Strana 2. »CRVENA HRVATSKA“ Broj 77. a > >—m "umm" m ——m= m_m mum =———=aam—m m =<=mmmm—m=mmmmmmmmmmmmmmmmmmrmmmmmmmmmmmmmmmmmmmunmmmmmm mm Izvještaj Zemaljskog Odbora o sistemi- zovanju novih činovničkih mjesta kod ze- maljskog odbora upućen je financijalnom odboru. Radi se o još jednom činovniku računarstva i nekim kancelarijskim činovni- - cima. Izvještaj Zemaljskog Odbora o zavje- štaju od 2000 dolara pok. Mihovila Cara bio je upućen upravno gospodarskom od- boru. Ta je svota od oporučnog izvršitelja bila doznačena dubrovačkom Domus Christi, kaonoti ,ošpedalu od karitati“ kako je re- čeno u oporuci, a Zemaljski Odbor traži je za pokrajinsku bonicu. Zakonska osnova o ponovnom pregle- danju mesa što se uvozi u gradsku općinu Spljetsku i glede pristojbine koju se za to ima platiti bila je prihvaćena u sva tri či- tanja. Tom se je osnovom bavio sabor već u zadnjem saborskom zasjedanju, ali je bila povraćena zbog nejasnoće u jednom para- grafu. U kratkoj raspravi koja se tom pri- godom povela istakli su neki želju, da bi se sličan zakon stvorio za cijelu Dalmaciju. Zakonska osnova o načelnim ustano- vam liječilišnog pravilnika za liječilišni ko- tar Dubrovnik upućeno je upravno gospo- darskom odboru. Zadar, 25. septembra 1909. Danas je na dnevnom redu prvo čita- nje zakonske osnove, kojom se stanoviti po- slovi mjesnog redarsrva — a baš: 1. nastojanje oko sigurnosti osoba i svo- jine, 2. nastojanje oko sigurnosti i olakšanja općenja po suhu, u pravcu naznaćenom pod točkom 1, 3. redarstvo nad slugama i radnicima i uporavljenje pravilnika za služinčad, 4. redarstvo nad javnom čudorednošću, povjeravaju vladinom organu, u onom predjelu općine zadarske, koji obuhvaća glavni grad Zadar sa Stanima (Boschetto, Voštarnica (Cereria) i Stani), mjesne česti Brodaricu, Gospu (Bellafusa) i Torrette mje- sta Bokanjca i Mjesto Arbanasi. Povod predloženoj zakonskoj osnovi da- doše teški uličarski izgredi, koji se, od ne- kog doba, često ponavljaju u Zadru i na- pereni su proti jednom dijelu amošnjeg pu- čanstva, kao i razmišljaj, da, i u drugim glavnim gradovima ove pole monarhije, ozgor spomenute grane mjesnoga redarstva povjerene su vladinim organima. U izvješću Zemaljskog Odbora obra- zlaže se ova mjera ovako : Proti odnosnoj zakonskoj osnovi podigao se je prigovor, da bi tobože vrijeđala op- ćinsku autonomiju — da bi tuženim nepri- likam pružio lijeka i raspust općinskog za- stupstva, i mogao bi možda tko i prigovo- riti da nameće općini znatni financijalni teret. susretnu. Primjetiti je, prije svega, da isti op- ćinski pravilnik ustanovljuje u & 30, sugla- sno sa člankom V. državnoga zakona 5. ožujka 1862 d. z. 1, br. 18, da se, u poje- inim općinam, gdjekoji određeni poslovi mjesnog redarstva mogu, posebnim zako- nom, povjeriti vladinim poslovačima. Ako se, dakle, predloženom osnovom, neke grane mjesnoga redarstva, ne u cijeloj zadarskoj općini, već samo u gradu Zadru i u pred- građima, što su s njime u tijesnom savezu, povjeravaju vladinom organu, time se doista Red je da se ovi prigovori pojedince . ne izlazi iz okvira općinskog pravilnika, koji je općinsku autonomiju zajamčio, nego se, od preke nužde i s višeg državnog? ob- zira, zaštite osobne sigurnosti, javnog reda i mira, izdaje zakon, što ga isti pravilnik predviđa, i što su sami zakonodavni faktori sebi pridržali. ' Nego, i bez obzira na ovaj formalni razlog, istaknuti je, da se općinska autono- mija ne istovjetuje sa one četiri grane mje- snoga redarstva, koje se, za stanoviti rayon, oduzimlju općini zadarskoj .... Pojam općinske autonomije daleko je opsežniji i obuhvaća sve ono, što se tiče općinskih interesa i može se, između nje- zinih međa, izvršiti vlastitim njezinim sna- gama. Široko polje djelatnosti ostaje, dakle, još ne dirnuto općini zadarskoj. Koliko, u ostalom, vrijedi ovaj prigo- vor, sjajno dokazuje i primjer drugih na- prednih pokrajina monarhije, koje ne bi uz nikakvu cijenu pregorile općinsku autono- miju, a ipak našle su shodnim i pristale su da u njihovim glavnim gradovima i još u kojem dragom, mjesno redarstvo bude u rukama vladinih organa. Raspust općinskoga zastupstva zadar- skoga, koji neki ističu, i ako bi bio oprav- dan, ne može se nipošto smatrati kao si- gurno sredstvo, da se sadašnje tužene pri- like poprave. Vladin povjerenik ne bi ostao nego za sasvim kratko vrijeme na upravi općine i našao bi isto redarstveno osoblje. Od njega ne bi se moglo oćčekivati, da to osoblje odpusti, nov6 ljude namjesti, isko- reni stare navade i ulije novog duha u mjesno redarstvo. Ispadak novih izbora bio bi pak nei- zvjestan, i s ovog gledišta raspust pretvorio bi se u prosti eksperimenat, koji bi mogao ostaviti stvari na čemu su, kad ih možda ne bi čak i pogoršao, jer nije ni to isklju- čeno, da bi intolerantni elementi mogli, uslijed izbora obavljenih u ovakovim pri- likam, zadobiti veći utjecaj na općinsku upravu. Za ovakove eksperimente nije, po mni- jenju Zemaljskoga Odbora, vrijeme. 'Treba uporaviti prikladnije, sigurnije sredstvo, koje je kadro da korjenito izliječi sadašnje stanje i kojega prihvat zavisi, u prvom redu, od narodnoga zastupstva, dočim raspust općin- skog zastupstva stoji jedino u vlasti namje- sništva — što pristalice takove mjere sa- svim zaboravljaju. q Što se tiče tereta, koji će pasti na op- ćinu zadarsku za sutjecaj u troškove novog organa, predpostaviti je, da polag obavjesti brevi manu crpljenih na nadležnom mjestu, ukupni tekući troškovi za uređenje držav- nog redarstva u Zadru iznosili bi od prilike ' 110.000, a jednokratni troškovi države za prvo ustrojenje državno-redarstvene straže, K 13.654. Od tog troška, prama ključu ustano- vljenom u $& 2 zakonske osaove i obzirom, da prisutno pučanstvo u predloženom re- darstvenom rayonu broji sada 15.809 sta- novnika, zapasti će sada općinu zadarsku kruna 20.867:88 na godinu, a ponarasti će porastom pučanstva (t. j. s K — 32 h na osobi). U ovogodišnjem predračunu općine za- darske pak, uvršteno je za redarstvene or- gano K 45.274:40, ali ova će se svota jako naravno smanjiti, kad općina bude lišena tereta uputnih opširnih grana mjesnoga re- darstva, jer će trebati samo malog dijela sadašnjeg svoga redarstvenog osoblja. Uzme li se ovo u obzir, držati je da sutjecaj u troškove podržavljenja nekih grana mje. snoga redarstva neće općini zadarskoj na. mećati većeg tereta nego li sada nosi, ili barem da taj veći teret neće biti znatan, Svaki pak eventualni veći teret bio bi, ob. zirom na prenavedeno, opravdan, a tim bi manje mogao smetati naumljenoi mjeri, u koliko financijske prilike općine zadarske dosta su povoljne. Predložena zakonska osnova plod je pregovora između Zemaljskog Odbora i Na. mjesništva, koje je svojim dopisom 20. ko. lovoza t. g. br. pres. 274/37 izjavilo, da je N. P. gospodin Ministar unutarnjih posala, odpisom od 30. srpnja t. g. br. 3186, priopćio, da vlada nema načelnih prigovora proti na- mjeri zemaljskoga odbora, da osnovu pri- kaže na ustavno pretresanje Visokomu Sa- boru. : O uspjehu ove zakonske osnove, tešk: je sada reći sud. Mijenja su između poje- dinih zastupnika jako podijeljena. Ima nekih koji su oduševljeni pristulice državne poli- cije, dok drugi ako za nju glasuju, glaso- vat će preko volje i samo iz potrebe, a uz neke ograde, koje bi označile zakon samo kao iznimnu mjeru. Čuje se, da će i tali- janski zastupnici glasovat za osnovu. Našim zastupnicima (li novom saboni). Učiteljska služba je jedna od najtežih služba. Dalmatinsko se pučko učiteljstvo teško žrtvuje za narod,.te uzorno i svojski radi, kako se bistro vidi iz godišnjih izvje- štaja o pučkom školstvu u Dalmaciji, na još tvrđoj neizoranoj narodnoj njivi. Poznato je cijelome svijetu, da pučki učitelji najmanje dočekaju starost, radeći mozgom i plućama među 50, 100, pače i 150 djace dosta puta i u nedovoljnoj skol- skoj prostoriji, moraju prije reda skršiti svoje zdravlje, — još u najboljoj mlade- načkoj dobi. koju rado pregaraju za dobro, sreću i napredak našega hrvatskog pomladka, te malo po malo iz onog neukog djeteta odgoje domovini pravoga građanina. Valja istinu priznati naše pokrajinsko zastupstvo sa novim zakonom od g. 1906. u pogled beriva učiteljstva, kako ono dobro reče u saboru naš zastupnik Biankini, uda- rilo je dobar temelj ekonomičnom stanju pučkog učiteljstva; ali još treba na temielju mnogo nadograđivanja i popunjivanja. Jedno od najprečih i najtežih životnih pitanja, što leže mnogo na srcu našemu učiteljstvu je za stalno uređenje njihove mi- rovine, njihovih udovica i siročadi, prema sadašnjem stanju življenja, a ne prema on- dašnjem, kada je sve bilo puno cijenije nego sada. U prvom redu učiteljstvo očekuje što brže ubrojenje svoje privremene službe u mirovinu : jer ono i u privremenom stanju vrši tačno i revno svoje dužnosti; školski nadzornici strogo vrše kontrolu škole i ns pretka i u privremenoj službi; pače ako ne- zadovoljavaju, ne mogu učitelji da budu pripušteni ispitima usposobljenja. — Zašto onda da im se odkidaju privremene godine službe od njihovog mukotrpnog rada % dobro naroda. Tu nepravicu valja da već jednom skine zastupstvo aa učiljskog stališe. __I sbilja, kako dobro pročitasmo saborsko stenografsko izvješće od g. 1907. bi je već u XII. sjednici 4, oktobra te godine prihve-