aneksija nije bila provedena, dok se nije pitalo za mnijenje pučanstva Bosne, ali kad dođe do konstitucije - bosanske, ma koliko ona bila skučena, uvijek će biti tolika, da će same po- trebe uprave zahtijevati jedno rije- šenje, gdje će se znati ko vlada u Bosni, Beč ili Pešta. Dok to ne bude riješeno, dotle če Bosna i Hercego- vina biti samo uzrok neprestanih su- koba između jedne i druge poli dr- žave, a njezina uprava bit će pod- vržena uplivima, koje će spriječiti svako korisno djelovanje. Primjer imamo u pitanju agrarne banke. Da se pitanje Bosne i Hercego- vine ne smatra u višim krugovima još riješeno, dokaz je i to, što uspr- kos carskih obećanja, Bosna nije do- bila još ništa, po čem bi se mogla nadati, da će se autonomija, kakva je bila obećana, zbilja i provesti. Nesazivanje bosanskog sabora očit je znak kako u Beču još nijesu na čistu s Bosnom, a povjest će poka- zati, koje mjesto ide bosanskom pi- tanju u sadanjem sporu između Beča i Pešte, koji prijeti da će uzdrmati svim ustrojstvom monarhije. = Vojničko sjedinjenje anektiranih zemalja i Dalmacije — kazali smo — pokazuje možda, u komu bi smjeru bečki krugovi željeli riješiti bosansko pitanje, ali takovu riješenju stoji na putu mnogo zaprjeka. Kad se radi o našoj koži, možemo unaprijed znati, da če se Beč i Pešta sporazumiti, te u tom pogledu ne treba 'se po- davati nikakvim varavim nadama. Nu da eventualni projekt uspije, nije dosta samo taj sporazum, već i to da osnova ne nađe u samom pučanstvu zemalja, o kojim se radi, odlučnog otpora. Možda za tim ide cijela po- litika u Hrvatskoj, možda se samo za to još podržava u Hrvatskoj re- žim, kojemu je očita namjera umo- riti Hrvatsku. Naš je položaj tim teži, što u mo- narhiji prirodnog saveznika nemamo. Interesi svijuh križaju se više ili manje's interesima našim, i prama _ tomu treba da ištemo pomoći kod onih, od kojih nam momentalno pri- jeti najmanja pogibao. Je li to Beč? Frankovački ,,uspjesi“, Nazad malo mje- seca, ne znamo tačno koliko. tek znamo da je data od 23 u ,,Hrvatskom Pravu“ izašlo e bilo nekoliko članaka potpisanih vačkim zastupnicima. tim frankovački su zastupnici oat i, da vi im opasniji protivnici ago li O pro ' nego . Oznaka borbe proti Srbima čšnje je na ćirilicu, pa su Frankovci kliknuli od < Veselja, kad su čuli, da je iz čitanaka izba- janove, onda u Hrvatskoj »CRVENA HRVATSKA“ čena čirilica. Nu s ćirilicom je izbačeno još nešto. Sve pjesme gdje se spominjalo im hrvatsko. Prijašnje čitar :e gdje je bilo i čirilice zamjenjene su s novim bez čirilice. Pa gdje su se u prvotnjim čitankama nalazila pjesmica »Dak Hrvat sad ,Rano Rani“, ,Moj Zavičaj“ zamijenjen je sa ,Zibogom laste“, ,Ja sam Hrvat“ za Okićeno selo“, ,, Hrvatskom Đaku“ sa nekim ,,Pozdrav-om“ janjcima i mirisavom cvijeću a mješte pjesme ,Hrvat“ djeca će učit ,Crni hljebac“ — to je prvi uspjeh frankovaca, kojim su istisli bizantinsku čirllicu spas ,Svete i Velik* Hrvatske“. Narodni zast. Dr.,Gj. Surmin iznaša u rošlom ,,Pokretu“ pod naslovom ,,Groblje rvatske“i ovo: 15 ožujka bile su u Hrvat- skoj 23 škole Julijanove s 34 učiteljske sile 1 lipnja 1909 ima ih 38 s 65 učitelja, namje štenih od Julijana. Djece u školama imade 4.629, a ako se uzmu zajedno madžarske škole državnih željeznica i evangeličke Juli- polazi madžarske škole danas već daleko više od 8000 djece, Dakle je za Rauchove vlade, za 14 mjeseci otvoreno Julijanovih, dakle reformi- ranih evangeličkih madžarskih škola ravno 15, ili svaki mjesec po jedna dvije. luka. Kako se vidi potpuno u duhu frankov- Konstituiranje bosanske trgovačke ko- / more. Ministar zajed. financija barun Burian odredio je za otvaranje bos.-her. trgovačke i obrtničke komore u Sarajevu utorak 14. rujna o. g. Svečano otvorenje i kostituiranje komore, pri kojem će kao izaslanik zajedn. ministarstva financija fungirati predstojnik Zemaljske Vlade Konstantin Hčirmann, biće u velikoj sjedničkoj dvorani gradskog zastupstva u 11 sati pr. p. Veleizdajnički proces. Poslije 6 mjeseca rasprave svršio je dokazni postupak te sad dolazi na red državni tužilac, da govori. Raspravu je prekinuo predsjednik Taraboc- chia za nekoliko dana. Govori Accurtijev i branitelja kažu da će pozobat još mjesec dana, i tad ćemo biti na svrsi prvog čina tragedije sudstva u Hrvatskoj. Sokolsko slavlje u Šibeniku. Prošle ne- djelje okupila se u Sibeniku župa Krešimi- rova i mnogi drugi sokoli iz cijele Dalmacije, da slave deseti god osnutka Hrvatskog So- kola u Šibeniku, Slavi je prisustvovalo preko hiljadu Sokola. Stranka u Šibeniku, pro- ua: općini, nije bila pozvana da učestvuje vi. Gradska kronika. Sa liječničkog kongresa u Budim- pešti. Sinoć je sa željeznicom iz Sarajeva stiglo i otsjelo u ,Hotel Imperijal“ za «ri- deset liječnika sa rečenoga kongresa. Ima među njima i Inglesa, Francuza, Portugiza, Španjolaca itd. Ovdje su im se pridružili neki liječnici česi. Iz Sokola. Pozivlju se svi izvršujaći' članovi počam od četvrika svaki dan u & sati ma vježbe, da še priprave za što skori) javnu vježbu i izlet. Za prijave inostranaca. Da dođe u susret osobama te primaju putnike na ko- > nak općina je odredila da se odslo unapri- jed, odnosne prijavnice inostranaca, mogu predavati i ma redarstvenoj stražarnici u Gružu. Odio ratne mornarice krenuo -je fran- jučer iz Gruža. T Mostar ili Dubrovnik. Skoro će doći osobita vojnička komisija iz Beča, da odlući da li će sijelo novom vojnom zboru biti u Dubrovniku ili Mostaru. + Na ovo pitanjo osvrnut ćemo se nastajni put. > jesu bili na to pripravni, .se je + trgla i urina a uvi _ Početak školske godine u prepa, diju. Školska godina 1909-1910. zap, čet će 18. septembra s običnom službom božjom, za pitomice preparandija u 8, a x, učenice vježbaonice u 9 sahata ujutro. _ _ Upisivanje će biti 14., 15. i 16.(44 od 8 do 11 sahata izjutra. Dojakošnje pitomice preparandija dosta da se prikažu sa zadnjom školskom svje. dodžbom, a nove treba da dođu u pratnji roditelja ili njihovih zamjenika i prikažu; krštonicu ili svjedodžbu rođenja, kojom & dokazati, ako žele ući u pripravni razred, da su navršile 14 godina života, a u druge tečaje prema tome; svjedodžbu krepka fizi. čnog sustava; svjedodžbu dobra ponašanja i zadnju školsku svjedodžbu. rijamni ispiti bit će ma 16, 17 i 18 sve, koje imaju gore pomenute uvjete, pustit će se na ispite, ali da li ć biti primljene u zavod, odlučit će ne samo sprema, što je dokažu, nego i red prijave, kad bi ih bilo preko propisanog broja i veće nego li ima prostora. Preporučuje se roditeljima pitomici, koji ne stanuju u Dubrovniku, da se za biranje stana svojoj djeci dogovore s upravom zavoda. Po ministarskoj naredbi 17. dećembra 1897, br. 26715, ako učiteljski zbor uvidi da, bilo s kojeg uzroka, ne bi bilo prikladno da pitomica stanuje dalje u kojem stanu, ima pravo zahtijevati od njezinih roditelja ili njihovih zamjenika da promijeni stan, a kad ovi ne bi poslušali, i odalečiti stoga itomicu iz zavoda. Pato, koji žele Grati pitomice preparan- dija na stanu i hrani, neka se prijave upra- vitelju, koji će im po školskim propisima kazati uvjete, uz-koje bi mogao. roditeljima preporučiti da kod njih namjeste svoje kćeri. _ Da se postigne uzgojna svrha, potrebit je sklad između škole i doma. Škola, dakako, sa svoje stralf&, može da. napućuje mladež kako da čuva zdravlje; može da utječe na njezin religiozno - moralni uzgoj; može ne samo da protumači, nego dobrim dijelom čini već za pouke i upamtiti propisanu , ali i dom treba da u tome pomaga školu; da uvijek pazi da se svi školski pro- pisi tačno vrše i izvan škole, da se higijenske preporuke u školskoj pouci stavljaju i kod kuće u djelo; da učenice marljivo i tačno po- laze školu, $premaju se na sve zadate lekcije i vladaju se u svemu, kako dolikuje budućim gojiteljicama narodnim. Da se taj uzgojni sklad između škole i doma lakše postigne, preporučuje se roditeljima i njihovim zamje- nicima da češće dolaze u zavod, gdje će im upravitelj davati potrebite obavijesti svaki dan, a glavari razreda i drugi nastav- nici svake sedmice, u dane i sahate, što će biti određeni početkom školsko god 4 Pelikan“. Nekoliko morinću ai bic pt subote . bilo odaslano ns izvor Rijeke da dovedu barku vode. Kad su barku napunili, vezali su je za parobro- dić, koji je imao odvući na brod. 0 su ostali 3 mornara da je za vožnju ravnaju. Parobrodić je krenuo, a da lađari ni & mo se. Pomoć utopljenjacima stigla najbrže, i dvojica su bili i i još života, dok treći jedan bečlija, koji nam kažu ni plivati : lađa kad se prevrnula u glavu bila udaril& bio je izvučen mrtav. poi | . _ Pohvalno., Da i uspomenu pok. g. Iva Brangjolice pri 1