Strana 2. Nego da i nije te velike brige, zastupnike u Zadru čekaju druge te- ške misli. Spominjemo među ostalim biranje novog zemaljskog odbora, izbornu reformu, jezično pitanje i zadarsko pitanje, sve stvari koje du- boko zasjecaju u pokrajinski život i gdje će trebati najvećeg opreza, da se ili ne stvore precedenti za budu- &nost ili u želji za potrebnim pro- mjenama, ne učini gore, nego što je sada. Ne treba pak ni spominjati, da će cijelo saborsko zasjedanje biti pod dojmom teških prilika u našoj do- movini, Ne ćemo se istrčavati, ali smo uvjereni, da će sabor naći na- čina, da izrazi svoje mišljenje o svemu tomu. Da tim zadaćama i samo donekle zadovolji, potrebno je između stra- naka dogovora, jer prvo svega nije- dna stranka ne raspolaže većinom, a zatim dobro bi bilo, da se barem u nečemu nađu svi zastupnici, koji narodno i ljudski osjećaju, na okupu. Taj dogovor možda će raščistiti i stranačke odnošaje u zemlji. iz naroda. + Iz Makarske. (Glagoljica u pogibelji). Jučer je bila sjednica opginskog vijeća, na početku koje vijećnik Antičić napominje, kako je dne 1. kolovvza t, g. u službenom listu sv. stolice br, 14. na strani 577-580 bio objelodanjen dekret 18. prosinca 1906. o uporabi glagolice i kako ovim objeloda- njenjem prijeti najveća pogibelj našoj naro- dnoj svetinji slavenskoj službi božijoj pak i samom evanđelistaru i ritualu hrvatskom. Ističe, kako su razni pape bili prijatelji gla- golice, a kako suj joj njeki bili protivnici, pa se i po tomu očito vidi, da se hxvatski marod može i sada boriti kako i dosad za svoju narodnu svetinju, a da tim ne postane odmetnik vjere i neposlušni sin svete crkve. Bilo je avijek prosto pa je i sada od pape slabo upućena obratiti se na papu bolje obaviještena, te bi i sada bila prijeka po- treba, da ge svetu stolica potanko obavijesti, koliko bi to bilo zlo i po narod i po vjera, ako bi se napomenuti dekret morao vršiti onako strogo. Pozivlje dakle općinsko vijeće, da bi prihvatilo zaključak: ,Općinsko vijeće daje nalog općinskom upraviteljstvu da bi se najživlje zauzelo kod crkovnih vlasti, da se našemu narodu i nadalje očuva narodna svetinja glagolica, evanđelistar i ritual hr- vatski, a da ovaj korak bude što uspješniji, neka se općinsko upraviteljstvo obrati i ostalim općinam u Dalmaciji, da ga podupru u ovom poslu! Na ovaj vrlo skromni prij digla se silna graja, da je doboš || bikuaki 'stvo i predlagača. Najživlje se opirahu tomu prijedlogu glagolaši Pekić i kanonik Žamić, te načelnik i starosta Sokola Mate Klarić i drugi tobože pravaši. Pošto predlagatelj An- tičić nipošto ne htio povući svoj prijedlog, načelnik je bio usilovan staviti ga na gle- sovanje. Prijedlog Antičića bio je odbiven su 18 proti 5 glasova, jer je bio prihvaćen »CRVENA IIRVATSKA“ prijedlog glagoljaša Pekića, dase preko ovoga predloga pređe na dnevni red, je da glagolica nije niti najmanje u pogibelji. Go- spodin načelnik Klarić na to izjavi, da bi on i bez vijeća znao vršiti svoju dužnost, kada bi glagolica u pogibelji bila? Vijećnik. Domaće vijesti Zanimljiv. historijat. Poznato je da je »najhrvatskija“ vlada dala iz čitanaka za pučke škole izbaciti cijeli niz rodoljubnih pjesmica. Sada ,Ag. Tagblatt“ doznaje o tom i historijat. Prvi put su rodoljubne pjesme bile izbačene za vladavine sada uzor starčevi- čunca“ Isa Kršnjavija. Za narodne vlade tu pogriješku ispravio je Dr. Roje naredivši da se opet uspo tave u čitankama rodolju- bne pjesme, Nadzornik Cuvaj odlučno je usto protiv toj promjeni dokazujući kako će se to neugodno dojmiti Srba. Međutim je Dr. Roje svoj naum ipak proveo znajući da se patrijotični Srbi tim pjesmama ne će nipošto protiviti — kao što se i dogodilo. To je Cuvaja tako ozlovoljilo, te je. jedva dočekao prigodu, da pod rauhovom vladom može opet čitanke svesti na prvašnju Kršnja- vijevu kolotečinu. Kraljevčani | ,,Danubius“, Od nekoliko vremena pitanjem Kraljevice stala se zani- mati cijela hravatska javnost. Madžari hoće da svoje brodogradilište ,Danubius“ sagrade u Kraljevici na hrvatskom primorju. U to ime stali su Madžari voditi pregovore, kako bi pokupovali veliki dio zemljišta. Nu patri- jotični Kraljevčani odmah uoče lukavu spletku Madžara, Opaze na ime da im je brodogradilište ,Danubius“ tek izlika, a u istinu, da oni idu.za tim, kako bi preko Kraljevice hrvatsko primorje sistematski što više madžarizirali. S toga su i vodili prego- vore velikim oprezom, a u prvom redu oni će zemljište samo unajmiti i to pod nekim uvjetima, među kojim ističemo onoga, po kojem radništvo na brodogradilištu mora sastojati iz domaćeg življa i sve povrijede, koje bi stranke počinile riješava trgovačka- obrtnička komora u Zagrebu. Ovom prigodom upravo se treba diviti Kraljevčanima, kojom samo pronicavosti vode ove pregovore kao i rijetkom patrijotizmu, koga su iskazali kadno se svi gospodari ze- mljišta, za koje Madžari nuđaju skupe novce jednoglasno izjaviše da neće podnipošto prodat. No Madžari se nijesu smeli. Kad opaziše da ne će uspijeti u skupnim prego- vorima Kraljevčana stadoše u mutnu lovit te obljetat od jednoga do drugoga gospodara, ne bi li ih pojedincima sklonili na prodaju. Al slabo uspiješe, jer nađoše samo jednog izdajicu, nekog Molačića, koji se pokazo sklon da im svoje zemljište proda. Na to se digao opći glas da ako je Malačić radi pri- lika već primoran prodati zemlješte, da to zemljište kupu domaći novčani zavodi, jer takva bi prodaja veoma mogla škodititi hr- vatskom harakteru Kraljevice. Ako svi znaci ne varaju, čini se, da će se u tome uspjet. Treba zabilježiti, Srpski patrijarka Lu. kijan Bogdanović prigodom svog boravka u Zemunu nije na banketu nazdravio, pra- ma prvašnjem običaja Wekerlu ni Raubu, g u samom Zemunu nije se izvjesila ni jedi madžarska zastava. Patrijarha je posjetio ti svečanom ornatu katoličku župu i crkvu, što mi jedan patrijarha na slični način nije prije učinio. Hrvati su uslijed toga u počast pa- + skoj mora sve moguće doraditi, da oz. vjeru, zastavu, ćirilicu i narodno ime t, ne nasljeda intrigantima radi kojih qu nedužni ljudi u tamnici. _U isto doba dolazi glas o govoru, koi je veliki župan bjelovarsko-križevačke ;, panije izrekao. podbanu Cuvaju Veliki žu Teodor Georgjević među ostalim rekao je »Pozivam u ime čitavog naroda b.-k. žu nije podbana, da uznastoji, kako bi se ž ljezničarska pragmatika dokinula — « onda moći će narod sa pouzdanjem gleda u svoju vladu“, Iza tih riječi cjelokupno činovništ oduševljeno je povlađivalo dok se podban kiselo smijao. Gradska Kronika, Odličan gost. Jučer je prispio u mi grad dvorski savjetnik Dr. J. Goll, profesor povjesti na českoj universi Karlo-Ferdinan. dovoj u Pragu, a za vrijeme emigracije za. grebačkih akademičara , rector magnificus* praške universe. Tom prigodom upozml smo tu veliku slavensku dušu! Najvećom požrtvovnosti nastojao je taj veliki prijatelj Jugoslavena da našim djacima boravak m bratskoj universi bude što ljepši i što jetti- niji. Hrvatski i srpski akademičari toga me mogu i ne smiju zaboraviti. Kao ugledan profesor i kao rektor bio je prvi među bor cima za hrvatsku katedru na českoj univensi Obišao je, po obećanju, koje je dao pred sjedniku našeg društva u Pragu — cijelu našu domovinu, pa došao i u ovaj dremi grad, da se naužije južnog sunca i prouči kao priznati učenjak historične znamenitosti starog Dubrovnika. Odličnom gostu želimo najljepši bor vak u našoj sredini! Mio gost. U našoj sredini boravi već nekoliko dana učitelj g. Dinko Šimunović Pisac je on ,Mrkodol“.a, koji mu je pravom pribavio mjesto između prvih hrvatskih no- velista. Okrepe našao za svoj teški i ne harni rad. Trgovačka škola usavršavanja n Dubrovniku. U smislu zaključka odbom ad hoc izabranog i zaključka plenarne svoje sjednice, mjestna se Trgovačko Obrtnička Komora obratila preko c. k. Namjestništva u Zadru na c. k, Ministarstvo za Bogoštovje i Nastavu u Beču, da bi ovo dozvolilo otvor rečene škole u Dubrovniku sa isdašnom pri pomoći sa svoje strane. Rečeno ministarstvo ovoj pravednoj molbi Komore odazvalo, % je dozvolilo otvor odnosne škole i obećalo kao pripomoć polovicu trošaka usdržavanjs u slučaju, ako drugu polovicu preuzmu 1 sebe Zemaljski Odbor u Zadru, dubrovačka Općina i Komora. Osim toga doznačilo j9 naukovnu osnovu, koje oboje sastaviše g# profesor Dr. Josip Aranza i tajnik Josip Onyszkiewicz. Tako, da ovo dođe potvrđeno, škola započeti , djelovanje, a to će biti svakako prvih