aneksija nije bila provedena, dok se
nije pitalo za mnijenje pučanstva

Bosne, ali kad dođe do konstitucije -

bosanske, ma koliko ona bila skučena,
uvijek će biti tolika, da će same po-
trebe uprave zahtijevati jedno rije-
šenje, gdje će se znati ko vlada u
Bosni, Beč ili Pešta. Dok to ne bude
riješeno, dotle če Bosna i Hercego-
vina biti samo uzrok neprestanih su-
koba između jedne i druge poli dr-
žave, a njezina uprava bit će pod-
vržena uplivima, koje će spriječiti
svako korisno djelovanje. Primjer
imamo u pitanju agrarne banke.

Da se pitanje Bosne i Hercego-
vine ne smatra u višim krugovima
još riješeno, dokaz je i to, što uspr-
kos carskih obećanja, Bosna nije do-
bila još ništa, po čem bi se mogla
nadati, da će se autonomija, kakva
je bila obećana, zbilja i provesti.
Nesazivanje bosanskog sabora očit
je znak kako u Beču još nijesu na
čistu s Bosnom, a povjest će poka-
zati, koje mjesto ide bosanskom pi-
tanju u sadanjem sporu između Beča
i Pešte, koji prijeti da će uzdrmati
svim ustrojstvom monarhije.
= Vojničko sjedinjenje anektiranih
zemalja i Dalmacije — kazali smo —
pokazuje možda, u komu bi smjeru
bečki krugovi željeli riješiti bosansko
pitanje, ali takovu riješenju stoji na
putu mnogo zaprjeka. Kad se radi
o našoj koži, možemo unaprijed znati,
da če se Beč i Pešta sporazumiti,
te u tom pogledu ne treba 'se po-
davati nikakvim varavim nadama.
Nu da eventualni projekt uspije, nije
dosta samo taj sporazum, već i to da
osnova ne nađe u samom pučanstvu
zemalja, o kojim se radi, odlučnog
otpora. Možda za tim ide cijela po-
litika u Hrvatskoj, možda se samo
za to još podržava u Hrvatskoj re-
žim, kojemu je očita namjera umo-
riti Hrvatsku.

Naš je položaj tim teži, što u mo-
narhiji prirodnog saveznika nemamo.
Interesi svijuh križaju se više ili
manje's interesima našim, i prama

_ tomu treba da ištemo pomoći kod

onih, od kojih nam momentalno pri-
jeti najmanja pogibao. Je li to Beč?

Frankovački ,,uspjesi“, Nazad malo mje-
seca, ne znamo tačno koliko. tek znamo da
je data od 23 u ,,Hrvatskom Pravu“ izašlo
e bilo nekoliko članaka potpisanih

vačkim zastupnicima. tim

frankovački su zastupnici oat i, da vi

im opasniji protivnici ago li
O pro ' nego

. Oznaka borbe proti Srbima čšnje je

na ćirilicu, pa su Frankovci kliknuli od

 

< Veselja, kad su čuli, da je iz čitanaka izba-

janove, onda u Hrvatskoj

»CRVENA HRVATSKA“

čena čirilica. Nu s ćirilicom je izbačeno još
nešto. Sve pjesme gdje se spominjalo im
hrvatsko.

Prijašnje čitar :e gdje je bilo i čirilice

zamjenjene su s novim bez čirilice. Pa gdje
su se u prvotnjim čitankama nalazila pjesmica
»Dak Hrvat sad ,Rano Rani“, ,Moj Zavičaj“
zamijenjen je sa ,Zibogom laste“, ,Ja sam
Hrvat“ za Okićeno selo“, ,, Hrvatskom Đaku“
sa nekim ,,Pozdrav-om“ janjcima i mirisavom
cvijeću a mješte pjesme ,Hrvat“ djeca će
učit ,Crni hljebac“ — to je prvi uspjeh
frankovaca, kojim su istisli bizantinsku čirllicu
spas ,Svete i Velik* Hrvatske“.

Narodni zast. Dr.,Gj. Surmin iznaša u
rošlom ,,Pokretu“ pod naslovom ,,Groblje
rvatske“i ovo: 15 ožujka bile su u Hrvat-

skoj 23 škole Julijanove s 34 učiteljske sile
1 lipnja 1909 ima ih 38 s 65 učitelja, namje
štenih od Julijana. Djece u školama imade
4.629, a ako se uzmu zajedno madžarske
škole državnih željeznica i evangeličke Juli-
polazi madžarske
škole danas već daleko više od 8000 djece,
Dakle je za Rauchove vlade, za 14
mjeseci otvoreno Julijanovih, dakle reformi-
ranih evangeličkih madžarskih škola ravno
15, ili svaki mjesec po jedna dvije.

luka.

Kako se vidi potpuno u duhu frankov-

Konstituiranje bosanske trgovačke ko- /

more. Ministar zajed. financija barun Burian
odredio je za otvaranje bos.-her. trgovačke
i obrtničke komore u Sarajevu utorak 14.
rujna o. g. Svečano otvorenje i kostituiranje
komore, pri kojem će kao izaslanik zajedn.
ministarstva financija fungirati predstojnik
Zemaljske Vlade Konstantin Hčirmann, biće
u velikoj  sjedničkoj dvorani gradskog
zastupstva u 11 sati pr. p.

Veleizdajnički proces. Poslije 6 mjeseca
rasprave svršio je dokazni postupak te sad
dolazi na red državni tužilac, da govori.
Raspravu je prekinuo predsjednik Taraboc-
chia za nekoliko dana. Govori Accurtijev i
branitelja kažu da će pozobat još mjesec

dana, i tad ćemo biti na svrsi prvog čina

tragedije sudstva u Hrvatskoj.

Sokolsko slavlje u Šibeniku. Prošle ne-

djelje okupila se u Sibeniku župa Krešimi-
rova i mnogi drugi sokoli iz cijele Dalmacije,
da slave deseti god osnutka Hrvatskog So-
kola u Šibeniku, Slavi je prisustvovalo preko

hiljadu Sokola. Stranka u Šibeniku, pro-
ua: općini, nije bila pozvana da učestvuje
vi.

Gradska kronika.

Sa liječničkog kongresa u Budim-
pešti. Sinoć je sa željeznicom iz Sarajeva
stiglo i otsjelo u ,Hotel Imperijal“ za «ri-
deset liječnika sa rečenoga kongresa.

Ima među njima i Inglesa, Francuza,
Portugiza, Španjolaca itd. Ovdje su im se
pridružili neki liječnici česi.

 

Iz Sokola. Pozivlju se svi izvršujaći'

članovi počam od četvrika svaki dan u &
sati ma vježbe, da še priprave za što skori)
javnu vježbu i izlet.

Za prijave inostranaca. Da dođe u
susret osobama te primaju putnike na ko-

> nak općina je odredila da se odslo unapri-

jed, odnosne prijavnice inostranaca, mogu
predavati i ma redarstvenoj stražarnici u
Gružu.

Odio ratne mornarice krenuo -je

fran- jučer iz Gruža. T

Mostar ili Dubrovnik. Skoro će
doći osobita vojnička komisija iz Beča, da
odlući da li će sijelo novom vojnom zboru
biti u Dubrovniku ili Mostaru.

+ Na ovo pitanjo osvrnut ćemo se nastajni
put.

 
  

> jesu bili na to pripravni, .se je
+ trgla i urina a uvi

 
     
        

_ Početak školske godine u prepa,
diju. Školska godina 1909-1910. zap,
čet će 18. septembra s običnom službom
božjom, za pitomice preparandija u 8, a x,
učenice vježbaonice u 9 sahata ujutro. _ _

Upisivanje će biti 14., 15. i 16.(44
od 8 do 11 sahata izjutra.

Dojakošnje pitomice preparandija dosta
da se prikažu sa zadnjom školskom svje.
dodžbom, a nove treba da dođu u pratnji
roditelja ili njihovih zamjenika i prikažu;
krštonicu ili svjedodžbu rođenja, kojom &
dokazati, ako žele ući u pripravni razred,
da su navršile 14 godina života, a u druge
tečaje prema tome; svjedodžbu krepka fizi.
čnog sustava; svjedodžbu dobra ponašanja
i zadnju školsku svjedodžbu.

rijamni ispiti bit će ma 16, 17 i 18
sve, koje imaju gore pomenute

uvjete, pustit će se na ispite, ali da li ć
biti primljene u zavod, odlučit će ne samo
sprema, što je dokažu, nego i red prijave,
kad bi ih bilo preko propisanog broja i veće
nego li ima prostora.

Preporučuje se roditeljima  pitomici,
koji ne stanuju u Dubrovniku, da se za
biranje stana svojoj djeci dogovore s upravom
zavoda.

Po ministarskoj naredbi 17. dećembra
1897, br. 26715, ako učiteljski zbor uvidi
da, bilo s kojeg uzroka, ne bi bilo prikladno
da pitomica stanuje dalje u kojem stanu,
ima pravo zahtijevati od njezinih roditelja
ili njihovih zamjenika da promijeni stan, a
kad ovi ne bi poslušali, i odalečiti stoga

itomicu iz zavoda.

Pato, koji žele Grati pitomice preparan-
dija na stanu i hrani, neka se prijave upra-
vitelju, koji će im po školskim propisima
kazati uvjete, uz-koje bi mogao. roditeljima
preporučiti da kod njih namjeste svoje kćeri.
_ Da se postigne uzgojna svrha, potrebit
je sklad između škole i doma. Škola, dakako,
sa svoje stralf&, može da. napućuje mladež
kako da čuva zdravlje; može da utječe na
njezin religiozno - moralni uzgoj; može ne
samo da protumači, nego dobrim dijelom
čini već za pouke i upamtiti propisanu
, ali i dom treba da u tome pomaga
školu; da uvijek pazi da se svi školski pro-
pisi tačno vrše i izvan škole, da se higijenske
preporuke u školskoj pouci stavljaju i kod
kuće u djelo; da učenice marljivo i tačno po-
laze školu, $premaju se na sve zadate lekcije
i vladaju se u svemu, kako dolikuje budućim
gojiteljicama narodnim. Da se taj uzgojni
sklad između škole i doma lakše postigne,
preporučuje se roditeljima i njihovim zamje-
nicima da češće dolaze u zavod, gdje će
im upravitelj davati potrebite obavijesti
svaki dan, a glavari razreda i drugi nastav-
nici svake sedmice, u dane i sahate, što će

biti određeni početkom školsko god 4
Pelikan“. Nekoliko morinću ai

bic pt subote . bilo odaslano ns
izvor Rijeke da dovedu barku vode. Kad

su barku napunili, vezali su je za parobro-

dić, koji je imao odvući na brod. 0

su ostali 3 mornara da je za vožnju ravnaju.
Parobrodić je krenuo, a da lađari ni

&

mo
se. Pomoć utopljenjacima stigla
najbrže, i dvojica su bili i i još
života, dok treći jedan bečlija, koji
nam kažu ni plivati :
lađa kad se prevrnula u glavu bila udaril&
bio je izvučen mrtav. poi |
. _ Pohvalno., Da i uspomenu pok.
g. Iva Brangjolice pri 1