Strana 2.

 

vih razlika. Za jedne naime više vri-

jedi odgovornost pred vladom, za.

druge odgovornost pred narodom, je-
dnijem je samo do toda da sabor
radi, drugi se pitaju, kako će raditi,
jedne umekša i sama misao, da bi
sabor mogao biti poslat kući, a drugi
kažu: ako se imamo mi sastajat da
glasujemo samo što je vladi milo,
nemojmo se. ni sastojat. Radi se u
malo riječi o tomu, hoće li se Hr-
vatska Stranka pretvorit u čistu vla-
dinu stranku, ili će ostat stranka
većine, koja kao takova može nasto-
jati da pokrajinske stvari rješava u
dogovoru s vladom, ali i u tim pita-
njima, a još više u političkim zna
sebi ostavit, slobodne ruke.
= Po svemu se dakle vidi da Hr-
vatska Sstranka preživljuje veliku
kruzu.

Zanimivo je i ponašanje pravaša.
U prvoj sjednici došlo je zbog njih
_do burnih iskaza te su zapriječili
namjesnika da govori talijanski. Oni
se pozivaju na saborski zaključak
21. srpnja 1883, gdje se kaže, da se
u saboru hrvatskim jezikom ,raspra-
vlja, pišu saborski zapisnici, glasuju
zakoni, predlozi i zaključci“. Zadnja
stavka glasi:  ,Zastupnicima ostaje
prosto u saboru govoriti, podnositi
prijedloge i talijanski“. Vlada se
dakle ne spominje da ima pravo ta-
lijanski govoriti. Formalno dakle pra-
vaši imali bi pravo, ali je praksa
uvijek bila, da se namjesnik u pri-
godi služi i talijanskim jezikom.

Taj prvi burni prizor imao bi
Ivčeviću otvoriti oči. Drukčije je
upravljati saborom, kad je za tobom
većina, a drukčije, kad/većine nemaš.

Domaće \oljesti.

i Druga sjednica dalmatinskog sabora.
Bila je također formalna. Trebalo je da
sabor uputi financijalnom odboru konačne
račune i predračune te je tako dano odboru
materijala za rad. Meritorno su se opet rije-
šile i neke zakonske osnove. Jedna uređaje
prikazivanje predračuna kod općina, a druga
kojom se ođređuje rok prikazivanja utoka
proti odlukama opć. upraviteljstva; a kona-
čni je rok od 8 dana za kaznene presude
a od 14 dana za druge odluke. Došle su
na pretresanje i neke zanonske osnove, već
glasovane u prošlom saborskom zasjedanju
ali ne sankcijonirane zbog formalnih pogrje-
šaka, o proglašenju nekih puteva predjelnim,

Zanimivi su. bili neki upiti. Dr. Tresić

_je interpelirao o trgovačkoj školi u Splitu
iznašajuć podataka koji u koliko su istiniti
trebalo bi da potiukaju vlađu, da stavi malo
reda u toj jedinoj trgovačkoj školi u Dalme-
ciji. Dr. Mitrović o trgovačkom ugovoru sa
“Crnomgorom, Radić o nekim lučkim radnjama
na Braču. Srzentić o nekim potrebama Boke.
Biankini o priznanju zagrebačkih ispita.

Bilo je i nekoliko upita na p
Zast. Prodan tražio je đu se dnevni red

 

CRVENA HRVATSKA“

utanačuje u dogovoru sa predsjednicima klu-
bova kako je to i drugđe običaj.

Poslije četrdeset godina imao je sabor
i imunitetne afere. Izručenje zast. Prodana
traži zadarski okružni sud zbog listovnog
prestupka, Izručenje Lupisa sudu u Korčuli
jer je opsovao jednog čistoga akademičara
koji se hvalio da je nosio na  plećima
Košutića po Zagrebu.

Zastupnici su skoro svi ovdje. Nas-
tajna sjednica u srijedu ili četvrtak.

Napredak osjačkog kazališta. Veseli nas
istaknuti lijepi napredak osječkog kazališta.
Ove godine provela se radikalna promjena
te su svi slabiji člunovi zamjenjeni novim
silama vanredno sposobnim. Intendantom
kazališnim imenovan je gospodin Srđan Tu-
cić, čovjek oduševljenja i voljan za rad,
koji je za kratko vrijeme potpuno preobra-
zio kazalište. Opera je za sad potpuno za-
bačena, a sva se pažnja posvetila, kako bi
se što bolje dotjeralo s operetom.

»Čitamo u ,Hrvatskoj“ dramatski re-
pertoar koji je vrlo biran. Tu su zastupane
sve literature al u prvom redu hrvatske i
slavenske. Nabavilo se dva nova tenora i
to gospodu Hess i Mitrovica.

Mi mladom i preobraženom osječkom
kazalištu želimo najbolji uspjeh želeći, da
nas opet kadgod posjete da prodiće hrvat-
sku Taliju, a tim za uvjek istisnu tuđe
družine.

Nova gospodarska zadruga. Onomadne
osnovala se u Orebiću nova kotarska go-
spodarska zadruga za sudski kotar Pelješac.
Zadruzi je pristupilo 137 članova i bio, je
izabran odbor od 15 lica, koji je izabrao
za predsjednika gosp. Lovra Kosovića.

Slične ; osnovale se i u korču-
lanskom kotaru sa sjedištem u Korčuli, Upi-
salo se 235 članova. Izabrao se odbor od
18 lica, pošto, je skupština odlučila, da bude
u odboru po jedan član za svake 1000 duša,
no članovi uprave .ne mogahu se odma ime-
novati jer se Blačani dadoše na opstrukciju
kad opaziše da ne raspolažu većinom gla-

Gradsku kronika.

+ Pukovnik Khuepach. U Beču je
preminuo ovaj odlični čovjek i nećak bla.
gopokojnog Miha Klaića. I u našemu gradu
je pokojnik proboravio nekoliko vremena,
te je zbog svoje dobrote i pravednosti bio
od svakoga ljubljen i štovan. Njegova se
duša nauživala rajskog blaženstva.

Vjenčanje. U nedjelju će se vjenčati
M. U. Dr. Miroslav Kutta sa dražesnomligo-
spođicom Norom Miloslavić. Mladom paru
naša iskrena čestitanj

Primjer
zorajemo na

 

 
  
 

da se slijedi. Upo-
- našem listu trgovine

pravi narodni hašakter, što je odlučio da
od svakoga pars črevalja što preda, udijeli
u narodne svrhe po 20 para. Ta hvalevri-
jedna odluka ne samo da pokazuje našim
ljudima gdje su prave hrvatsko trgovine i
upozoruje ih, da se drže one ,Svoj k svome“
nego. bi se također u nju imaki ugledati i

Javna vješta Hrv. Sokola. Radi

nepovoljnog vremena bila je odgođena ga

nastajuću nedjelju.

 

Broj 75.

Biskup Šarić i Orlandov kip. p
svijetli biskup dr. Ivo Šarić u svojem ,,
voru izrečenu prigodom dolaska mjeg
frankovaca u Sarajevo, između oštalog ne
i ovo, što je vrijedno, da se istakne:
ja danas, Dubravniče naš bijeli, pozdravlja
nujprije onaj Tvoj Orlandov kip, što se d
krije u zabitnom kutu Tvojih kneževskih dy
rova“. Da se Orlandov kip još i danas kqi
u zabitnom kutu u našemu dvoru to nij
smo znali prije nego li nas je presvijetli y
to upozorio. Hvala mu.

Svečanost u Cavtatu. Javljaju n
iz Cavtata, da će se svečanost Gospe q
Snijega, koja se morala odgoditi zbog p,
pravljanja crkve, obaviti koncem ovoga mie.
seca. Istoga dana će biti otkrivena i spy
men-ploča na rodnoj kući neumrlog učenjak,
Valtazara Bogišića. Tom se prigodom sprem
velika svečanost, kojoj će i naša glazba g
djelovati.

Pošao u mirovinu. Nakon trideset
godišnjeg vijernog službovanja kod c.
Pošte, otišao je u mirovinu poštanski
nosač Luka Jurić.

Iz Župe. U pređašnjem našem dopisu
osvrnuli smo se, te istaknuli, kako vladin
organi bagatelišu i vlastite odluke na uštrt
svoga auktoriteta, a na golemu šteta pi
zdravlje našega pučanstva, koje nije ničemu
ni krivo ni dužno. Nadali smo se, i uhv
smo, da će se odluke ministarstva i namje
snšitva po propisanim naredbama i izvršiti
te da će se već jednom ukloniti leglo m
larije u našoj Župi. Neznamo čemu su
nasule prve jame, kad su druge ostavili ne
nasute i pitamo zašto se onda bacilo 2000
K, kad su druge ostavili nenasute, kako ši
je to učinio njihov miljenik očitom povri
jedom zakona. Sadašnje jame zamjenule s
stare pa što hasni, da su i one prve masute
Takovo postupanje ne možemo nego neđe
vječnim nazvati, te je upravo čudnovat
kako oni podupiru i potpomagaju svoga mi
ljenika u tom pogledu. U ostalom ako il
je do napredka njihova miljenika i sko j
zbilja potreban potpore, zašto mu se odm
ne pomogne i da se već jednom naspu jam
prije, nego okužu čeljad. Ne radi se tu
velikoj svoti, kao n. p. za gradnju njego!
luke. (o čemu ćemo drugi put govori
nego se radi o neznatnoj svotici, ali uz \
i dobrom i odlučujućom voljom. E da
jame naspu može se upotrebiti oni isti U
terijal, što on kao za inad baca svud
ne u jame, a za to je dovoljno na goda
samo 1000 K potrošiti. Za danas dosta.

Izletnici njemačkog i austrijski
planinškog društva. došli su u Ć
naročitim vlakom iz Mostara i to u
odijela. Prvi je stigao u ponedjenik s 6
a utornik.

Razgledaše grad i okolibu. te juli
krenuše za Boku, sa maručitim Lloyd
parobrodom , Afrika“.

Demonstracije na Pilama. U /
stojanstvene demonstsacije, kojom je !"!
gantna masa građanstva bez razlike )