God. XIX. przojavne vijesti, Dalmatinski sabor. ZADAR, 16. — Adresa je pri- mljena većinom glasova. Pravaši su izašli van, čim je pala njihova adresa. U zemaljski odbor birani su Katnić, Radić, Macchiedo, Tommaseo, Simić. Ugarska kriza. BUDAPEST, 16. — Riješenje krize povjereno je Vlassichu. Govori se da će u tom teško uspjeti. BRNO, 16. je odgođen, BEČ, 16. — Danas se sastaje ministarsko vijeće koje će se baviti financijalnom reformom. BEČ, 16. — Pri otvoru parla- menta Česi će birati posebnog pre- sgjednika proti Pattaiu ' LJUBLJANA, 16. — U nedjelju je skupština slavenskih klerikala. Pogledi po svijetu. Carskim patentom sazvano je carevinsko vijeće za dne 20. o. mj. u 11 sati. Odgo- dom se je českoga sabora znatno pogoršala situacija jer će se borba iz Praga sada pre nijeti u Beč u carevinsko vijeće. Odmah u prvoj sjednici upravit će ministar predsjed- nik ozbiljnu opomenu na stranke, da ne spriječavaju rad kuće, što će izazvati poli- tičku debatu, koja neće samo spriječiti rad kuće, nego još više zaoštriti političku situa- ciju, Slavenska se jednota sprema izaći na bojište sa starim svojim prešnim predlozima, pa se sprema još i novi jedan prijedlog o promjeni državnog zakona za pučke škole. Ovaj će prijedlog dati prilike žestokim de- batama. U opće je raspoloženje sa svim li- nijama najratobornije. * »Narodny Listy“ javlja, da je praški municipij zaključio, da odstrani sve njemačke natpise sa općinskih zgrada. a — Moravski sabor Program posjeta ruskog cara u Italiju car. će stići u Racconigi, gdje će se zadržati tri dana. Kojim će putem car putovati još te ne zna, jer će. se o tome odlučiti u zadnji čag. Kako. se dakle. čini, car će %e dati na put. radi velikoga upliva talijanske vlade, koja ne želi da se taj pohod na dalje od- gađa. (jena je listu unaprijeda; sa Dubrovnik iZsa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino amstvo 10 K i poštarski troškovi. K» ns srati list, kad mu pretplata mine, smatra se predbrojen za aviasto polugodište. sdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. nije još točno ustanovljen. Dne 21. o. mj. ' U DUBROVNIKU, 16. oktobra 1909., Broj 83. = Sa Cetinja poriču se vijesti o peogia- šenju iznimnoga stanja i Crnoj-Gori. U cijeloj zemlji vlada mir. Vojno sudište u Kološinu istražuje dalje aferu, te je dapače više osoba puštilo na slobodu. * Svi zastupnici njemačkih stranaka po- sjetili su ministra - predsjednika bar. Bie- nertha. Dr. Lueger saopćio je ministru- predsjedniku čvrstu odluku Nijemaca, da se njemački jezik imade' proglasiti jedinim uredovnim jezikom u njemačkim krunovi- namaaAustrije. * Talijanska velika jedrenjača ,,Giovanni Lucia“, koja je plovila iz Rijeke u Ankonu, zaustavila se je neki dan u Pulju. Od jed- nom je buknuo na njoj požar, koji se nije dao nikako etišati, te je lučko poglavarstvo odredilo, da se ima brod bombardovati. Kad ni to nije p&moglo, potopljen je brod eksplo- zivnim materijalom. Šteta iznosi oko 30.000 lira. istafstva u Beču izređuje se osnova za osiguranje 'ko vatno vlastništvo častnika. U slučaju nesreće ako im naime konj pogine, moči će osigu- rani častnici dobiti za td potpunu odštetu. * Čini se, da se je. položaj u Grčkoj po- boljšao. Iz Atene se barem javlja, da je kralj Gjuro upravio članovima svoje poro- dice brzojavke, kojima ima javlja, da je mi- nula svaka opasnost po dinastiju. Sve. stranke i svi članovi častničkog savjeta uvjerili su kralja, da ne žele promjene u formi vla- davine. Ke Franceska je uznemirena maročkim do- gođajima. Cijelokupna štampa bavi se ovim pitanjem i napada španjolsku politiku u Ma- roku, tražeći da vlada zauzme odlučno sta- novište prema svakom lakoumnom pokusu, da se maročko pitanje opet iznese pred evropski forum. * U Zitrichu u Švicarskoj priređene su po Aero<lubu ovih dana velika natjecanja. Prvnga dana su se natjecali obični zrako- plovi. Sa starta se je uputilo preko 40 ba- Jona svaki sa svojim zrakoplovcem, Od tih je zrakoplovaca bilo 7 žena. Čitava je vožnja prošla bez nezgode. * Srpski ministar rata gotićral Živković tražio je od svojih kolega, da mu se odobri veliki vojni kredit, na što današnja vlada i pored najbolje volje nije mogla pristati. Na nekim ministarskim sjednicama pretresano je tim povodom, pa kako Živković mije htio ni- kako da popusti, riješio se da nakon sastanka = skupštine podnese ostavku. 'To je on zbilja i učinio. Na zadnjoj sjednici ministarskoga ja, koji sa pri CRVENA NMRVATSK IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA == Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, sahva plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju,po pe Štamparija DeGinulli 1 dr. : === godbi us rasmjerani popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. vijeća zaključilo se, da cijeli kabinet 18. li- stopada podnese ostavku. Poslije će se kon- struirati nove stranačke grupe, ali vlada koaliciona ni na koji način ne će ostati. Mladi zločinci III ludi ponosni. Mnogo nam se toga u životu duboko usjekne u pameti: nikad zaboravit ne ću prezrivi posmjeh nekog mlađanog kradljivca, kojim je prihvatio samilosne poklike prola- znika, kad ga ono oružnici privedoše do mjesnih uza. Možda se varam, ali mi se i. nehotice nameće misao, ou je htio s posmje- hom onim odbiti od sebe sažaljenje: ijudi koji i sami sakriviše njegovu zlu. A i nijesu mladi zločinci rijedak slučaj kod nas: jer to ime ne zaslužiše samo oni, koje slučaj dovede do optuženičke klupe; kao što ni svetačko samo oni, koje Rim za takove proglasi. Očevidcem sam bio jednog junaštva naših zapuštenjaka: de 4 kg. ribe oteše ribarima, a da ih ni slutnja o tome ne spupade. I je li kome do proučavanja zapuštena, djece, nek se potrudi a jutro na tržnicu, osobito u. vrijeme pipuna, dinja i kukuruza; pa će se uvjeriti — a reći ću — i-diviti vještini i okretnosti ko- jom naši mladi žločinci izvode svoje planove, Površnom posmatraču činit će se, da je uzrok toj dječjoj krađi glad. Bit će kadgod i to, ali u većini slučajeva, barem u našem grada, nije glad. Vidit ćete ih, da ukradeno nastoje prodati, a stim nov- cem kupe duhana i igračih karata; pa i nabacivat će se ko iz šale s kukuruzima. Nije glad, rekoh, većinom, nego vraštvo, pa i udovoljene suvišnim željama, koje #0 izgladnjelu ne vrtu oko glave. Nije glad, već besramnost, surova čud, manjkavost svakog pojma poštenja i stida, trnovito srce, koje, da je takovo nijesu kriva djeca, već oni koji su pozvani, da korov iz mladih srca čupaju, a cvijeće pitomo zasađuju. »Jesam li ja kriv što sam trnje, što me pustiše da kao trnje uzrastem“ — tako nekako pitaše Radića uznik u ,Uzničkim Uspomenama“, I mi je priznajmo svi i u priznanju svome progutajmo osudu samih sebe, osudu društvenih prilika naših i ure- čenja. * Bacimo proklestvo, krivnju na roditelje zapuštenih,. ali pazimo da ne uzmoramo osvadu povući nazad. Postavimo se na nji- hovo mjesto : otac, ako je živ, dva puta na dan po par čašaka vidi svoju djecu: na podne i u večer: a i majke su slene: koje prislužuju, koje nose što treće rade, s koje