Strana 2.

e
CRVENA HRVATSKA“

Broj 85.

 

Pogledi po svijetu.

Nekim listovima javljaju iz Beča, da je
zakon o bosansko-hercegovačkom ustavu do-
bio previšnju sankciju, te da je već poslan
vladi u Sarajevo. Prema tome će se bosan-
sko-hercegovačski ustav proglasiti u najsko-
rijem vremenu, možda već slijedeće sedmice.
Izbori za bos.-her. sabor mogli bi se obaviti
odmah po novoj godini. Kako se čuje bos.-
herceg. ustav vrlo je uzahan. Zajedno će se
proglasiti i zakon o udruživanju, po kojem
je slobodno stvaranje političkih klubova samo
što se s time ne smiju znakovi nositi. Usta-
nove saborskoga reda su vrlo drakonične,
po njemu se narodni zastupnik može isklju-
čiti iz svih sjednica.

*

Javljaju iz Beča, da je Austrijsko po-
morsko društvo obdržavalo neki dan skup-
štinu u kojoj je stvorena rezolucija, da se
austrijska ratna mornarica mora absolutno
što više povećati, kani li Austr.-Ug. monar-
hija u opće obdržavati pomorsku obran-

benu silu.

Devetnaestog listopada  otputovalo je
posebnim vlakom iz Carigrada za Beč oko
230 mladoturaka. Izletnike prati član mini-
starstva trgovine Dr. Riedl. pl. Riedestein.

x

U Santiago de Chile smaknut je tajnik
ondješnjeg njemačkog poslaništva Becher,
koji je bio osuđen na smrt radi toga, što
je svojedobno zapalio zgradu poslaništva i
ubio jednog posl. podvornika, e da tako
prikrije svoju krađu poslaničkih novaca.

#

Veliko uzbuđenje pobudilo je u po-
titičkim krugovima zaključak županijske
skupštine u Šopronju (Ugarska). Županijska
skupština izjavila se odlučno za zajedničku
austr.-ug. banku i odbila najodlučnije svaki
pokušaj, da se ustroji samostalna banka.

x

Iz Christianije se javlja, da se je stanje
Bjčrnsonovo pogoršalo.
#8
Nakon careva povratka iz Italije oče-
kuju se velike promjene u ruskom kabinetu.
Vojna je uprava naumila da u nastajnom
zasjedanju državne dume zatraži znatnu
naknadnu veresiju u vojničke svrhe, kao
što i za izgradnju novih ratnih brodova.
Prema tomu pozvat će se u kabinet pdliti-
čari, koji imadu u dumi.oslona, da bi mogli
izvesti vladine osnove. “

s
Bečki ,Fremdenblatt“ proglašuje pukom

izmišljoti ijest, kao da ministar predsje-
dnik barun Bienerth radi o tome, da predsto-

lonasljednik Franjo Ferdinand k sebi pozove
na dogovor vođe českih stranaka.

Španjolska Inkvizicija.

Smaknuće prot. Forrora.
Sve se novine ovo posljednih dana op-

 

pred malo dana odigrao u Španjolskoj izvr-
šenom na čovjeku, koji zbog svoga prave-
dnog ispovijedanja misli i osjećaja, zaslu-
žuje opće poštovanje te je sve svoje sile
uložio za napredak i dobrobit naroda svoga.

Ferrer kao osnivač škola.

Za Ferrera se je u svijetu prvi put
doznalo poslije ateutata s bombama na špa-
njolskog kralja Alfonsa 30. svibnja 1906.
Bila je naime proti njemu povedena parnica
radi učestvovanja u jom atentatu, ali ga je
sud radi pomanjkavosti' dokaza riješio od
optužbe. Ferrer je bio osnovao u Barceloni
zavod, neku vrst pučkog sveučilišta pod
imenom , Moderna škola“. Osim pripravnoga
tečaja za djecu bili su u tom zavodu i te-
čajevi za odrasle. U toj školi odgajala se je
mladež u slobodoumnom duhu i uz racijo-
nalniju poduku. 'Te su škole sada naravski
zatvorene. To je dalo povoda da su ga već
u početku okrivili čovjekom revolucijonarnih
ideja i da on sa svojim tako zvanim ,mo-
dernim školama“ odgaja svoje pitomce u
anarhističkom duhu i da je takova vrst
škola naperena jedino proti širenju vjere
Isukrstove.

Optužba | osuda.

Kao što se je svojedobno tvrdilo, da je
Ferrer pokretač revolucijonarnih ideja, tako
isto u posljednje vrijeme stalo se o njemu
govoriti, da _je Ferrer bio k tomu glavni
uzročnik zadnje pobune u Španjolskoj, na-
ročito u Barceloni, čija da je kuća bila
ogniište revolucijonarnih ideja i zaklonište
anarhista. Na temelju tih dokaza podigla se
je proti njemu tužba, koja ga je teretila, da
je on uzročnikom svih nereda, i da zbog
njegovih nazora i njegove nauke ljudi gube
glave. Nadasve se u tom isticaše klerikalna
štampa, koja ga nazivaše krvolokom. Osu-
diše ga na smrt i malo zatim ustrijeliše u
tvrđavi Monjuich.

Neuslišene molbe.

Badava se je sa svih strana svijeta špa-
njolskog ministra predsjednika Mauru mo-
lilo, da tu stvar oduzme vojničkom sudu i
da ju preda redovitim sudovima. Maura je
ostao neumoljiv. Kad su ga osudili badava
je Ferrerova kći molile mladoga kralja za
milost. Sve bijaše već uzaludno. Poštenjak
Ferrer, koji se je čitav svoj vijek borio za
istinu i pravdu, predao se je sam oblastima
pouzdajući se u njih, da će postupati objek-
tivno i konstatirati istinu. No jadan preva-
rio se. U Španjolskoj uzeli su pod svoj za-
kup sud, pravdu i istinu klerikalci, a ti su
upravo bili opojeni od veselja, što im se
pružila prilika da iskule svoj gnjev na naj-
odlučnijem poborniku slobode i nauke.

Ferrer kao osnovatelj' tiskovnog društva.
Ferrer je osnovao i tiskovno i nakladno

nikakve slabosti i da je umro odvažno. Bio
je jedino dirnut, kad je dvatput zagrlio
svog branitelja Galderona. Njegove su zad.
nje riječi bile: ,Vojnici, pucajte dobro ! Ži.
vila moderna škola!“ Sa svećenikom nije
htio niti da govori, niti je primio utjehe
vjere. Branitelj Galderon izjavio je, da mu
Ferrer nije prije smaknuća ništa osobita
saopćio. I branitelj je kažu stavljen pred
ratni sud.

Zadnje pismo.

Pariški listovi objelodanjuju zadnje Fer-
rerovo pismo iz zatvora pisano jednomu
svome prijatelju u Francuskoj. Pismo, u ko-
jemu Ferrer opisuje svoje uapšenje i svoj
život u tamnici, datirano je 3. listopada, te je
iz zatvora pokriomčareno. Ferrer u pismu
tvrdi, da nije ništa skrivio, niti da je
podigao bunu kako to u optužbi stoji. Ko-
načno piše on, da zna da će ga na smrt
osuditi, te da drži, da će ga odmah i po-
gubiti, kako što se je i obistinilo.
Ferrireva krivnja.

A šta je kriv Ferrer? Kriv je, što je
nastojao Španjolsku riješiti okova klerikal-
nih i konservativnih, kojima je ta nesretna
zemlja sapeta više nego ikoja druga. Ferrer

se u glavnom posvetio pozitivnom praktič-

nom radu: ,pučkoj prosvjeti i pučkoj školi“.
Optužba Ferrerova temeljila se na samim
tvrdnjama i nikakvim dokazima. Da je Fer-
rer uvjereni republikanac, to je poznato. A
to su gotovo i svi predstavnici inteligencije
u Kataloniji.

Odjeci nakon Ferrerovog smaknuća.

Svuda, osobito u romanskim zemljama,
izazvalo je Ferrerovo smaknuće silno ogor-
čenje, koje se na pojedinim mjestima pretvo-
rilo u pravi ustanak, U svim gradovima
Evrope priređene su velike demonstracije i
proti španjolskoj vladi, koja je nepravdom
pogubila jednog od najvećeg dobročinitelja
svoga naroda U samoj Španjolskoj nemiri
i još traju, te se je bojati revolucije. Bueo-
nos-aireški listovi posebnim izdanjima po-
zivlja pučanstvo neka bojkotira robu iz šps-
njolske. U Rimu za vrijeme demonstracija
bili su svi dućani zatvoreni. Opći štrajk je
trajao puna 24 sata. Sva su zabavišta,
javni lokali u znak prosvjeda Ferrerovu
smaknuću bila zatvorona. U svim gradovima
Italije došlo je do manifestacija u istom
smislu. U Firenci će se prema zakljačku
gradskog zastupstva  nadbiskupska — ulica
zvati ,Ferrerova ulica“ u Pariza su mani-
festanti došli u sukob s svojskom, te je rt-
njeno 100 a uapšeno 300 osoba. Jedan je
redar usmrćen a sam prefekt policije Lepine
ranjen. U Trstu, netom je stigla tužna vije«t,
slagari napustiše svoj posao, a njima su %

iključili i mnogi drugi tvornički radnici.
trajkovali su i djaci, tako da poslije podne
nije bilo poduke ni u jednoj školi. Tog*
dana svi su dućani bili zatvoreni, a na mno-

ska je bila u pripremi. Kazalištne predsta
bile su obustavljene. Isto vijesti glasile su i
iz ostalih gradova.
Zbacaju krivinu s kralja.

Kažu, da je kralj Alfons oštro prekorio
ministra predsjednika Mauru, što mu nije
predlošio spise te ga tako prikratio u