God. XIX.

(RVENA

je listu unaprijeda; sa Dubrovnik i2se Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
o 10 K i poštarski troškovi. K > ns vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se

predbrojen za aošasto polugodište.

watelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini.

ojavne. vijesti,

Gradski izbori u Zagrebu.

ZAGREB, 25. — Predstoje grad-
ki izbori. Odlučen je kompromis iz-
među koalicije, Milinovaca i socijalno
jemokratske stranke.

 

Parlamentarni položaj u Austriji.

BEČ, 25. — Parlamentarni polo-
žaj se je bez sumnje pogoršao. Re-
klo bi se, da je vlada izgubila ve-
inu u parlamentu, te da će nova
onferencija pročelnika stranaka, ko-
ja ima bit u septembru, na poziv
Glombinskoga, nači novu večinu.

Posjeti vladara.

BEČ, 25. — Ovoga septembra
loči će u posjete našem kralju ru-
munjski kralj.

PETROGRAD, 25. — Car pu-
taje još ove godine u Italiju i u
Austriju.

Prosvjed velevlasti.

CARIGRAD, '25, —.- Velevlasti
su upravile oštru notu Turskoj, u
kojoj zahtijevaju da vlada stane ener-
gično na put protugrčkom bojkotu.

Novinarske sensacije.

BEČ, — ,Wiener Tagblatt“ ja-
vlja, da je bivši nadvojvoda Johann
Orth još živ.

Po vijestima, koje čitamo u ,Hr-
vatskoj Kruni“ i u ,Slobodi“, reklo
bi se da izborna reforma, koju pre-
dlaže Zemaljski Odbor, sastoji po-
glavito u ovomu: 1. Ukinuće kurije
trgovačkih komora. 2. Bolje omeđa-
šnje izbornih kotara. 3. Proširenje
izbornog prava. 4. Upravno biranje
u seoskim općinama.

Troškove reforme imale bi dakle
da plate e komore, te bi se
tihovi mandati podijelili među dru.
gim kurijama. Nama se čini da je to
Nepravedno. Ako se hoće uzdržati
tastupstvo interesa, tad je kurija
izgovačko obrtničkih komora mnogo

9pravdanija nego kurija veleposjed-

 

Štamparija DeGiulli i dr.

U DUBROVNIKU, 25. augusta 1909.

Broj 68.

zm mnmmmm-—=m——m—m—=—m—=—mmam——m—m —m—=—m=—m—mmm<m<mmm——

 

 

 

 

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

 

SE E A
m

 

 

— Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahve
plaća se 40 para pe retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju. po pe
gedbi us rasmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.

 

 

 

nika. Ona barem nešto predstavlja,
dok su u veleposjednike pobacani
ljudi, kojih su interesi tako različni,
da im je zajedničko jedino plaćanje
većeg poreza. Što ima n. pr. zajed-
ničko između veleposjednika zemalja,
i visokog činovnika i velikog trgovca
ili obrtnika, i posjednika jedne više-
katnice u gradu. Njihovi su interesi
oprječni, i zastupnik brani li interes
vlasnika kuće, vrijeđa interes visokog
činovnika. Zastupnik trgovačko obr-
tničke komore naprotiv zna barem
to, da mu je braniti interes trgovine
i obrta. On je dakle pravi zastupnik

" jedne skupine ljudi. Na tomu ne mi-

jenja ništa, što ga ti ljudi ne biraju
direktno. Možda bi bilo bolje, kad
bi bio biran direktno, ali s toga, što
je to teško izvesti, ne opravdava po
našem mišljenju nikako ukinuće iz-
borne. kurije trgovačkih komora. Tim
bi se samo diglo trgovcima pravo,
da u saboru imadu svoje osobite za-
stupnike, i prejudiciralo njih na ko-
rist drugih.

Što se tiče boljeg omeđašenja iz-
bornih kotara, za čim također ide
izborna reforma, bojimo se hoće li
se uspjeti. Po našemu mišljenju tu
bi trebalo radikalne promjene u smi-
slu, da izborni kotari ne budu ne-
milo i neopravdano isprekidani grad-
skim kotarima. Mješte toga čujemo
da se predlaže, da se broj gradskih
kotara umnoži. Takovom diobom na
gradske i seoske kotare postizava se
samo to, da se kida ona unutarnja
sveza između grada i najbliže oko-
lice, na kojoj su osnovani interesi
obiju.

Ako reforma ima i nadalje uzdr-
žati saboru karakter zastupstva in-
teresa, a reklo bi se, da inače nije
moguće, tada barem nastojmo da te
zajednice interesa, koji bi se imale
iskazati u kurijama, ne budu samo
prividne, nego organske. U tu svrhu
trebalo bi dati kuriji veleporeznika
onaj značaj, koji je imala prije, nego
su novi porezi doveli u nju ljude,
koji veleposjednici nijesu. U tu svrhu
trebalo bi ukinuti razliku između
seoskih i gradskih općina, gdje ta
nije po sebi opravdana, te tim omo-

 

gućiti prirodniju podjelu kotara. Inače
reforma bit će samo krpljenje, koje
ne će nikoga zadovoljiti,

Domaće vijesti.

Jeftinoća Nastića. G. Omčikus podnio
je prijavu proti Nastiću radi raznih delikata,
koje je počinio. U tužbi mu je iznio i neki
zločin proti naravi, za koji je naveo i svje-
doka. Da je Nastić homoseksualac, to potvr-
đuje i izjava bivšeg urednika Radulovića u
,Srpskoj Riječi“, u kojoj je izričito naglasio,
da je Nastić prodao svoje tjelo, ,N. List“
saznaje o tom i neke karakteristične potan-
kosti, te veli da je to išlo uz vrlo niske
cijene. — Kad se jednom u Bosni vozio,
manjkala mu jedna kruna, da može kupiti
kartu. Za ljude Nastićeva kalibra nije teško
naći novaca, i on je našao tako, da je prodao
vlastito tijelo, za ciglu jednu krunu. Tako
je mogao podmiriti trošak za putnu kartu.

To je onaj čin — piše ,N. L,“ — za
koji iznosi g. Umčikus svjedoke, da se zbilo

negdje oko Visokog. Dakle vrlo jeftino. Kad

 

je svoje tijelo mogao prodati za jednu krona; <

kako ne bi svoj jezik i svoje laži prodao za
skuplje ! '

Sinjani o zadarskim prilikama. Na glas
o divljim napadajima na zadarske Hrvate
uzavrelo je u Sinju, otkle je Dr. Masovčić
rodom. Odjek tog raspoloženja dvije su
oretstavke, upravljene jedna Zemaljskom
Odboru, a druga Ministarstvu unutarnjih
poslova. Predstavka Odboru glasi :

»Krvavi prizori i razbojnički napadaji
na nas Hrvate u glavnom gradu Zadru za-
počeli su od onog časa, kad se je kod nas
počela buditi svijest hrvatska i kad htje-
dosmo, da u svojoj kući budemo svoji.

Zadarska uličarska rulja opojena bije-
snom mržnjom ma sve što je slavensko,

hrvate i društva hrvatska, a da nigda do
danas nije bila suđena i kažnjena kako je
zaslužila. Po gotovo glavni moralni krivci
uvijek su sretno izbjegli pravdi, kojoj su
bili u nevolji prepušteni po nekoji zločinački
elementi reklutirani u najpokvarenijim slo-
jevima pučanstva, ix čega se ne može drugo
zaključiti nego ili sokrivstvo ili potpuna

HRVATSKA

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE