Strana 2. tuži pojedine činovnike na pogla- varstvu, da su..s osobitih razloga strančari; A red pitati koju nam garanciju za red može pružiti policija, postavljena od države, kada koljtska oblast, koja je također postavljena od dr- žave da zločine zapriječi, dopušta da se nesmetano vrijeđaju i tuku Hrvati po Zadru. Barem dosadanje djelovanje državnih vlasti moralo bi biti garancija da će državna policija znati stati na put neredima, a kad mi u novinama čitamo neke tužbe na državnu vlast, a te iste novine vidimo kasnije gdje u ime hrvatstva zahtijevaju, da se policija u Zadru posvema preda državi, tad će nam i ,Narodni List“. priznati, da je to čudna neka nedosljednost, koju može opravdati jedino časoviti gnjev na nepravde, kojim su Hrvati u Zadru izloženi. Ili — ili! Ili politička oblast u Zadru vrši svoju dužnost, ili je ne vrši. Po pisanju zadarskih bi vatskih novina, ona je ne viši. Šta više, po samim * javama olicijoznog lista, na namjesništva. zadarskom smatia se provoliacijom, ako se glasnije zapjeva hrvatska pjesma, i ako se uopće Hivati ponašaju u Zadra kao u svo- joj kući. Namjesništvo se dakle stavlja na stanovište sasvim protivno sta- novištu hrvatske. Dalmacije. Ono 'smatra da je dvšnost političke vlasti štitit život i imanje državljana i ne čini razliku u tom pogledu između Hr- vata i kojemudrago stranca, koji stigne u Zadar. Hrvatska Dalmacija smatra naprotiv Zadar glavnim gra- dom zemlje, koja je u ogromnom dijelu hrvatska i srpska, gdje se dakle prama Hrvatima i Srbima ima imati osobita obzira. Kad bi se uvela državna policija u Zadru, ne samo ' mi ne bismo imali nikakve garancije, , da ona ne bi postupala onako, kako postupa sada zadarsko c. k. poglavar- stvo, već bi sabor mučke prihvatio ono stanovište, na koje se stavilo zadar- sko namjesništvo poznatim svojim izjavama ahrvatskim provokacijama, na koje se u svoje doba bio ,Narodni List“ onako rasrdio. Kad ovo spominjemo, ne čemo tim kazati, da bi državna policija dopustila, da se događa ono, što se ma žalost zbija sada: Hrvatima bi bilo iz početka s lako svhatljivi a Y alge bez sumnje lakše i pre- bi neki napadaji, [js kojib] se ia zgraža cijeli civilizovavi svijet. AE mo ei i to, da se to isto je to istina, tada je / »CRVENA HRVATSKA“ tada mije kriv zakon, nego državne vlasti, koje taj zakon ne-upotrebljuju. Kada se s te strane kaže, da joi j općinska policija ometa, tad je i prosta izlika. Općinska policija može biti omet& sato presizanju po- litičke vlasti ua» lokalne stvari, ali kako je općiriška policija zvana da spriječi zločin, tako je isto zvana i svaka druga straža, a napose žandar. I kamo sreće, kh\d+ bi se oni manje bavili uhodarenjem, a više s javnom sigurnosti! Tad bi znali, da mnogo onoga što se u Zadru događa, spada pod kazneni zakon, i da posredovanje žandara, dotično državne vlasti nije nikakvo vrijeđanje općinske autono- mije, već dužnost. U Zadru se pak događa da i one tužbe, koje žandari učine, politička vlast baci u koš. Ovomu posljednjemu nije zgodan lijek državna policija! Nastavit ćemo drugi put. Domeće vijesti. Pitanje glagolice. Po informacijama ,,Na- rodnoga Lista“ izgleda kao da se Rim odlučno sprema uništiti ne samo glagolicu već i izbaciti iz crkava naše starodavne evanđelistare i rituale. Nazad godina bila je izašla naredba, da se može glagolati samo u crkvama, u kojim se neprestano kroz 30 godina glagolalo. 'Takovih crkava ima u Dalmaciji veoma malo. Po naredbi se pak vidjelo, da Rim smatra kao povlasticu našu samo glagolicu, pa da je po tom odzvonilo i živom govoru u našim crkvama. Naredba je bila takova, da su dalma- tinski biskupi smatrali shodno sastati se. Odlučili su da se naredba ne može provesti i zamolili stoga Rim da je povuče. Oni je u toliko — osim jedinoga biskupa Ne. kića — nijesu objelodanili u pojedinim dio- cesama. Tim nije bila za svećenike obve- zatna. , Sada je ta naredba po izričitoj naredbi papinoj bila objelođanjena u Rimu te se prijeti oštrim crkvenim kaznama onim, koji se ne budu prama njoj ravnati. Pitanje je dakle došlo u odlučni st4dij. Mi stojimo po svoj prilici pred činom, koji ne će biti presudan za položaj svećenstva u narodu. Narod naime očekuje, da će oni svi kao jedan ustati na obranu našega jezika u crkvi. Kakav je Košutić, Nazad dana vodila se pred zagrebačkim sudem rasprava o tužbi Košutića proti odg. uredniku ,Obzora“ Griš- koviću zbog toga, što je ovaj prenio iz Po- kreta vijest da je Košutić u jednoj raspravi krivotvorio zapisnik. Lako je promisliti, da je vlađajući sistem upotrebio sve, da Ko- šutića izvadi i% neprilike pa je zbilja ure dnik ,Obzora“ bio osuđen. Ali na raspravi je izbila činjenica, koju nikakva osuda ne moše izbrisati, da je na zapisniku o kom. se radilo zbilja jedna M bila radirana i Košutićevom rukom druga. Sudan koji sebi to doz je najprikladnija osoba za suca istr u veleizdajničkom procesa. 5/2 ad _sjedniku Bienerthu uspjeti, da učini p sanja zavisiti o tome, hoće li ministru p menat sposobnim za rad, O tomu slučaju sabori bi pokrajinski. bili odgođeni da & sastanu opet u decembru. Za decembar bilo odgođeno vijećanje o proračunu, jer parlamentu u Beču biti polagat fina: jalne ov da se pokrije n6stašica & žavnom bilansu, a jedan dio tih novih reza 'misli država pr6pustiti pokrajinama, Sabor dalmatinski čekaju mnoge i y like zadaće. Osim redovnih posala, koje tre da riješi, ovoga puta dat će mnogo glav bolje imeđu ostalim biranje = novo zemaljskog odbora, zadarsko pitanje, pitanj adrese, jezične naredbe, izborna refo itd. Reklo bi se da u nijednom od ovi pitanja nijesu stranke još sporazumne. Sprovod Dr, Frana Vrbanića. U nedjelj sprovod bio grandijozan, kako zaslažuju veliki muževi kao on, Za sprovodom je stupala ogromna, nepregledna povorka od 10.000 ljudi. Bilo je tu svih stališa, svih političkih stranaka, da se poklone za posljednji pu neumornom radniku na hrvatskoj njivi. Nad grobom držao je posmrtno slovo u ime ju goslav enske akademije Dr. Musić, napome- nuvši njegove zasluge na polju naučnjačkog rada. U ime prof. zbora držao je govor Dr. J. Bauer, a u ime_djaštva hrv. sveučilišt I. N. Novak, Zasluge i rad mjagov ma političkom polju istakao je Dr. Medaković, 1i& pomenuvii kako je pokojnik nastojao graditi bolju ba dućnost. svog naroda, imajuć uvijek u sret slogu Hrvata i Srba, jer bez nje nema spast domovini. Iza još nekoliko različitih govo prisutnici izkazaše zadnju počast pokojnik odijelivši se od njegovih smrtnih ostan sa poklikom ,,Slava Franu Vrbaniću !“ Iz Kotora. Ništa nije tako odurno podvaljivanje generičnih ničim neđoke osvada proti bilo komu, kao ono u br nPrave“ proti našem općinskom lije Dru. A. Veroni. Uz komodan potpis, Škaljari zamjera mu se da siromasi »Škaljari“ pamtite jer to nije isto što i ,škaljarski“ romasi — treba da gube vrijeme čekajući de on svrši po gradu svoje privatne poslove dočim je nasuprot istina da on ida redovi u Škaljare ne samo kad ga ko zove, v svoju dužnost kao liječnik i općinski-čino nik, već i onda kad nije na to dužan 1 sto kotarske bolesničke blagajne, A ai to zbilja tako, pozivljemo se na škaljarski glavara gosp. Iva Petrovića. Gradska kronika. Nova radnja Bukovčeva. U S pariji DeGiulli i drug _izložena je nova“ dnja Bukovčeva. Prikazuje obitelj pok. Pitarevića, svika MANN Pokojniko' busta stoji u pozadini, e majka sa 4 stoji oko stola to gledaju u knjigu. Slika, izrađena u punoj stjelosi, Lica su tt