Strana 2.

 

dulje neka kraće, i to prama tomu,
koliko je trajalo primirje između
Čeha i Nijemaca.

Bienerthovo ministarstvo nije koa-
licijono ministarstvo, već pod izlikom,
da hoće okupiti oko sebe sve ele-
mente voljne za rad, htjelo se na-
metnuti parlamentu, a poglavito sla-
venskim strankama. Nijemci su se
brzo sprijateljili tom misli, razumi-
jući da takovo ministarstvo najbolje
odgovara njihovim interesima ali za
čim se ide razumjeli su odmah i
Slaveni. Česi i Južni Slaveni ujedi-
niše se u Jednotu, kojoj je bila svrha
složno pobijati novu vladu. Oni su
doskora našli saveznika u galič-
kim Rusinima, a od prigode do
prigode i u socijalnim demokratima.
Najznačajnije je pak to što se u
Poljskom Kolu našlo zastupnika, koli
su otvoreno istupili proti surađivanju
Poljaka s Nijemcima u pobijanju
ostalih Slavena.

Toj grupi poljskih zastupnika, iliti
bolje poljsko demokratskoj stranci,
stoji na čelu zastupnik Stapinski.
Kojim duhom ta poljska stranka diše
najbolje pokazuje razgovor Stapin-
skoga sa suradnikom bečke Zeit. On
je izjavio, da će se na konferenciji
njegove stranke, što ima 8. septem-
bra, odlučiti hoće li uopće zastupnici
poijske demokratske stranke ostati
nadalje u Poljskom Kolu, t. j. par-
lamentarnom udruženju svih zastu-
pnika Poljaka u bečkom parlamentu.
Poljska demokratska stranka ne misli
naime ni pod koji način kao član
Poljskog Kola boriti se s Nijemcima
proti ostalim slavenima, i pomagati
ministarstvo, koje ima zadatak suz-
biti Slavene u Austriji. — Što znači
' ova izjava, najbolje se vidi po tomu,
što bi vlada istupom 19 zastupnika
Poljske Pučke Stranke iz Kola i pri-
druženjem ovih Jednoti izgubila ve-
činu u parlamentu.

Beč dakle osjeća Slavene, Bie-
nerthovo ministarstvo možda je zad-
nji eksperimenat, da se Nijemcima
uzdrži hegemonija, kakvu su dosad
uživali, sredstvom parlamenta. Treba
dakle da biraju između apsolutizma
ili takovog sistema vladanja, koje će
biti prama Slavenima pravedno. Tak-
tika Slavenske Jednote sretna je i
u tom pogledu, što je za svoj odlu-
čni istup izabrala čas, kad je apso-
lutizam zbog financijalnih potreba
države skoro nemoguć.

Ako se po uspjehu ima suditi
rad, opstrukcija ovog ljeta, koja je
dovela do zatvora parlamenta nije
dakle bila pogriješeva taktika, kakvu
su je neki htjeli prikazati.

CRVENA HRVATSKA“

Domaće oljesti.

= Skupština Jugoslavenskih naprednjaka.

+ »Slovenski Narod“ prima brzojav iz Zagreba,

da je tamo potaknuta ideja, kako bi se u
Ljubljani priredila idućeg ljeta zajednička
skupština svih jugoslavenskih naprednih
stranaka u austro-ugarskoj monarhiji. Toj bi
skupštini imale sudjelovati ove stranke : Hr-
vatska napredna stranka u Banovini, srpska
samostalna stranka, hrvatska napred. stranka
u Dalmaciji. Narodno-napredna stranka u
Kranjskoj, narodna stranka u Štajerskoj i
narodno napredna stranka u Gorici.

Skupština Hrvatske Stranke“. ,,Hrv.
Korispondenca“ javlja iz Spljeta: ,,Pred
otvor dalmatinskog sabora predsjednik ,,Hrv.
stranke“ Dr. Mihaljević sazvati će skupštinu
stranke, na kojoj bi se imalo raspravljati o
direktivi, koju bi njezini članovi zastupnici
imali slijediti u saboru. Ovim korakom Dr.
Mihaljević uvađa nešto posve novoga u dal-
matinskoj politici ,Hrv. stranke“. Do sada
su na ime ,kapurioni“ oblačili i vedrili po
svom ćeifu, a da za mjihov rad nije niko
ništa smio znati unaprijeda, radi čega im se
uvjek i prigovaralo, da su narodne sluge.
Izgleda, da Mihaljević želi izbjegnnti una-
prijeda ovom prigovoru, kada želi, da sab.
zastupnici ,Hrv. str.“ u saboru udese nji-
hov rad prama zaključcima, odnosno prema
podatoj im direktivi sa skupštine strank*“,

Dr. Polit o srpskim aspiracijama. Pri-
godom proslave Gajeve stogodišnjice napi-
sao je zaslužni srpski rodoljub starina Dr.
Polit u ,Braniku“ sljedeće: ,,Ja sam jednom
prije više godina, kazivao na nas Srbe, da
je trojednica naša uzdanica! — Srbima u
ovim krajevima dovoljno je da upotrebe hr-
vatsko državno pravo, pa da sebi stvore
ovdje povoljno središte. Mi Srbi sa Hrva-
tima imamo ovdje svoju povjest, svoju po-
sebnu kulturu, svoj posebni politički život.
Na kakve centrifugalne težnje niko od Srba
ovdje niti ne misli niti može misliti. Šta će
u dalekoj budućnosti biti sa Srbima i Hr.
vatima i kako će se riješiti sa balkanskim
pitanjem sudba i Hrvata: to se ne može
znati niti to zavisi od Srba i Hrvata, već
od moćnih faktora“.

Velika pučka skupština u Zagrebu, koja
se je obdržavala na poziv socijal.demokrata
bila je impozantna. Do 5000 građana sleglo
se na sveučilišni trg, da čuje živu riječ o
domovinskim prilikama. Zaredahu se govor-
nici Dimitrijević i dr. Šurmin, Kolar, te su
složno podvrgli današnji režim najoštrijoj
kritici pogotovo apsolutizam kog Rauch po-
država već drugu godinu i kortešaciju Cu-
vaja, kojom hoće da uskrisi prijašne madža-

rone.

Preko govora padalo je žestokih upa-
dica na adresu pijane družbe, koje bi bur-

nim odabranjem bile popraćene. Pri koncu
glasovana je resolucija u kojoj se najodluč-
nije osuđuje današnji režim, zahtijevajući
bezodvlačni saziv sabora i provedenje iz-
borne reforme na temelju općeg, jednakog
i tajnog prava glasovanja.

Srednjoškolskoj mladeži, koja dolazi u
Zagreb, preporučamo, da ako želi pridoni-
jeti svoj obol za Družbu sv. Čirila i Me-
toda“, bez ikakve žrtve, neka kupuje škol-
sko knjige i ine potrebštine u rodoljubnoj
knjižari u korist ,Čirilo-Metodskih zidara“,
Preradovićev trg 4, a isto tako preporučamo
dobrotvorni kinematograf ,Čirilo-Metodskih“

Broj 69.

s ———mmmTrmmm-m=mrrmmmmammmmmnmmmmmsmmm=mmmmmsmmmmmmmmmmmnacmmmmmTmmmmmmmmmmms

zidara“, Marovska ul. 10,. od kojega čisti
prihod pripada našim humanitarnim i pro-
svjetnim institucijama.

Rodoljubnoj srednjoškolskoj mladeži du.
žnost je, da potpomogne našu hrvatsku
Istru.

Evropa o procesu. Kada su ono fran-
cuski novinari odaslali poziv madžarskim
kolegama, da porade kako bi se škandalozni
zagrebački proces uništio, madžari su odgo-
vorili, a njihov odgovor uvaženi francuski
političar Victor Berard reasumira u dvije
točke: 1. Francuski novinari, ne poznavajući
aferu, ne razumiju ništa od svega toga; 2.
Madžarski novinari, štujući hrvatsku auto-
nomiju i sudbenu zakonitost, ne mogu u
tome nipošto i ništa da urede.

Gosp. Berard finom ironijom kritizira
suštinu prve tačke odgovora madžarskih ko-
lega, ističući kako su francuzi svoje navode
o procesu crpli u prvom redu iz samih
madžarskih novina: ,A što se tiče pitanja
hrvatske autonomije — kaže g. Berard kroz
uvaženu parišku smotru ,La Revue de Pa-
risk — neka nam budipeštanski drugovi
dozvole nekoliko pitanja :

»1. Je li istina, da se u Nagodbi g. 1868
između Hrvatske i Ugarske čita ovo: ČLI,,
$. 56. — Na cijelom teritoriju kraljevine
Hrvatske i Slavonije službeni je jezik hr-
vatski koli u području legislative, toli pravde
i uprave. — $. 57. — Za organe zajedni-
čke vlade, službeni je jezik također hrvatski.
— 8. 58. — Zajedničko će ministarstvo
primati predloge i spise iz Hrvatske i Sla-
vonije pisane hrvatski i na njih će hrvatski
odgovarati.

Međutim g. 1907. ugarski parlamenat
a me zagrebački sabor glasovao je željezni-
čarsku pragmatiku u kojoj se u $. 4. veli,
da ne mogu služiti u upravi nego samo oni
koji znadu madžarski, a oni, koji u Hrvat-
skoj dolaze u dodir sa općinstvom, moraju
poznavati i hrvatski. To je put nagodbi, a
ipak je madžarska vlada tu pragmatiku po-
dastrla kraljevskom potpisu (sankcionirala)
i nametnula ,autonomnoj“ Hrvatskoj.

2, Je li istina, da je hrvatski sabor već
pred dvije godine glasovao zakon o neod-
visnosti sudaca? Je li istina, da ug. min.
presjednik, po ustavu, mora da podastre
kraljevskoj sankciji zakone glasovane u hr-
vatskom saboru? — a da to danas -nije
uzimao i da madžarska štampa nije ni ku-
šala za to uzgirati na svoju vladu ?

3, Je li istina, da su drž. odvjet. Accurti
i predsjednik 'Tarrabocchia, imenovani je
dino protekcijom, bili zbog neumjerenosti u
piću i jeziku zapriječeni od sudbene vlasti
pohađati noćna zabavišta ?

4. Je li istina, da se veliki organ madž.
vlade ,Pester "Lloyd“, usprkos autonomiji
pača u hrvatske poslove, kako proizlazi iz
njegovog broja od 20. jula?

5. Je li istina, da se po ustavu ban hr-
vatski imenuje na predlog ug. min. presje
dnika? da je barun Rauh bio nametn
Hrvatskoj, koja je sta proti njemu, a ot
raspustio sabor proveo nove izbore, koji st
dokazali hrvatsku jednodušnost, da ima dvije
godine da je isti sabor odgođen, a ne ras
pušten, tako da je Hrvatska bez parlamenta,
bez proračuna, ,autonomna“ Hrvatska, orts'
štvom Budimpešte, prepuštena na milost *
nemilost režima?

6. Je li istina, da bi jedna sama rij8č
ug. m. pres. uspostavila zakonitost 'u ovd