Strana 2. Domaće vijesti. Pozor! U času kad su zadarski Hrvati izvrgnuti najpodlijim napadajima bijesne ulice porodila se među njima misao kako da se na te napadaje reagira. I evo predložen je uvaženja vrijedan predlog staro geslo: Svoj k svome! Hrvati kupujte samo kod Hrvata I njihov prijatelja. Nemoimo svojim novcem podupirati neprijatelja koji nas bije. Sada na početku školske godine nabav- ljajte knjige i druge potrebštine samo kod naših ljudi. a napose Vam preporučamo Hrvatsku knjižarnicu u Zadru. »Budapesli Hirlap“ i vješala. Organ Eu- gena Rakoczia, koji se dosle isticao kao ve- liki prijatelj Srba radikala, izražava svoju veliku radost, što će se Srbi vješat. Za »Hirlapom“ povedoše se i neke druge no- vine koje ih evropska kultura još nije izli- ječila od onog azijatskog divljaštva u kom su se užarili. Grozno umorstvo. U ponedjenik po po- dne dogodilo se na ,,Piazza Marina“ u Za- dru grozno umorstvo. Neki Toni udario krupnim bodežem gosp. Sertića, upravitelja pomoćnih ureda, jer da bi ga bio pred koji dan razložito otpustio iz službe. Nesretni Sertić izdahnu nakon nekoliko časaka izgo- varajući potresne riječi: ,,jadna moja djeco i obitelji .,. . ne uzmogne dalje jer je bio već pokojni. Ovaj nemili slučaj duboko se kosnuo. cijelog grada. Sertića hvale kao dobra i če- stita čovjeka Sprovod mu je bio veličan- stven te su smrtne ostanke pokojnika pra- tili predstavnici svih zadarskih ureda sa na- mjesnikom na čelu, Laka mu zemlja. Madžarizacija Bosne. ,,Hrvatski dnev- nik“ javlja poraznu vijest, po kojoj je izašla naredba da madžarski jezik postaje obveza- tan u svim bosanskim srednjim školama. Isto tako u javnim uredima tražit će se po- znavanje madžarskog jezika, da se tako us- postavi jednakost sa njemačkim. Nadalje se doznaje da će Madžari u Temišvaru osno- vati banku za kolonizaciju, kako bi se više Madžara naselilo u anektirahim zemljama. Novinstvo je jednoglasnog mnijenja, da će 1 Kommelng: Odom iz Mod“ Mijenja je, tamna, burna noć. S rasjelina i vrhova Pinda duva atičkom zemljom hla- dan vjetar. Bučno udaraju valovi o kamene nasipe u Pireju. Brodovi se njišu u luci, grede pucaju, vesla škriplju, Samotnim i opustjelim ulicama atenskim zavijaju vjetrovi poput utvara, sad igrajuć se vratnicama opustjelih stanova, a sad cvileć u praznim peristilima. Na prvi mah nijesi mogao znati je li to duvanje i zavijanje vjetrova ili plač i jauk tužnih majaka. Tmurni oblaci su se madvili nad vršcima visokih gora. Muklo odzvanjaju oklopi. zavjetni darovi obješeni o stupove. Noćne ptice grakću. Ogromni kip pobjediteljice Atene s kopljem i kacigom potrese se na svom granitom podnožju. U ovoj tamnoj i olujnoj noći, gdje svak ostaje kod kuće, lutao je po praznim aten- skim ulicama čovjek tjeran od čudnovatog nemira. Taj čovjek bijaše slavni Sokrat, Ni sada se nije otuđio starom običaju, da noću luta u mahnitom lovu ga mislima Tako je i ove noći vrlndao tamo amo, slijepo kao za kakvim nestalnim ciljem. CRVENA HRVATSKA“ biti dužnost budućeg bosanskog sabora naj- odlučnije se supostavit tom madžarskom prodiranju. Svoj k svomu! Pod tim naslovom do- naša ,Hrvatska Riječ“ prijedlog potpisan sa ,Glas iz Stare Knežije“. Evo ga u cje- lovitosti : 1. Neka se u Splitu, Zadru, Šibeniku ili Dubrovniku sastavi promicateljni odbor na- ših trgovaca i obrtnika. 2. Nek taj odbor odredi mjesto i ureče dan za sastanak syih trgovaca i obrtnika iz pokrajine. 3. Nek sastanak odredi sve što je sho- dno i od potrebe za privesti kraju i potpuno stavit u djelo devizu: ,Svoj k svomu“ na uha: narodne stvari u ogiće napose za Istru. 4. Nek zaključke sastanka objelodani u u svim našim novinama, pozivajuć naše op- ćine, narodna društva, župnike i glavare, da donesu to do znanja puku i pojedinim se- lima na potrebitu poduku i savjet, a u tu svrhu imao bi se držat u svakom selu sa- stanak za dogovor. Čim promicateljni odbor ureče sastanak, imali bi naši trgovci i obrtnici stupit u do- govor pa složno nekoliko između sebe po- slat ih na opći sastanak, da ih zastupaju. Drukčije male koristi od svih članaka i preporuka po novinam. ,, Pokušajte, braćo — potiče pisac — i ne ćete se kajati !“ Smrt veleizdajnicima. Ono što je hrvat- ska javnost izjedljivo isčekivala — ispunilo se. Iz usta državnog odvjetnika na zagre- baškom procesu izrečon je predlog dneva 15. o. mj., da se vješaju veleizdajnici Adam i Valerijan Pribičević, Bekić, Oreščanin i Živković ,ne Bi li startna vješala uspokojila usijane glave srpskih propagandista“ ,.... Predlog je izrekao tihim glasom, pokunjene glave, oborenim očima. Možda se je gosp. Accurti tom prigodom po prvi put osjetio nižim od... krvoločne životinje. I mi.bi opet obnavljali čaše, flaše.... da se ne osjećamo pred krutom zbiljom, da će se vješat čestiti pobornici za prava hrvatskog naroda, Nek urliču frankovci — eto im krvi, čiste srpske krvi. Nek je piju dok se ne Prispio je na praznu obalu Illisa, gdje su ležale izgorjele lomače i gdje je na hum- cima pepela i razžarena ugljena sjedao.ma- hniti Menon. Luđak je kesio zube, svojim dahom razpirivao žeravu, grijao se, svaki čas srkao iz čaše, koju je ugrabio iz opustjela stana, čije je posuđe radi kuge postalo pli- jenom lopovima. Tamo amo naišla bi Sokratova noga u tami na pola izgorjele, kao ugljen crne udove. I naprijed stane tumarati bez cilja. Najednom dopre do njega miris ljubica. On se približi i dođe k zdencu, koji je po atenskom običaju bio okićen ljubicama. Njihov miris bio je čudnovat. Da ras- hladi svoje vruće čelo Sokrat se nadnese nad zdenac, & suhe usnice tražile su ugodnu tekućinu. Ali i ovđe mu se prikaže smrt tako, da je bio odmah svijesan onog čudno- vatog mirisa. Na gnjužnoj povišini vode ležala je lješina jednog od onih nesretnike kog je suho grlo u zadnjim trzajima gonilo k zdencu. Zgrožen korakne Sokrat natrag. Napo- kon osvjestivši se, otrgne jednu od tih lju- Broj 75. obloču. Davni im se ideal ispunio. Srhi « na vješala. Potcikuje gamad al glupo, jer m pogodiše cilja. Iz grobnog humka nedužni. jeh žrtava rinut će se duh slobođe, koji 4 zaokupiti plemenitu braću Srbe i Hrvate 4 satremo paklu vrata jer još... još nasim Srba i Hrvata. 3 Gospodin državni odvjetnik obrazloži, je svoj predlog tim što su spomenuti yg, leizdajnici ,stupili u neposrednu svrhu srs. volucijonarnom organizacijom Slavenskog Juga da kraljevine Hrvatsku, Slavoniju, Dg. maciju, Bosnu, Hercegovinu, Bačku, Banat. otrgnu iz sklopa austro-ugarske monathija a pripoje kraljevini Srbiji. Tako državni odvjetnik a narod ovako: , Adam, Valerijan PA osuđuje se na smrt na vješala, šty se složno borahu s Hrvatima za prava potla. čene domovine, Budući je složna otpornost Srba i Hrvata osporavala napredovanje m. ših dušmana u tlačenju našeg naroda, to Srbi predlažu na smrt na vješala ne bi |i se po njihovim lješinama razpala sloga 4 s njom i jaka otpornost. Skupštinski pokret u Hrvatskoj. Ni oražjs ni gruba sila, ni zloporaba kaznenog zakon, kdjom se pjana družba služi ne bi li zaga. šila pravi osječaj hrvatskog naroda ne iz. kazuje se dostatni. Ogorčenje narodno sva. kim časom prodire pa bilo i preko bauneta ko što se nedavno zbilo na ilićkom trga. Zagrebačka skupština, koja se je netom obe vila na poziv narodnog zastupnika Dr. Gi. Šurmina najjasnije je pokazala prezir, koga narod goji prama svojim nametnicima. Do 500 nezavisnih izbornika napuni restauraciju Kola da pouzdano pretresaju o današnjim | prilikama kad im sd.već zabranjuje javno. | Govorili su Dr. Šurmin, pa hrvatski aristo krata grof Kulmer, Novak i željeznički či- novnik Reberski, koji saopći da već ima 300 popisanih činovnika, koji će glasovat za koaliciju i to bez obzira na eventualne ši- kanacije. Oduševljenje je došlo do svog vr hunca. Tu se klicalo narodnoj pobjedi i ži- gosao sramotni režim, koji već dvije go- dine podržava Hrvatsku u neustavnom ap- solutizmu. Na to je pročitana resolucija i br- zojav na hrvatskoga kralja, koga se moli uspostavu ustavnih prilika. Gologlavi izpje- bica, promatrao ju je dugo razmišljajući i reče: ,O vi atenske ljubice, tko će vas u buduće cijeniti, vas i ljubicama ovjenčan Atenjane, kad je vaš ugodni miris tako po- miješan sa smradnim zadahom.“ On pobjegne natrag, zade dublje u ulice gđe su muklo odzvanjale vratnice opustjelih kuća. Pogleda na Akropolu i opazi tmasto velike, rastrgane oblake, koji su se poput nesretnih duhova, sa kriještećim nočnim pticama nadnijeli nad ogromnim kipom »Pobjediteljice Atene ........ Sokrat je lutao, kao da su nesretni di hovi sišli i tjerali ga. Najedn6m se na red stanom Perikla. Stane. Koliko je pola Prekorsčio ovaj prag! I koliko je vremens prošlo, od kada ga nije prekoračijo! Kw preko volje i nesvijesno približi se vratima Opazi, da nijesu zatvorena već kao da zaboravljena, zapuštena, bez čuvara. Stopi unutra, prazno je bilo predvorje. Potpuni muk je vladao svuda. koja ga je zaokupljala, Sa nadi svjetlo nekoliko