Strana 2.

Nego da i nije te velike brige,
zastupnike u Zadru čekaju druge te-
ške misli. Spominjemo među ostalim
biranje novog zemaljskog odbora,
izbornu reformu, jezično pitanje i
zadarsko pitanje, sve stvari koje du-
boko zasjecaju u pokrajinski život i
gdje će trebati najvećeg opreza, da
se ili ne stvore precedenti za budu-
&nost ili u želji za potrebnim pro-
mjenama, ne učini gore, nego što
je sada.

Ne treba pak ni spominjati, da
će cijelo saborsko zasjedanje biti pod
dojmom teških prilika u našoj do-
movini, Ne ćemo se istrčavati, ali
smo uvjereni, da će sabor naći na-
čina, da izrazi svoje mišljenje o
svemu tomu.

Da tim zadaćama i samo donekle
zadovolji, potrebno je između stra-
naka dogovora, jer prvo svega nije-
dna stranka ne raspolaže većinom,
a zatim dobro bi bilo, da se barem
u nečemu nađu svi zastupnici, koji
narodno i ljudski osjećaju, na okupu.
Taj dogovor možda će raščistiti i
stranačke odnošaje u zemlji.

iz naroda.

+ Iz Makarske. (Glagoljica u pogibelji).
Jučer je bila sjednica opginskog vijeća, na
početku koje vijećnik Antičić napominje,
kako je dne 1. kolovvza t, g. u službenom
listu sv. stolice br, 14. na strani 577-580
bio objelodanjen dekret 18. prosinca 1906.
o uporabi glagolice i kako ovim objeloda-
njenjem prijeti najveća pogibelj našoj naro-
dnoj svetinji slavenskoj službi božijoj pak i
samom evanđelistaru i ritualu hrvatskom.
Ističe, kako su razni pape bili prijatelji gla-
golice, a kako suj joj njeki bili protivnici,
pa se i po tomu očito vidi, da se hxvatski
marod može i sada boriti kako i dosad za
svoju narodnu svetinju, a da tim ne postane
odmetnik vjere i neposlušni sin svete crkve.
Bilo je avijek prosto pa je i sada od pape
slabo upućena obratiti se na papu bolje
obaviještena, te bi i sada bila prijeka po-
treba, da ge svetu stolica potanko obavijesti,
koliko bi to bilo zlo i po narod i po vjera,
ako bi se napomenuti dekret morao vršiti
onako strogo. Pozivlje dakle općinsko vijeće,
da bi prihvatilo zaključak: ,Općinsko vijeće
daje nalog općinskom upraviteljstvu da bi
se najživlje zauzelo kod crkovnih vlasti, da
se našemu narodu i nadalje očuva narodna
svetinja glagolica, evanđelistar i ritual hr-
vatski, a da ovaj korak bude što uspješniji,
neka se općinsko upraviteljstvo obrati i
ostalim općinam u Dalmaciji, da ga podupru
u ovom poslu!

Na ovaj vrlo skromni prij digla
se silna graja, da je doboš || bikuaki
'stvo i predlagača. Najživlje se opirahu tomu
prijedlogu glagolaši Pekić i kanonik Žamić,
te načelnik i starosta Sokola Mate Klarić i
drugi tobože pravaši. Pošto predlagatelj An-
tičić nipošto ne htio povući svoj prijedlog,
načelnik je bio usilovan staviti ga na gle-
sovanje. Prijedlog Antičića bio je odbiven
su 18 proti 5 glasova, jer je bio prihvaćen

 

»CRVENA IIRVATSKA“

prijedlog glagoljaša Pekića, dase preko
ovoga predloga pređe na dnevni red, je da
glagolica nije niti najmanje u pogibelji. Go-
spodin načelnik Klarić na to izjavi, da bi
on i bez vijeća znao vršiti svoju dužnost,
kada bi glagolica u pogibelji bila?

Vijećnik.
Domaće vijesti

Zanimljiv. historijat. Poznato je da je
»najhrvatskija“ vlada dala iz čitanaka za
pučke škole izbaciti cijeli niz rodoljubnih
pjesmica. Sada ,Ag. Tagblatt“ doznaje o tom i
historijat. Prvi put su rodoljubne pjesme bile
izbačene za vladavine sada uzor starčevi-
čunca“ Isa Kršnjavija. Za narodne vlade tu
pogriješku ispravio je Dr. Roje naredivši
da se opet uspo tave u čitankama rodolju-
bne pjesme, Nadzornik Cuvaj odlučno je
usto protiv toj promjeni dokazujući kako
će se to neugodno dojmiti Srba. Međutim
je Dr. Roje svoj naum ipak proveo znajući
da se patrijotični Srbi tim pjesmama ne će
nipošto protiviti — kao što se i dogodilo.
To je Cuvaja tako ozlovoljilo, te je. jedva
dočekao prigodu, da pod rauhovom vladom
može opet čitanke svesti na prvašnju Kršnja-
vijevu kolotečinu.

Kraljevčani | ,,Danubius“, Od nekoliko
vremena pitanjem Kraljevice stala se zani-
mati cijela hravatska javnost. Madžari hoće
da svoje brodogradilište ,Danubius“ sagrade
u Kraljevici na hrvatskom primorju. U to ime
stali su Madžari voditi pregovore, kako bi
pokupovali veliki dio zemljišta. Nu patri-
jotični Kraljevčani odmah uoče lukavu
spletku Madžara, Opaze na ime da im je
brodogradilište ,Danubius“ tek izlika, a u
istinu, da oni idu.za tim, kako bi preko
Kraljevice hrvatsko primorje sistematski što
više madžarizirali. S toga su i vodili prego-
vore velikim oprezom, a u prvom redu oni
će zemljište samo unajmiti i to pod nekim
uvjetima, među kojim ističemo onoga, po
kojem radništvo na brodogradilištu mora
sastojati iz domaćeg življa i sve povrijede,

 

koje bi stranke počinile riješava trgovačka-

obrtnička komora u Zagrebu.

Ovom prigodom upravo se treba diviti
Kraljevčanima, kojom samo pronicavosti vode
ove pregovore kao i rijetkom patrijotizmu,
koga su iskazali kadno se svi gospodari ze-
mljišta, za koje Madžari nuđaju skupe novce
jednoglasno izjaviše da neće podnipošto
prodat. No Madžari se nijesu smeli. Kad
opaziše da ne će uspijeti u skupnim prego-
vorima Kraljevčana stadoše u mutnu lovit te
obljetat od jednoga do drugoga gospodara,
ne bi li ih pojedincima sklonili na prodaju.
Al slabo uspiješe, jer nađoše samo jednog
izdajicu, nekog Molačića, koji se pokazo
sklon da im svoje zemljište proda. Na to se
digao opći glas da ako je Malačić radi pri-
lika već primoran prodati zemlješte, da to
zemljište kupu domaći novčani zavodi, jer
takva bi prodaja veoma mogla škodititi hr-
vatskom harakteru Kraljevice. Ako svi znaci
ne varaju, čini se, da će se u tome uspjet.

Treba zabilježiti, Srpski patrijarka Lu.
kijan Bogdanović prigodom svog boravka
u Zemunu nije na banketu nazdravio, pra-
ma prvašnjem običaja Wekerlu ni Raubu, g
u samom Zemunu nije se izvjesila ni jedi
madžarska zastava. Patrijarha je posjetio ti
svečanom ornatu katoličku župu i crkvu, što
mi jedan patrijarha na slični način nije prije
učinio. Hrvati su uslijed toga u počast pa-

+

skoj mora sve moguće doraditi, da oz.
vjeru, zastavu, ćirilicu i narodno ime t,
ne nasljeda intrigantima radi kojih qu
nedužni ljudi u tamnici.

_U isto doba dolazi glas o govoru, koi
je veliki župan bjelovarsko-križevačke ;,
panije izrekao. podbanu Cuvaju Veliki žu
Teodor Georgjević među ostalim rekao je
»Pozivam u ime čitavog naroda b.-k. žu
nije podbana, da uznastoji, kako bi se ž
ljezničarska pragmatika dokinula — «
onda moći će narod sa pouzdanjem gleda
u svoju vladu“,

Iza tih riječi cjelokupno činovništ
oduševljeno je povlađivalo dok se podban
kiselo smijao.

Gradska Kronika,

Odličan gost. Jučer je prispio u mi
grad dvorski savjetnik Dr. J. Goll, profesor
povjesti na českoj universi Karlo-Ferdinan.
dovoj u Pragu, a za vrijeme emigracije za.
grebačkih akademičara , rector magnificus*
praške universe. Tom prigodom upozml
smo tu veliku slavensku dušu! Najvećom
požrtvovnosti nastojao je taj veliki prijatelj
Jugoslavena da našim djacima boravak m
bratskoj universi bude što ljepši i što jetti-
niji. Hrvatski i srpski akademičari toga me
mogu i ne smiju zaboraviti. Kao ugledan
profesor i kao rektor bio je prvi među bor
cima za hrvatsku katedru na českoj univensi
Obišao je, po obećanju, koje je dao pred
sjedniku našeg društva u Pragu — cijelu
našu domovinu, pa došao i u ovaj dremi
grad, da se naužije južnog sunca i prouči
kao priznati učenjak historične znamenitosti
starog Dubrovnika.

Odličnom gostu želimo najljepši bor
vak u našoj sredini!

Mio gost. U našoj sredini boravi već
nekoliko dana učitelj g. Dinko Šimunović
Pisac je on ,Mrkodol“.a, koji mu je pravom
pribavio mjesto između prvih hrvatskih no-
velista. Okrepe našao za svoj teški i ne
harni rad.

Trgovačka škola usavršavanja n
Dubrovniku. U smislu zaključka odbom
ad hoc izabranog i zaključka plenarne svoje
sjednice, mjestna se Trgovačko Obrtnička
Komora obratila preko c. k. Namjestništva
u Zadru na c. k, Ministarstvo za Bogoštovje
i Nastavu u Beču, da bi ovo dozvolilo otvor
rečene škole u Dubrovniku sa isdašnom pri
pomoći sa svoje strane. Rečeno ministarstvo
ovoj pravednoj molbi Komore odazvalo, %
je dozvolilo otvor odnosne škole i obećalo
kao pripomoć polovicu trošaka usdržavanjs
u slučaju, ako drugu polovicu preuzmu 1
sebe Zemaljski Odbor u Zadru, dubrovačka
Općina i Komora. Osim toga doznačilo j9

naukovnu osnovu, koje oboje sastaviše g#
profesor Dr. Josip Aranza i tajnik
Josip Onyszkiewicz. Tako, da
ovo dođe potvrđeno, škola započeti ,
djelovanje, a to će biti svakako prvih