Strana 2. vih razlika. Za jedne naime više vri- jedi odgovornost pred vladom, za. druge odgovornost pred narodom, je- dnijem je samo do toda da sabor radi, drugi se pitaju, kako će raditi, jedne umekša i sama misao, da bi sabor mogao biti poslat kući, a drugi kažu: ako se imamo mi sastajat da glasujemo samo što je vladi milo, nemojmo se. ni sastojat. Radi se u malo riječi o tomu, hoće li se Hr- vatska Stranka pretvorit u čistu vla- dinu stranku, ili će ostat stranka većine, koja kao takova može nasto- jati da pokrajinske stvari rješava u dogovoru s vladom, ali i u tim pita- njima, a još više u političkim zna sebi ostavit, slobodne ruke. = Po svemu se dakle vidi da Hr- vatska Sstranka preživljuje veliku kruzu. Zanimivo je i ponašanje pravaša. U prvoj sjednici došlo je zbog njih _do burnih iskaza te su zapriječili namjesnika da govori talijanski. Oni se pozivaju na saborski zaključak 21. srpnja 1883, gdje se kaže, da se u saboru hrvatskim jezikom ,raspra- vlja, pišu saborski zapisnici, glasuju zakoni, predlozi i zaključci“. Zadnja stavka glasi: ,Zastupnicima ostaje prosto u saboru govoriti, podnositi prijedloge i talijanski“. Vlada se dakle ne spominje da ima pravo ta- lijanski govoriti. Formalno dakle pra- vaši imali bi pravo, ali je praksa uvijek bila, da se namjesnik u pri- godi služi i talijanskim jezikom. Taj prvi burni prizor imao bi Ivčeviću otvoriti oči. Drukčije je upravljati saborom, kad je za tobom većina, a drukčije, kad/većine nemaš. Domaće \oljesti. i Druga sjednica dalmatinskog sabora. Bila je također formalna. Trebalo je da sabor uputi financijalnom odboru konačne račune i predračune te je tako dano odboru materijala za rad. Meritorno su se opet rije- šile i neke zakonske osnove. Jedna uređaje prikazivanje predračuna kod općina, a druga kojom se ođređuje rok prikazivanja utoka proti odlukama opć. upraviteljstva; a kona- čni je rok od 8 dana za kaznene presude a od 14 dana za druge odluke. Došle su na pretresanje i neke zanonske osnove, već glasovane u prošlom saborskom zasjedanju ali ne sankcijonirane zbog formalnih pogrje- šaka, o proglašenju nekih puteva predjelnim, Zanimivi su. bili neki upiti. Dr. Tresić _je interpelirao o trgovačkoj školi u Splitu iznašajuć podataka koji u koliko su istiniti trebalo bi da potiukaju vlađu, da stavi malo reda u toj jedinoj trgovačkoj školi u Dalme- ciji. Dr. Mitrović o trgovačkom ugovoru sa “Crnomgorom, Radić o nekim lučkim radnjama na Braču. Srzentić o nekim potrebama Boke. Biankini o priznanju zagrebačkih ispita. Bilo je i nekoliko upita na p Zast. Prodan tražio je đu se dnevni red CRVENA HRVATSKA“ utanačuje u dogovoru sa predsjednicima klu- bova kako je to i drugđe običaj. Poslije četrdeset godina imao je sabor i imunitetne afere. Izručenje zast. Prodana traži zadarski okružni sud zbog listovnog prestupka, Izručenje Lupisa sudu u Korčuli jer je opsovao jednog čistoga akademičara koji se hvalio da je nosio na plećima Košutića po Zagrebu. Zastupnici su skoro svi ovdje. Nas- tajna sjednica u srijedu ili četvrtak. Napredak osjačkog kazališta. Veseli nas istaknuti lijepi napredak osječkog kazališta. Ove godine provela se radikalna promjena te su svi slabiji člunovi zamjenjeni novim silama vanredno sposobnim. Intendantom kazališnim imenovan je gospodin Srđan Tu- cić, čovjek oduševljenja i voljan za rad, koji je za kratko vrijeme potpuno preobra- zio kazalište. Opera je za sad potpuno za- bačena, a sva se pažnja posvetila, kako bi se što bolje dotjeralo s operetom. »Čitamo u ,Hrvatskoj“ dramatski re- pertoar koji je vrlo biran. Tu su zastupane sve literature al u prvom redu hrvatske i slavenske. Nabavilo se dva nova tenora i to gospodu Hess i Mitrovica. Mi mladom i preobraženom osječkom kazalištu želimo najbolji uspjeh želeći, da nas opet kadgod posjete da prodiće hrvat- sku Taliju, a tim za uvjek istisnu tuđe družine. Nova gospodarska zadruga. Onomadne osnovala se u Orebiću nova kotarska go- spodarska zadruga za sudski kotar Pelješac. Zadruzi je pristupilo 137 članova i bio, je izabran odbor od 15 lica, koji je izabrao za predsjednika gosp. Lovra Kosovića. Slične ; osnovale se i u korču- lanskom kotaru sa sjedištem u Korčuli, Upi- salo se 235 članova. Izabrao se odbor od 18 lica, pošto, je skupština odlučila, da bude u odboru po jedan član za svake 1000 duša, no članovi uprave .ne mogahu se odma ime- novati jer se Blačani dadoše na opstrukciju kad opaziše da ne raspolažu većinom gla- Gradsku kronika. + Pukovnik Khuepach. U Beču je preminuo ovaj odlični čovjek i nećak bla. gopokojnog Miha Klaića. I u našemu gradu je pokojnik proboravio nekoliko vremena, te je zbog svoje dobrote i pravednosti bio od svakoga ljubljen i štovan. Njegova se duša nauživala rajskog blaženstva. Vjenčanje. U nedjelju će se vjenčati M. U. Dr. Miroslav Kutta sa dražesnomligo- spođicom Norom Miloslavić. Mladom paru naša iskrena čestitanj Primjer zorajemo na da se slijedi. Upo- - našem listu trgovine pravi narodni hašakter, što je odlučio da od svakoga pars črevalja što preda, udijeli u narodne svrhe po 20 para. Ta hvalevri- jedna odluka ne samo da pokazuje našim ljudima gdje su prave hrvatsko trgovine i upozoruje ih, da se drže one ,Svoj k svome“ nego. bi se također u nju imaki ugledati i Javna vješta Hrv. Sokola. Radi nepovoljnog vremena bila je odgođena ga nastajuću nedjelju. Broj 75. Biskup Šarić i Orlandov kip. p svijetli biskup dr. Ivo Šarić u svojem ,, voru izrečenu prigodom dolaska mjeg frankovaca u Sarajevo, između oštalog ne i ovo, što je vrijedno, da se istakne: ja danas, Dubravniče naš bijeli, pozdravlja nujprije onaj Tvoj Orlandov kip, što se d krije u zabitnom kutu Tvojih kneževskih dy rova“. Da se Orlandov kip još i danas kqi u zabitnom kutu u našemu dvoru to nij smo znali prije nego li nas je presvijetli y to upozorio. Hvala mu. Svečanost u Cavtatu. Javljaju n iz Cavtata, da će se svečanost Gospe q Snijega, koja se morala odgoditi zbog p, pravljanja crkve, obaviti koncem ovoga mie. seca. Istoga dana će biti otkrivena i spy men-ploča na rodnoj kući neumrlog učenjak, Valtazara Bogišića. Tom se prigodom sprem velika svečanost, kojoj će i naša glazba g djelovati. Pošao u mirovinu. Nakon trideset godišnjeg vijernog službovanja kod c. Pošte, otišao je u mirovinu poštanski nosač Luka Jurić. Iz Župe. U pređašnjem našem dopisu osvrnuli smo se, te istaknuli, kako vladin organi bagatelišu i vlastite odluke na uštrt svoga auktoriteta, a na golemu šteta pi zdravlje našega pučanstva, koje nije ničemu ni krivo ni dužno. Nadali smo se, i uhv smo, da će se odluke ministarstva i namje snšitva po propisanim naredbama i izvršiti te da će se već jednom ukloniti leglo m larije u našoj Župi. Neznamo čemu su nasule prve jame, kad su druge ostavili ne nasute i pitamo zašto se onda bacilo 2000 K, kad su druge ostavili nenasute, kako ši je to učinio njihov miljenik očitom povri jedom zakona. Sadašnje jame zamjenule s stare pa što hasni, da su i one prve masute Takovo postupanje ne možemo nego neđe vječnim nazvati, te je upravo čudnovat kako oni podupiru i potpomagaju svoga mi ljenika u tom pogledu. U ostalom ako il je do napredka njihova miljenika i sko j zbilja potreban potpore, zašto mu se odm ne pomogne i da se već jednom naspu jam prije, nego okužu čeljad. Ne radi se tu velikoj svoti, kao n. p. za gradnju njego! luke. (o čemu ćemo drugi put govori nego se radi o neznatnoj svotici, ali uz \ i dobrom i odlučujućom voljom. E da jame naspu može se upotrebiti oni isti U terijal, što on kao za inad baca svud ne u jame, a za to je dovoljno na goda samo 1000 K potrošiti. Za danas dosta. Izletnici njemačkog i austrijski planinškog društva. došli su u Ć naročitim vlakom iz Mostara i to u odijela. Prvi je stigao u ponedjenik s 6 a utornik. Razgledaše grad i okolibu. te juli krenuše za Boku, sa maručitim Lloyd parobrodom , Afrika“. Demonstracije na Pilama. U / stojanstvene demonstsacije, kojom je !"! gantna masa građanstva bez razlike )