Strana 2.

:CRVBNA HRVATSKA“

 

vlastito dječake. Atentator svakog puta na- _ Isključena je pak. i mogućnost da bi se u

kon počinjenog zlodjela sretno umakne. Po-
licija je u velike zabrinuta.
«

Austrojugarski poslanik u Beogradu
grof YWorgach dobio je nalog, da dok ne
mine ugarska kriza ne smije nastavljati pre-
govore glede trgovinskog ugovora između
Austrije i Srbije.

*

Službeno se iz Beča javlja: Njeg. Ve-
ličanstvo podijelilo je previšnjim ručnim
pismom Njez. Jasnosti gospođi kneginji So-
fiji Hohenberg, supruzi Njeg. c. i k. Visosti
gospodinda nadvojvode Franje Ferdinanda,
naslov = vojvodkinja s gredikatom Njena

Visost.
*

Unutrašnji dogođaji u Austriji isto su
tako neutješljivi i zamršeni kao i u Ugar-
skoj. U Českoj nastavljaju se pokusi za iz-
mirenje stranaka, te je mnamjestnik grof.
Caudenhove vijećao s českim i njemačkim
vođama, a u tom su ga podupirali i ministri
Dr. Začek i Dr. Schreiner, ali do rezultata
još nije došlo.

€*

Španjolski listovi bave se maročkim pi-
tanjem. Sada se otvoreno priznaje, da se
radi o trajnoj upravi posjednutog zemljišta
u Maroku. Na čelu tog područja stajao bi
posebni generalni kapetan uz trajnu posadu
od 30.000 momaka. Time će se dakako i
vojni proračun opteretiti. U kortesima oče-
kuje se uslijed toga burna sjeditba, jer će
opozicija oštro osuditi ovu maročku pustolo-
vinu, I u. Parizu ne sumnjaju više, da će
Španjolska pridržati osvojeno zemljište. Ovih
će se dana održati ministarsko vijeće, koje
će se baviti pitanjem, bili se franceske čete
pojačale. Svakako se želi Španjolskoj dati
jasan odgovor, da Franceska ne kani u Ma-
roku žrtvovati svoj velevlasni položaj, koji
su joj druge vlasti priznale. Situacija dobiva
sve ozbiljnije lice. '

*

Javljaju iz Moskve, da je oduševljeni,
svečani doček, kog su staromu grofu Tol.
stoju tamo priredili na njega tako silno dje-
lovao, da je grof par puta pao u duboku
nesvijest. Njegovo je stanje veoma zabrinuto.

s

Javljaju iz Ljubljane, da se istoga dana
kada i u Zagrebu osjetio kratak ali jak
potres, koji je cijelo stanovništvo uznemirio.
za ovoga slijedio je drugi još jači, koji je
potrajao nekoliko sekundi. Ljudi su pre-
strašeni poletili na ulice. U mnogim kućama
stale su ure ma zidovima, a pojedini pred-
meti i slike bile su zbačene na tlo.

Zadar, 12. oktobra 1909.

U saboru se radi t. j. govori. Rasprava

<& školskom, i o poljodjslskom proračunu
zauzela je pune dvije sjednice i p6, a svaka
sjednica — u jutro i po podne — trajala

 

te tri sjednice moglo riješiti obilje materi-

. jala, koje još sabor čeka. :

Čija je to krivnja? Je li odbora? Il
predsjednika ? Istina je, da su rasprave ovog
puta dulje, ali je istina još nešto t. j. da
su neke osnove n. pr. ona o zadarskoj po-
liciji i prijedlozi o  verifikaciji izbora već
ima 15 dana bile gotove, a da se s druge
strane neki odbori n. pr. onaj o predlogu
rada zemaljskog odbora, biran u prvoj sje-
dnici, nije još ni sastao.

* #

*

Rasprava o školskom proračunu tekla
je — ko i prošlih godina. Novo je — rekao
je izvjestitelj g. Pero Čingrija — to, da nije
ništa novo. Treba ipak istaknuti između
govor& govor zast. Machieda, koji je iznio
mnogo stvari, koje su pobudile pažnju kod
zastupnika, i koje-je uzalud pokr. šk. nad-
zornik kušao pobiti. U ostalom treba i
ovomu priznati, da se zna vješto — sretnije
ili nesretnije prama predmetu izvući iz
škripca.

x #
*

Rasprava o proračunu poljodjelske ras-
prave bila je zanimiva. Pažnju a donekle i
priznanje pobrao je izvjestitelj g. Golf — znao
je barem istaknuti sve do najmanje stvari,
do kokošjih jaja, kako je Biankini rekao,
što je vlada u tom pogledu učinila za Dal-
maciju. U tomu je pokazao rijetke vještine,
ali kritici nije izbjegao. Započeo je blago-
glagolivi Marović govorom od jednog sata,
a dovršio osječeni Drinković. I valja priznat
da uza sve priznanje dobrih intervencija na-
mjesnika, vladini zeferenti nijesu dobro prošli.
Napose Zotti. Iznijelo im se, kako su pri-
strano dijelili .sijeno za lanjske oskudice.
Seljaci su dobili,malo ili ništa, a neki bo-
gatiji posjednici toliko, da su mogli drugim,
pa i istoj vladi preprodavati. Obrana vlade
u tom pogledu bila je nedostatna.

Govorio je i zast. Kunjašić — kud će
suza neg na oko, a on o Blatu i Velojluci.
Iznio je tri resolucije :

I. Resolucija: ,Pozivlje se c. k. Vlada
da čim prije zavede u Blatu na Korčuli
jedan šumski razsadnik“.

II, Resolucija: ,Sabor kraljevine Dal-
macije izrazuje želju Vladi Njegova Veli-
čanstva da osnuje u Velojluci jednu ribar-
sku školu“.

ILI. Resolucija: ,Sabor kraljevine, Dal-
macije pozivlje Vladu Njegova Veličanstva
da ustanovi u Blatu na Korčuli poljodjelski
dvorazredni tečaj“.

Bile su prihvaćene.

Svi su govornici u ostalom uzdizali pot-
rebe više ili manje svojeg kraja, a iz cijele
rasprave se vidjelo, da vlada ima još mnogo
da uradi ako hoće da nadomjesti, što je
zapustila.

(Živahna debata o drž. policiji u Zadru)
Jutros je počelo drugo čitanje zakonske os-
nove, kojom se neki poslovi općinskog re-
darstva u Zadru povjeravaju osobitom držav-
nom organu. Prvi je govorio proti zast.
Krekić — dakako' contra. Zatim je govorio
Milić pro. Govor Milića ostavio je dubok
utisak u saboru, Zast. Bakotić opravdao je
stanovište Srba proti osnovi tim, što je dr-
žavna policija uvijek bila na zator Srba. Na
to je uzeo riječ zast: Prodan. Preko njegova
govora došlo je do prvog oštrog sukoba sa
talijanskim zastupnicima, osobito sa Ziliottom
Kad je spomenuo: Prodan, da su Sokolaši
bili pričekani iskazom u Zadru, začuo se je

Broj 82.

zast, Mitrović: Bolje bi bilo da nijesu dolazi;
što je pobudilo buru ogorčenja u sabom
Sa svih strana su mu doviknivali ,,stidite ge«
Između mnogih glasova čuo se protest K,
lišića. Ni starina Simić nije ostao miran j
poslao Mitrovića među autonomaše. Kad ;
Prodan svršio, uzeo je riječ Mitrović, te
najprvo ispričao za taj poklić, koji nije ižy

, sokolaše, već učesnike euharističkog sastani,

koji su došli širiti klerikalizam, što je ope
izazvalo proteste sa strane nekih zastupni

Na to je uzeo riječ Čingrija. On spominje!
zadarske nerede, koji nijesu neznatni, gi
ipak ne opravdavaju zakonsku osnovu, kak
je predložio odbor. On bi mogao glaso,
za državnu policiju u Zadru samo kao izni.
mnu mjeru, a tad mora da bude provizom
te u tom smislu najavlja ispravke.

Namjesništveni potpredsjednik 'Tončić
kaže zašto je vlada pristala na osnovu 24.
maljskog Odbora. Srzentić govori proti osnovi
jer Zemaljski Odbor nije iscrpio sva sredstva
koja su mu stala na raspolaganje. Zast. Me.
dini osvrće se na neke izvode 'Tončićeve
Na to uzimlje riječ zast. Salvi. Njegov js
govor bio dosta agresivan, što Krekićev
govor nije, pa izazivlje mnoge upadice. Po-
slije govora Mihaljevićeva, reflektira na neke
opaske predgovornika. Predsjednik prekida
sjednicu i uriče nastavak za 512 sati po
podne.

Hoće li rasprava svršit po podne ne
znam. Osnova će biti po svoj prilici primljena
s glasovima Hrvatske Stranke, glasovima
zadarskih pravaša, i dvojice Srba, Kake su
svi zastupnici na okupu, bilo bi 22 glas.
Od ostalih neki će se odalečiti jrije glas
vanja, a neki glasovati proti.

Interpelacija d.ra Mitrovića | dr. U pro
šlu subotu podnio je dr. Mitrović - na dal
matinskom saboru interpelaciju, U njezinom
obrazloženju prikazao je pred sabor sjajnu
manifestaciju Dubrovčana, prigodom osude
srpskih mučenika, istaknuvši kako su tom
prigodom žandari i komesari popisali neke-
liko imena, koji povorci sudjelovahu. No
pošto nije bilo nikakvog opravdanog rat
loga, da se žandari i politički komesari
upliću u taj posao, te tim nastojali razdnt-
žiti mirno građanstvo, interpelant pita vi-
soku vladu :

I. Je li visokoj vladi poznato, da su #
činovnici političke vlasti, bez ikakve potrebe,
prošlog utorka, 5. ov. mj., upleli u veličan
stveni izljev boli Hrvata i Srba u Dubror-
niku radi nepravedne presude u Zagrebu?

II. Ako je poznato, čim opravdava takaf
postupak ?

[II. Ako joj nije poznato, hoće li se 9
tom izvijestiti i pozvati na odgovornost %
svoje činovnike ?

U poštonske štedionice u Dalmaciji po
loženo je prošastog mjeseca rujna: u šte
dionički odio K 300.168.57, a povračeno
K 232.606.23, U promet čekima položen
je K 3.609.914.50, a isplaćeno K 666.064.45.

The Nation“ o procesu. Najuglednij
engleski sedmičnik u Londonu ,'The Nation“