Strana 2.

Domaće vijesti.

Pozor! U času kad su zadarski Hrvati
izvrgnuti najpodlijim napadajima bijesne
ulice porodila se među njima misao kako da se
na te napadaje reagira. I evo predložen je
uvaženja vrijedan predlog staro geslo: Svoj
k svome! Hrvati kupujte samo kod Hrvata
I njihov prijatelja. Nemoimo svojim novcem
podupirati neprijatelja koji nas bije.

Sada na početku školske godine nabav-
ljajte knjige i druge potrebštine samo kod
naših ljudi. a napose Vam preporučamo
Hrvatsku knjižarnicu u Zadru.

»Budapesli Hirlap“ i vješala. Organ Eu-
gena Rakoczia, koji se dosle isticao kao ve-
liki prijatelj Srba radikala, izražava svoju
veliku radost, što će se Srbi vješat. Za
»Hirlapom“ povedoše se i neke druge no-
vine koje ih evropska kultura još nije izli-
ječila od onog azijatskog divljaštva u kom
su se užarili.

Grozno umorstvo. U ponedjenik po po-
dne dogodilo se na ,,Piazza Marina“ u Za-
dru grozno umorstvo. Neki Toni udario
krupnim bodežem gosp. Sertića, upravitelja
pomoćnih ureda, jer da bi ga bio pred koji
dan razložito otpustio iz službe. Nesretni
Sertić izdahnu nakon nekoliko časaka izgo-
varajući potresne riječi: ,,jadna moja djeco
i obitelji .,. . ne uzmogne dalje jer je bio
već pokojni.

Ovaj nemili slučaj duboko se kosnuo.
cijelog grada. Sertića hvale kao dobra i če-
stita čovjeka Sprovod mu je bio veličan-
stven te su smrtne ostanke pokojnika pra-
tili predstavnici svih zadarskih ureda sa na-
mjesnikom na čelu, Laka mu zemlja.

Madžarizacija Bosne. ,,Hrvatski dnev-
nik“ javlja poraznu vijest, po kojoj je izašla
naredba da madžarski jezik postaje obveza-
tan u svim bosanskim srednjim školama.
Isto tako u javnim uredima tražit će se po-
znavanje madžarskog jezika, da se tako us-
postavi jednakost sa njemačkim. Nadalje se
doznaje da će Madžari u Temišvaru osno-
vati banku za kolonizaciju, kako bi se
više Madžara naselilo u anektirahim zemljama.
Novinstvo je jednoglasnog mnijenja, da će

1 Kommelng: Odom iz Mod“

Mijenja je, tamna, burna noć. S rasjelina
i vrhova Pinda duva atičkom zemljom hla-
dan vjetar. Bučno udaraju valovi o kamene
nasipe u Pireju. Brodovi se njišu u luci,
grede pucaju, vesla škriplju, Samotnim i
opustjelim ulicama atenskim zavijaju vjetrovi
poput utvara, sad igrajuć se vratnicama
opustjelih stanova, a sad cvileć u praznim
peristilima. Na prvi mah nijesi mogao znati
je li to duvanje i zavijanje vjetrova ili plač
i jauk tužnih majaka. Tmurni oblaci su se
madvili nad vršcima visokih gora. Muklo
odzvanjaju oklopi. zavjetni darovi obješeni
o stupove. Noćne ptice grakću. Ogromni
kip pobjediteljice Atene s kopljem i kacigom
potrese se na svom granitom podnožju.

U ovoj tamnoj i olujnoj noći, gdje svak
ostaje kod kuće, lutao je po praznim aten-
skim ulicama čovjek tjeran od čudnovatog
nemira. Taj čovjek bijaše slavni Sokrat,

Ni sada se nije otuđio starom običaju,
da noću luta u mahnitom lovu ga mislima
Tako je i ove noći vrlndao tamo amo, slijepo
kao za kakvim nestalnim ciljem.

 

CRVENA HRVATSKA“

biti dužnost budućeg bosanskog sabora naj-
odlučnije se supostavit tom  madžarskom
prodiranju.

Svoj k svomu! Pod tim naslovom do-
naša ,Hrvatska Riječ“ prijedlog potpisan
sa ,Glas iz Stare Knežije“. Evo ga u cje-
lovitosti :

1. Neka se u Splitu, Zadru, Šibeniku ili
Dubrovniku sastavi promicateljni odbor na-
ših trgovaca i obrtnika.

2. Nek taj odbor odredi mjesto i ureče
dan za sastanak syih trgovaca i obrtnika iz
pokrajine.

3. Nek sastanak odredi sve što je sho-
dno i od potrebe za privesti kraju i potpuno
stavit u djelo devizu: ,Svoj k svomu“ na
uha: narodne stvari u ogiće napose za Istru.

4. Nek zaključke sastanka objelodani u
u svim našim novinama, pozivajuć naše op-
ćine, narodna društva, župnike i glavare, da
donesu to do znanja puku i pojedinim se-
lima na potrebitu poduku i savjet, a u tu
svrhu imao bi se držat u svakom selu sa-
stanak za dogovor.

Čim promicateljni odbor ureče sastanak,
imali bi naši trgovci i obrtnici stupit u do-
govor pa složno nekoliko između sebe po-
slat ih na opći sastanak, da ih zastupaju.

Drukčije male koristi od svih članaka
i preporuka po novinam. ,, Pokušajte, braćo
— potiče pisac — i ne ćete se kajati !“

Smrt veleizdajnicima. Ono što je hrvat-

ska javnost izjedljivo isčekivala — ispunilo

se. Iz usta državnog odvjetnika na zagre-
baškom procesu izrečon je predlog dneva
15. o. mj., da se vješaju veleizdajnici Adam
i Valerijan Pribičević, Bekić, Oreščanin i
Živković ,ne Bi li startna vješala uspokojila
usijane glave srpskih propagandista“ ,....
Predlog je izrekao tihim glasom, pokunjene
glave, oborenim očima. Možda se je gosp.
Accurti tom prigodom po prvi put osjetio
nižim od... krvoločne životinje. I mi.bi
opet obnavljali čaše, flaše.... da se ne
osjećamo pred krutom zbiljom, da će se
vješat čestiti pobornici za prava hrvatskog
naroda,
Nek urliču frankovci — eto im krvi,
čiste srpske krvi. Nek je piju dok se ne

Prispio je na praznu obalu Illisa, gdje
su ležale izgorjele lomače i gdje je na hum-
cima pepela i razžarena ugljena sjedao.ma-
hniti Menon. Luđak je kesio zube, svojim
dahom razpirivao žeravu, grijao se, svaki
čas srkao iz čaše, koju je ugrabio iz opustjela
stana, čije je posuđe radi kuge postalo pli-
jenom lopovima.

Tamo amo naišla bi Sokratova noga
u tami na pola izgorjele, kao ugljen crne
udove.

I naprijed stane tumarati bez cilja.

Najednom dopre do njega miris ljubica.
On se približi i dođe k zdencu, koji je po
atenskom običaju bio okićen ljubicama.

Njihov miris bio je čudnovat. Da ras-
hladi svoje vruće čelo Sokrat se nadnese
nad zdenac, & suhe usnice tražile su ugodnu
tekućinu. Ali i ovđe mu se prikaže smrt
tako, da je bio odmah svijesan onog čudno-
vatog mirisa. Na gnjužnoj povišini vode
ležala je lješina jednog od onih nesretnike
kog je suho grlo u zadnjim trzajima gonilo
k zdencu.

Zgrožen korakne Sokrat natrag. Napo-
kon osvjestivši se, otrgne jednu od tih lju-

 

Broj 75.

obloču. Davni im se ideal ispunio. Srhi «
na vješala. Potcikuje gamad al glupo, jer m
pogodiše cilja. Iz grobnog humka nedužni.
jeh žrtava rinut će se duh slobođe, koji 4
zaokupiti plemenitu braću Srbe i Hrvate 4
satremo paklu vrata jer još... još nasim
Srba i Hrvata. 3

Gospodin državni odvjetnik obrazloži,
je svoj predlog tim što su spomenuti yg,
leizdajnici ,stupili u neposrednu svrhu srs.
volucijonarnom organizacijom Slavenskog
Juga da kraljevine Hrvatsku, Slavoniju, Dg.
maciju, Bosnu, Hercegovinu, Bačku, Banat.
otrgnu iz sklopa austro-ugarske monathija
a pripoje kraljevini Srbiji. Tako državni
odvjetnik a narod ovako: , Adam, Valerijan
PA osuđuje se na smrt na vješala, šty
se složno borahu s Hrvatima za prava potla.
čene domovine, Budući je složna otpornost
Srba i Hrvata osporavala napredovanje m.
ših dušmana u tlačenju našeg naroda, to
Srbi predlažu na smrt na vješala ne bi |i
se po njihovim lješinama razpala sloga 4
s njom i jaka otpornost.

Skupštinski pokret u Hrvatskoj. Ni oražjs
ni gruba sila, ni zloporaba kaznenog zakon,
kdjom se pjana družba služi ne bi li zaga.
šila pravi osječaj hrvatskog naroda ne iz.
kazuje se dostatni. Ogorčenje narodno sva.
kim časom prodire pa bilo i preko bauneta
ko što se nedavno zbilo na ilićkom trga.
Zagrebačka skupština, koja se je netom obe
vila na poziv narodnog zastupnika Dr. Gi.
Šurmina najjasnije je pokazala prezir, koga
narod goji prama svojim nametnicima. Do
500 nezavisnih izbornika napuni restauraciju
Kola da pouzdano pretresaju o današnjim |
prilikama kad im sd.već zabranjuje javno. |
Govorili su Dr. Šurmin, pa hrvatski aristo
krata grof Kulmer, Novak i željeznički či-
novnik Reberski, koji saopći da već ima 300
popisanih činovnika, koji će glasovat za
koaliciju i to bez obzira na eventualne ši-
kanacije. Oduševljenje je došlo do svog vr
hunca. Tu se klicalo narodnoj pobjedi i ži-
gosao sramotni režim, koji već dvije go-
dine podržava Hrvatsku u neustavnom ap-
solutizmu. Na to je pročitana resolucija i br-
zojav na hrvatskoga kralja, koga se moli
uspostavu ustavnih prilika. Gologlavi izpje-

bica, promatrao ju je dugo razmišljajući i
reče: ,O vi atenske ljubice, tko će vas u
buduće cijeniti, vas i ljubicama ovjenčan
Atenjane, kad je vaš ugodni miris tako po-
miješan sa smradnim zadahom.“

On pobjegne natrag, zade dublje u ulice
gđe su muklo odzvanjale vratnice opustjelih
kuća. Pogleda na Akropolu i opazi tmasto
velike, rastrgane oblake, koji su se poput
nesretnih duhova, sa  kriještećim nočnim
pticama nadnijeli nad ogromnim kipom
»Pobjediteljice Atene ........

Sokrat je lutao, kao da su nesretni di
hovi sišli i tjerali ga. Najedn6m se na

red stanom Perikla. Stane. Koliko je pola
Prekorsčio ovaj prag! I koliko je vremens
prošlo, od kada ga nije prekoračijo! Kw
preko volje i nesvijesno približi se vratima
Opazi, da nijesu zatvorena već kao da
zaboravljena, zapuštena, bez čuvara. Stopi
unutra, prazno je bilo predvorje. Potpuni
muk je vladao svuda.

koja ga je zaokupljala, Sa
nadi svjetlo nekoliko