God. XIX.

 

 

 

 

przojavne vijesti,

Dalmatinski sabor.

ZADAR, 16. — Adresa je pri-
mljena većinom glasova. Pravaši su
izašli van, čim je pala njihova adresa.
U zemaljski odbor birani su Katnić,
Radić, Macchiedo, Tommaseo, Simić.

Ugarska kriza.

BUDAPEST, 16. — Riješenje
krize povjereno je Vlassichu. Govori
se da će u tom teško uspjeti.

BRNO, 16.
je odgođen,

BEČ, 16. — Danas se sastaje
ministarsko vijeće koje će se baviti
financijalnom reformom.

BEČ, 16. — Pri otvoru parla-
menta Česi će birati posebnog pre-
sgjednika proti Pattaiu

' LJUBLJANA, 16. — U nedjelju
je skupština slavenskih klerikala.

Pogledi po svijetu.

Carskim patentom sazvano je carevinsko
vijeće za dne 20. o. mj. u 11 sati. Odgo-
dom se je českoga sabora znatno pogoršala
situacija jer će se borba iz Praga sada pre
nijeti u Beč u carevinsko vijeće. Odmah u
prvoj sjednici upravit će ministar predsjed-
nik ozbiljnu opomenu na stranke, da ne
spriječavaju rad kuće, što će izazvati poli-
tičku debatu, koja neće samo spriječiti rad
kuće, nego još više zaoštriti političku situa-
ciju, Slavenska se jednota sprema izaći na
bojište sa starim svojim prešnim predlozima,
pa se sprema još i novi jedan prijedlog o
promjeni državnog zakona za pučke škole.
Ovaj će prijedlog dati prilike žestokim de-
batama. U opće je raspoloženje sa svim li-
nijama najratobornije.

*

»Narodny Listy“ javlja, da je praški
municipij zaključio, da odstrani sve njemačke
natpise sa općinskih zgrada.

a

— Moravski sabor

 

Program posjeta ruskog cara u Italiju

car. će stići u Racconigi, gdje će se zadržati
tri dana. Kojim će putem car putovati još
te ne zna, jer će. se o tome odlučiti u zadnji
čag. Kako. se dakle. čini, car će %e dati na
put. radi velikoga upliva talijanske vlade,
koja ne želi da se taj pohod na dalje od-
gađa.

(jena je listu unaprijeda; sa Dubrovnik iZsa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
amstvo 10 K i poštarski troškovi. K» ns srati list, kad mu pretplata mine, smatra se

predbrojen za aviasto polugodište.

 

sdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini.

 

 

nije još točno ustanovljen. Dne 21. o. mj. '

U DUBROVNIKU, 16. oktobra 1909.,

Broj 83.

 

 

 

 

 

=

 

 

Sa Cetinja poriču se vijesti o peogia-
šenju iznimnoga stanja i Crnoj-Gori. U
cijeloj zemlji vlada mir. Vojno sudište u
Kološinu istražuje dalje aferu, te je dapače
više osoba puštilo na slobodu.

*

Svi zastupnici njemačkih stranaka po-
sjetili su ministra - predsjednika bar. Bie-
nertha. Dr. Lueger saopćio je ministru-
predsjedniku čvrstu odluku Nijemaca, da
se njemački jezik imade' proglasiti jedinim
uredovnim jezikom u njemačkim krunovi-
namaaAustrije.

*

Talijanska velika jedrenjača ,,Giovanni
Lucia“, koja je plovila iz Rijeke u Ankonu,
zaustavila se je neki dan u Pulju. Od jed-
nom je buknuo na njoj požar, koji se nije
dao nikako etišati, te je lučko poglavarstvo
odredilo, da se ima brod bombardovati. Kad
ni to nije p&moglo, potopljen je brod eksplo-
zivnim materijalom. Šteta iznosi oko 30.000
lira.

   

istafstva u Beču izređuje

se osnova za osiguranje 'ko

vatno vlastništvo častnika. U slučaju nesreće

ako im naime konj pogine, moči će osigu-

rani častnici dobiti za td potpunu odštetu.
*

Čini se, da se je. položaj u Grčkoj po-
boljšao. Iz Atene se barem javlja, da je
kralj Gjuro upravio članovima svoje poro-
dice brzojavke, kojima ima javlja, da je mi-
nula svaka opasnost po dinastiju. Sve. stranke
i svi članovi častničkog savjeta uvjerili su
kralja, da ne žele promjene u formi vla-

davine.
Ke

Franceska je uznemirena maročkim do-
gođajima. Cijelokupna štampa bavi se ovim
pitanjem i napada španjolsku politiku u Ma-
roku, tražeći da vlada zauzme odlučno sta-
novište prema svakom lakoumnom pokusu,
da se maročko pitanje opet iznese pred

evropski forum.
*

U Zitrichu u Švicarskoj priređene su
po Aero<lubu ovih dana velika natjecanja.
Prvnga dana su se natjecali obični zrako-
plovi. Sa starta se je uputilo preko 40 ba-
Jona svaki sa svojim zrakoplovcem, Od tih
je zrakoplovaca bilo 7 žena. Čitava je vožnja
prošla bez nezgode.

*
Srpski ministar rata gotićral Živković
tražio je od svojih kolega, da mu se odobri

veliki vojni kredit, na što današnja vlada i

pored najbolje volje nije mogla pristati. Na
nekim ministarskim sjednicama pretresano je
tim povodom, pa kako Živković mije htio ni-
kako da popusti, riješio se da nakon sastanka

= skupštine podnese ostavku. 'To je on zbilja

i učinio. Na zadnjoj sjednici ministarskoga

 

 

ja, koji sa pri

CRVENA NMRVATSK

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

== Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, sahva
plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju,po pe

Štamparija DeGinulli 1 dr. : === godbi us rasmjerani popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.

 

 

 

vijeća zaključilo se, da cijeli kabinet 18. li-
stopada podnese ostavku. Poslije će se kon-
struirati nove stranačke grupe, ali vlada
koaliciona ni na koji način ne će ostati.

Mladi zločinci III ludi ponosni.

Mnogo nam se toga u životu duboko
usjekne u pameti: nikad zaboravit ne ću
prezrivi posmjeh nekog mlađanog kradljivca,
kojim je prihvatio samilosne poklike prola-
znika, kad ga ono oružnici privedoše do

 

mjesnih uza. Možda se varam, ali mi se i.

nehotice nameće misao, ou je htio s posmje-
hom onim odbiti od sebe sažaljenje: ijudi
koji i sami sakriviše njegovu zlu.

A i nijesu mladi zločinci rijedak slučaj
kod nas: jer to ime ne zaslužiše samo oni,
koje slučaj dovede do optuženičke klupe;
kao što ni svetačko samo oni, koje Rim za
takove proglasi. Očevidcem sam bio jednog
junaštva naših zapuštenjaka: de 4 kg. ribe
oteše ribarima, a da ih ni slutnja o tome

ne spupade. I je li kome do proučavanja
zapuštena, djece, nek se potrudi a jutro na

tržnicu, osobito u. vrijeme pipuna,
dinja i kukuruza; pa će se uvjeriti — a
reći ću — i-diviti vještini i okretnosti ko-
jom naši mladi žločinci izvode svoje planove,

Površnom posmatraču činit će se, da
je uzrok toj dječjoj krađi glad. Bit će
kadgod i to, ali u većini slučajeva, barem
u našem grada, nije glad. Vidit ćete ih, da
ukradeno nastoje prodati, a stim  nov-
cem kupe duhana i igračih karata; pa i
nabacivat će se ko iz šale s kukuruzima.

Nije glad, rekoh, većinom, nego vraštvo,
pa i udovoljene suvišnim željama, koje #0
izgladnjelu ne vrtu oko glave. Nije glad,
već besramnost, surova čud, manjkavost
svakog pojma poštenja i stida, trnovito srce,
koje, da je takovo nijesu kriva djeca, već
oni koji su pozvani, da korov iz mladih
srca čupaju, a cvijeće pitomo zasađuju.

»Jesam li ja kriv što sam trnje, što
me pustiše da kao trnje uzrastem“ — tako
nekako pitaše Radića uznik u ,Uzničkim
Uspomenama“, I mi je priznajmo svi i u
priznanju svome progutajmo osudu samih
sebe, osudu društvenih prilika naših i ure-

čenja.
*

Bacimo proklestvo, krivnju na roditelje
zapuštenih,. ali pazimo da ne uzmoramo
osvadu povući nazad. Postavimo se na nji-
hovo mjesto : otac, ako je živ, dva puta na
dan po par čašaka vidi svoju djecu: na
podne i u večer: a i majke su
slene: koje prislužuju, koje nose
što treće rade, s koje