Strana 2. dulje neka kraće, i to prama tomu, koliko je trajalo primirje između Čeha i Nijemaca. Bienerthovo ministarstvo nije koa- licijono ministarstvo, već pod izlikom, da hoće okupiti oko sebe sve ele- mente voljne za rad, htjelo se na- metnuti parlamentu, a poglavito sla- venskim strankama. Nijemci su se brzo sprijateljili tom misli, razumi- jući da takovo ministarstvo najbolje odgovara njihovim interesima ali za čim se ide razumjeli su odmah i Slaveni. Česi i Južni Slaveni ujedi- niše se u Jednotu, kojoj je bila svrha složno pobijati novu vladu. Oni su doskora našli saveznika u galič- kim Rusinima, a od prigode do prigode i u socijalnim demokratima. Najznačajnije je pak to što se u Poljskom Kolu našlo zastupnika, koli su otvoreno istupili proti surađivanju Poljaka s Nijemcima u pobijanju ostalih Slavena. Toj grupi poljskih zastupnika, iliti bolje poljsko demokratskoj stranci, stoji na čelu zastupnik Stapinski. Kojim duhom ta poljska stranka diše najbolje pokazuje razgovor Stapin- skoga sa suradnikom bečke Zeit. On je izjavio, da će se na konferenciji njegove stranke, što ima 8. septem- bra, odlučiti hoće li uopće zastupnici poijske demokratske stranke ostati nadalje u Poljskom Kolu, t. j. par- lamentarnom udruženju svih zastu- pnika Poljaka u bečkom parlamentu. Poljska demokratska stranka ne misli naime ni pod koji način kao član Poljskog Kola boriti se s Nijemcima proti ostalim slavenima, i pomagati ministarstvo, koje ima zadatak suz- biti Slavene u Austriji. — Što znači ' ova izjava, najbolje se vidi po tomu, što bi vlada istupom 19 zastupnika Poljske Pučke Stranke iz Kola i pri- druženjem ovih Jednoti izgubila ve- činu u parlamentu. Beč dakle osjeća Slavene, Bie- nerthovo ministarstvo možda je zad- nji eksperimenat, da se Nijemcima uzdrži hegemonija, kakvu su dosad uživali, sredstvom parlamenta. Treba dakle da biraju između apsolutizma ili takovog sistema vladanja, koje će biti prama Slavenima pravedno. Tak- tika Slavenske Jednote sretna je i u tom pogledu, što je za svoj odlu- čni istup izabrala čas, kad je apso- lutizam zbog financijalnih potreba države skoro nemoguć. Ako se po uspjehu ima suditi rad, opstrukcija ovog ljeta, koja je dovela do zatvora parlamenta nije dakle bila pogriješeva taktika, kakvu su je neki htjeli prikazati. CRVENA HRVATSKA“ Domaće oljesti. = Skupština Jugoslavenskih naprednjaka. + »Slovenski Narod“ prima brzojav iz Zagreba, da je tamo potaknuta ideja, kako bi se u Ljubljani priredila idućeg ljeta zajednička skupština svih jugoslavenskih naprednih stranaka u austro-ugarskoj monarhiji. Toj bi skupštini imale sudjelovati ove stranke : Hr- vatska napredna stranka u Banovini, srpska samostalna stranka, hrvatska napred. stranka u Dalmaciji. Narodno-napredna stranka u Kranjskoj, narodna stranka u Štajerskoj i narodno napredna stranka u Gorici. Skupština Hrvatske Stranke“. ,,Hrv. Korispondenca“ javlja iz Spljeta: ,,Pred otvor dalmatinskog sabora predsjednik ,,Hrv. stranke“ Dr. Mihaljević sazvati će skupštinu stranke, na kojoj bi se imalo raspravljati o direktivi, koju bi njezini članovi zastupnici imali slijediti u saboru. Ovim korakom Dr. Mihaljević uvađa nešto posve novoga u dal- matinskoj politici ,Hrv. stranke“. Do sada su na ime ,kapurioni“ oblačili i vedrili po svom ćeifu, a da za mjihov rad nije niko ništa smio znati unaprijeda, radi čega im se uvjek i prigovaralo, da su narodne sluge. Izgleda, da Mihaljević želi izbjegnnti una- prijeda ovom prigovoru, kada želi, da sab. zastupnici ,Hrv. str.“ u saboru udese nji- hov rad prama zaključcima, odnosno prema podatoj im direktivi sa skupštine strank*“, Dr. Polit o srpskim aspiracijama. Pri- godom proslave Gajeve stogodišnjice napi- sao je zaslužni srpski rodoljub starina Dr. Polit u ,Braniku“ sljedeće: ,,Ja sam jednom prije više godina, kazivao na nas Srbe, da je trojednica naša uzdanica! — Srbima u ovim krajevima dovoljno je da upotrebe hr- vatsko državno pravo, pa da sebi stvore ovdje povoljno središte. Mi Srbi sa Hrva- tima imamo ovdje svoju povjest, svoju po- sebnu kulturu, svoj posebni politički život. Na kakve centrifugalne težnje niko od Srba ovdje niti ne misli niti može misliti. Šta će u dalekoj budućnosti biti sa Srbima i Hr. vatima i kako će se riješiti sa balkanskim pitanjem sudba i Hrvata: to se ne može znati niti to zavisi od Srba i Hrvata, već od moćnih faktora“. Velika pučka skupština u Zagrebu, koja se je obdržavala na poziv socijal.demokrata bila je impozantna. Do 5000 građana sleglo se na sveučilišni trg, da čuje živu riječ o domovinskim prilikama. Zaredahu se govor- nici Dimitrijević i dr. Šurmin, Kolar, te su složno podvrgli današnji režim najoštrijoj kritici pogotovo apsolutizam kog Rauch po- država već drugu godinu i kortešaciju Cu- vaja, kojom hoće da uskrisi prijašne madža- rone. Preko govora padalo je žestokih upa- dica na adresu pijane družbe, koje bi bur- nim odabranjem bile popraćene. Pri koncu glasovana je resolucija u kojoj se najodluč- nije osuđuje današnji režim, zahtijevajući bezodvlačni saziv sabora i provedenje iz- borne reforme na temelju općeg, jednakog i tajnog prava glasovanja. Srednjoškolskoj mladeži, koja dolazi u Zagreb, preporučamo, da ako želi pridoni- jeti svoj obol za Družbu sv. Čirila i Me- toda“, bez ikakve žrtve, neka kupuje škol- sko knjige i ine potrebštine u rodoljubnoj knjižari u korist ,Čirilo-Metodskih zidara“, Preradovićev trg 4, a isto tako preporučamo dobrotvorni kinematograf ,Čirilo-Metodskih“ Broj 69. s ———mmmTrmmm-m=mrrmmmmammmmmnmmmmmsmmm=mmmmmsmmmmmmmmmmmnacmmmmmTmmmmmmmmmmms zidara“, Marovska ul. 10,. od kojega čisti prihod pripada našim humanitarnim i pro- svjetnim institucijama. Rodoljubnoj srednjoškolskoj mladeži du. žnost je, da potpomogne našu hrvatsku Istru. Evropa o procesu. Kada su ono fran- cuski novinari odaslali poziv madžarskim kolegama, da porade kako bi se škandalozni zagrebački proces uništio, madžari su odgo- vorili, a njihov odgovor uvaženi francuski političar Victor Berard reasumira u dvije točke: 1. Francuski novinari, ne poznavajući aferu, ne razumiju ništa od svega toga; 2. Madžarski novinari, štujući hrvatsku auto- nomiju i sudbenu zakonitost, ne mogu u tome nipošto i ništa da urede. Gosp. Berard finom ironijom kritizira suštinu prve tačke odgovora madžarskih ko- lega, ističući kako su francuzi svoje navode o procesu crpli u prvom redu iz samih madžarskih novina: ,A što se tiče pitanja hrvatske autonomije — kaže g. Berard kroz uvaženu parišku smotru ,La Revue de Pa- risk — neka nam budipeštanski drugovi dozvole nekoliko pitanja : »1. Je li istina, da se u Nagodbi g. 1868 između Hrvatske i Ugarske čita ovo: ČLI,, $. 56. — Na cijelom teritoriju kraljevine Hrvatske i Slavonije službeni je jezik hr- vatski koli u području legislative, toli pravde i uprave. — $. 57. — Za organe zajedni- čke vlade, službeni je jezik također hrvatski. — 8. 58. — Zajedničko će ministarstvo primati predloge i spise iz Hrvatske i Sla- vonije pisane hrvatski i na njih će hrvatski odgovarati. Međutim g. 1907. ugarski parlamenat a me zagrebački sabor glasovao je željezni- čarsku pragmatiku u kojoj se u $. 4. veli, da ne mogu služiti u upravi nego samo oni koji znadu madžarski, a oni, koji u Hrvat- skoj dolaze u dodir sa općinstvom, moraju poznavati i hrvatski. To je put nagodbi, a ipak je madžarska vlada tu pragmatiku po- dastrla kraljevskom potpisu (sankcionirala) i nametnula ,autonomnoj“ Hrvatskoj. 2, Je li istina, da je hrvatski sabor već pred dvije godine glasovao zakon o neod- visnosti sudaca? Je li istina, da ug. min. presjednik, po ustavu, mora da podastre kraljevskoj sankciji zakone glasovane u hr- vatskom saboru? — a da to danas -nije uzimao i da madžarska štampa nije ni ku- šala za to uzgirati na svoju vladu ? 3, Je li istina, da su drž. odvjet. Accurti i predsjednik 'Tarrabocchia, imenovani je dino protekcijom, bili zbog neumjerenosti u piću i jeziku zapriječeni od sudbene vlasti pohađati noćna zabavišta ? 4. Je li istina, da se veliki organ madž. vlade ,Pester "Lloyd“, usprkos autonomiji pača u hrvatske poslove, kako proizlazi iz njegovog broja od 20. jula? 5. Je li istina, da se po ustavu ban hr- vatski imenuje na predlog ug. min. presje dnika? da je barun Rauh bio nametn Hrvatskoj, koja je sta proti njemu, a ot raspustio sabor proveo nove izbore, koji st dokazali hrvatsku jednodušnost, da ima dvije godine da je isti sabor odgođen, a ne ras pušten, tako da je Hrvatska bez parlamenta, bez proračuna, ,autonomna“ Hrvatska, orts' štvom Budimpešte, prepuštena na milost * nemilost režima? 6. Je li istina, da bi jedna sama rij8č ug. m. pres. uspostavila zakonitost 'u ovd