Strana 2.

 

tuži pojedine činovnike na pogla-
varstvu, da su..s osobitih razloga
strančari; A
red pitati koju nam garanciju za
red može pružiti policija, postavljena
od države, kada koljtska oblast,
koja je također postavljena od dr-
žave da zločine zapriječi, dopušta
da se nesmetano vrijeđaju i tuku
Hrvati po Zadru. Barem dosadanje
djelovanje državnih vlasti moralo bi
biti garancija da će državna policija
znati stati na put neredima, a kad
mi u novinama čitamo neke tužbe
na državnu vlast, a te iste novine
vidimo kasnije gdje u ime hrvatstva
zahtijevaju, da se policija u Zadru
posvema preda državi, tad će nam
i ,Narodni List“. priznati, da je to
čudna neka nedosljednost, koju može

opravdati jedino časoviti gnjev na
nepravde, kojim su Hrvati u Zadru

izloženi.

Ili — ili! Ili politička oblast u
Zadru vrši svoju dužnost, ili je ne
vrši. Po pisanju zadarskih bi vatskih
novina, ona je ne viši. Šta više, po
samim * javama olicijoznog lista, na
namjesništva. zadarskom smatia se
provoliacijom, ako se glasnije zapjeva
hrvatska pjesma, i ako se uopće
Hivati ponašaju u Zadra kao u svo-
joj kući. Namjesništvo se dakle stavlja
na stanovište sasvim protivno sta-
novištu hrvatske. Dalmacije. Ono
'smatra da je dvšnost političke vlasti
štitit život i imanje državljana i ne čini
razliku u tom pogledu između Hr-
vata i kojemudrago stranca, koji
stigne u Zadar. Hrvatska Dalmacija
smatra naprotiv Zadar glavnim gra-
dom zemlje, koja je u ogromnom
dijelu hrvatska i srpska, gdje se
dakle prama Hrvatima i Srbima ima
imati osobita obzira. Kad bi se uvela

državna policija u Zadru, ne samo '

mi ne bismo imali nikakve garancije,
, da ona ne bi postupala onako, kako
postupa sada zadarsko c. k. poglavar-
stvo, već bi sabor mučke prihvatio ono
stanovište, na koje se stavilo zadar-
sko namjesništvo poznatim svojim
izjavama ahrvatskim provokacijama,
na koje se u svoje doba bio ,Narodni
List“ onako rasrdio.

Kad ovo spominjemo, ne čemo
tim kazati, da bi državna policija
dopustila, da se događa ono, što se
ma žalost zbija sada: Hrvatima bi
bilo iz početka s lako svhatljivi

a Y alge bez sumnje lakše i pre-

bi neki napadaji, [js kojib] se
ia zgraža cijeli civilizovavi svijet.
AE mo ei i to, da se to isto

je to istina, tada je /

»CRVENA HRVATSKA“

 

tada mije kriv zakon, nego državne
vlasti, koje taj zakon ne-upotrebljuju.
Kada se s te strane kaže, da joi
j općinska policija ometa, tad je i
prosta izlika. Općinska policija
može biti omet& sato presizanju po-
litičke vlasti ua» lokalne stvari, ali
kako je općiriška policija zvana da
spriječi zločin, tako je isto zvana i
svaka druga straža, a napose žandar.
I kamo sreće, kh\d+ bi se oni manje
bavili uhodarenjem, a više s javnom
sigurnosti! Tad bi znali, da mnogo
onoga što se u Zadru događa, spada
pod kazneni zakon, i da posredovanje
žandara, dotično državne vlasti nije
nikakvo vrijeđanje općinske autono-
mije, već dužnost. U Zadru se pak
događa da i one tužbe, koje žandari
učine, politička vlast baci u koš.
Ovomu posljednjemu nije zgodan
lijek državna policija!
Nastavit ćemo drugi put.

Domeće vijesti.

Pitanje glagolice. Po informacijama ,,Na-
rodnoga Lista“ izgleda kao da se Rim

odlučno sprema uništiti ne samo glagolicu
već i izbaciti iz crkava naše starodavne
evanđelistare i rituale. Nazad godina bila
je izašla naredba, da se može glagolati samo
u crkvama, u kojim se neprestano kroz 30
godina glagolalo. 'Takovih crkava ima u
Dalmaciji veoma malo. Po naredbi se pak
vidjelo, da Rim smatra kao povlasticu našu
samo glagolicu, pa da je po tom odzvonilo
i živom govoru u našim crkvama.

Naredba je bila takova, da su dalma-
tinski biskupi smatrali shodno sastati se.
Odlučili su da se naredba ne može provesti
i zamolili stoga Rim da je povuče. Oni je
u toliko — osim jedinoga biskupa Ne.
kića — nijesu objelodanili u pojedinim dio-
cesama. Tim nije bila za svećenike obve-
zatna. ,

Sada je ta naredba po izričitoj naredbi
papinoj bila objelođanjena u Rimu te se
prijeti oštrim crkvenim kaznama onim, koji
se ne budu prama njoj ravnati.

Pitanje je dakle došlo u odlučni st4dij.
Mi stojimo po svoj prilici pred činom, koji
ne će biti presudan za položaj svećenstva u
narodu. Narod naime očekuje, da će oni svi
kao jedan ustati na obranu našega jezika
u crkvi.

Kakav je Košutić, Nazad dana vodila
se pred zagrebačkim sudem rasprava o tužbi

Košutića proti odg. uredniku ,Obzora“ Griš-
koviću zbog toga, što je ovaj prenio iz Po-
kreta vijest da je Košutić u jednoj raspravi
krivotvorio zapisnik. Lako je promisliti, da
je vlađajući sistem upotrebio sve, da Ko-
šutića izvadi i% neprilike pa je zbilja ure
dnik ,Obzora“ bio osuđen. Ali na raspravi
je izbila činjenica, koju nikakva osuda ne
moše izbrisati, da je na zapisniku o kom.
se radilo zbilja jedna M bila radirana i

 

Košutićevom rukom druga. Sudan
koji sebi to doz je najprikladnija
osoba za suca istr u veleizdajničkom

procesa. 5/2
ad

_sjedniku Bienerthu uspjeti, da učini p

    
  
   
 
   
  
   
    
  
  

sanja zavisiti o tome, hoće li ministru p

menat sposobnim za rad, O tomu slučaju
sabori bi pokrajinski. bili odgođeni da &

sastanu opet u decembru. Za decembar

bilo odgođeno vijećanje o proračunu, jer
parlamentu u Beču biti polagat fina:
jalne ov da se pokrije n6stašica &
žavnom bilansu, a jedan dio tih novih
reza 'misli država pr6pustiti pokrajinama,
Sabor dalmatinski čekaju mnoge i y
like zadaće. Osim redovnih posala, koje tre
da riješi, ovoga puta dat će mnogo glav
bolje imeđu ostalim biranje = novo
zemaljskog odbora, zadarsko pitanje, pitanj
adrese, jezične naredbe, izborna refo
itd. Reklo bi se da u nijednom od ovi
pitanja nijesu stranke još sporazumne.

Sprovod Dr, Frana Vrbanića. U nedjelj

sprovod bio grandijozan, kako zaslažuju veliki
muževi kao on, Za sprovodom je stupala
ogromna, nepregledna povorka od 10.000
ljudi. Bilo je tu svih stališa, svih političkih
stranaka, da se poklone za posljednji pu
neumornom radniku na hrvatskoj njivi. Nad
grobom držao je posmrtno slovo u ime ju
goslav enske akademije Dr. Musić, napome-
nuvši njegove zasluge na polju naučnjačkog
rada. U ime prof. zbora držao je govor Dr.
J. Bauer, a u ime_djaštva hrv. sveučilišt
I. N. Novak,

Zasluge i rad mjagov ma političkom
polju istakao je Dr. Medaković, 1i& pomenuvii
kako je pokojnik nastojao graditi bolju ba
dućnost. svog naroda, imajuć uvijek u sret
slogu Hrvata i Srba, jer bez nje nema spast
domovini. Iza još nekoliko različitih govo
prisutnici izkazaše zadnju počast pokojnik
odijelivši se od njegovih smrtnih ostan
sa poklikom ,,Slava Franu Vrbaniću !“

Iz Kotora. Ništa nije tako odurno
podvaljivanje generičnih ničim neđoke
osvada proti bilo komu, kao ono u br

nPrave“ proti našem općinskom lije
Dru. A. Veroni. Uz komodan potpis, Škaljari
zamjera mu se da siromasi »Škaljari“
pamtite jer to nije isto što i ,škaljarski“
romasi — treba da gube vrijeme čekajući de
on svrši po gradu svoje privatne poslove
dočim je nasuprot istina da on ida redovi
u Škaljare ne samo kad ga ko zove, v
svoju dužnost kao liječnik i općinski-čino
nik, već i onda kad nije na to dužan 1
sto kotarske bolesničke blagajne, A ai
to zbilja tako, pozivljemo se na škaljarski
glavara gosp. Iva Petrovića.

Gradska kronika.
Nova radnja Bukovčeva. U S
pariji DeGiulli i drug _izložena je nova“
dnja Bukovčeva. Prikazuje obitelj pok.
Pitarevića, svika MANN Pokojniko'
busta stoji u pozadini, e majka sa 4
stoji oko stola to gledaju u knjigu. Slika,
izrađena u punoj stjelosi, Lica su tt