nas, što nama priklonih elemenata. Obrtnika , imamo malo, vrlo malo, a trgovaca skoro ni malo. A baš je ovaj stalež stup i bedem ta- lijanaškog gospodstva u Zadru“ kaže do- slovno gosp. pisac pa tumači jogunluk, ko- jim se talijanski obrtnici razbacuju prama našem življu, a to iz razloga što nemaju nikakve utakmice sa strane naših. Tomu bi eto trebalo doskočit, i to tako, da se tamo nastanu hrvatski trgovci i obrtnici, pogo- tovo iz Dalmacije. ,Ima vas — obraća se pisac na hrvatske obrtnike i trgovce — u nekim gradovima, koji od silne utakmice jedva životarite. Dođite ovamo, upoznajte se s prilikama i vidjet ćete, da je tu još široko polje rada“. I tu stvarno razlaže, kako broj hrvatske i u opće slavenske in- teligence zalazi u hiljade, a sve to treba ,da se odjeva, obuva i godišnje ogromne svote baca u ralje naših dušmana“. »Nama bi za prvi mah bila velika po- treba, da dobijemo : 1 trgovca sa gotovim Dedii, pobi : ri kih šešira; 1 ili 2 kitničarke (za šenske šelim); 1 trgovinu galanterijske robe i staklarije; 1 ili 2 glačernice rublja; 1 ke- mijsku praonicu odjela“. »Ovdje su trgovine i obrta, kojih ovdje nemamo, najnužnije i koje mogu odmak čunati sa apsolutnom U * v i M i . t