Strana 2. e CRVENA HRVATSKA“ Broj 85. Pogledi po svijetu. Nekim listovima javljaju iz Beča, da je zakon o bosansko-hercegovačkom ustavu do- bio previšnju sankciju, te da je već poslan vladi u Sarajevo. Prema tome će se bosan- sko-hercegovačski ustav proglasiti u najsko- rijem vremenu, možda već slijedeće sedmice. Izbori za bos.-her. sabor mogli bi se obaviti odmah po novoj godini. Kako se čuje bos.- herceg. ustav vrlo je uzahan. Zajedno će se proglasiti i zakon o udruživanju, po kojem je slobodno stvaranje političkih klubova samo što se s time ne smiju znakovi nositi. Usta- nove saborskoga reda su vrlo drakonične, po njemu se narodni zastupnik može isklju- čiti iz svih sjednica. * Javljaju iz Beča, da je Austrijsko po- morsko društvo obdržavalo neki dan skup- štinu u kojoj je stvorena rezolucija, da se austrijska ratna mornarica mora absolutno što više povećati, kani li Austr.-Ug. monar- hija u opće obdržavati pomorsku obran- benu silu. Devetnaestog listopada otputovalo je posebnim vlakom iz Carigrada za Beč oko 230 mladoturaka. Izletnike prati član mini- starstva trgovine Dr. Riedl. pl. Riedestein. x U Santiago de Chile smaknut je tajnik ondješnjeg njemačkog poslaništva Becher, koji je bio osuđen na smrt radi toga, što je svojedobno zapalio zgradu poslaništva i ubio jednog posl. podvornika, e da tako prikrije svoju krađu poslaničkih novaca. # Veliko uzbuđenje pobudilo je u po- titičkim krugovima zaključak županijske skupštine u Šopronju (Ugarska). Županijska skupština izjavila se odlučno za zajedničku austr.-ug. banku i odbila najodlučnije svaki pokušaj, da se ustroji samostalna banka. x Iz Christianije se javlja, da se je stanje Bjčrnsonovo pogoršalo. #8 Nakon careva povratka iz Italije oče- kuju se velike promjene u ruskom kabinetu. Vojna je uprava naumila da u nastajnom zasjedanju državne dume zatraži znatnu naknadnu veresiju u vojničke svrhe, kao što i za izgradnju novih ratnih brodova. Prema tomu pozvat će se u kabinet pdliti- čari, koji imadu u dumi.oslona, da bi mogli izvesti vladine osnove. “ s Bečki ,Fremdenblatt“ proglašuje pukom izmišljoti ijest, kao da ministar predsje- dnik barun Bienerth radi o tome, da predsto- lonasljednik Franjo Ferdinand k sebi pozove na dogovor vođe českih stranaka. Španjolska Inkvizicija. Smaknuće prot. Forrora. Sve se novine ovo posljednih dana op- pred malo dana odigrao u Španjolskoj izvr- šenom na čovjeku, koji zbog svoga prave- dnog ispovijedanja misli i osjećaja, zaslu- žuje opće poštovanje te je sve svoje sile uložio za napredak i dobrobit naroda svoga. Ferrer kao osnivač škola. Za Ferrera se je u svijetu prvi put doznalo poslije ateutata s bombama na špa- njolskog kralja Alfonsa 30. svibnja 1906. Bila je naime proti njemu povedena parnica radi učestvovanja u jom atentatu, ali ga je sud radi pomanjkavosti' dokaza riješio od optužbe. Ferrer je bio osnovao u Barceloni zavod, neku vrst pučkog sveučilišta pod imenom , Moderna škola“. Osim pripravnoga tečaja za djecu bili su u tom zavodu i te- čajevi za odrasle. U toj školi odgajala se je mladež u slobodoumnom duhu i uz racijo- nalniju poduku. 'Te su škole sada naravski zatvorene. To je dalo povoda da su ga već u početku okrivili čovjekom revolucijonarnih ideja i da on sa svojim tako zvanim ,mo- dernim školama“ odgaja svoje pitomce u anarhističkom duhu i da je takova vrst škola naperena jedino proti širenju vjere Isukrstove. Optužba | osuda. Kao što se je svojedobno tvrdilo, da je Ferrer pokretač revolucijonarnih ideja, tako isto u posljednje vrijeme stalo se o njemu govoriti, da _je Ferrer bio k tomu glavni uzročnik zadnje pobune u Španjolskoj, na- ročito u Barceloni, čija da je kuća bila ogniište revolucijonarnih ideja i zaklonište anarhista. Na temelju tih dokaza podigla se je proti njemu tužba, koja ga je teretila, da je on uzročnikom svih nereda, i da zbog njegovih nazora i njegove nauke ljudi gube glave. Nadasve se u tom isticaše klerikalna štampa, koja ga nazivaše krvolokom. Osu- diše ga na smrt i malo zatim ustrijeliše u tvrđavi Monjuich. Neuslišene molbe. Badava se je sa svih strana svijeta špa- njolskog ministra predsjednika Mauru mo- lilo, da tu stvar oduzme vojničkom sudu i da ju preda redovitim sudovima. Maura je ostao neumoljiv. Kad su ga osudili badava je Ferrerova kći molile mladoga kralja za milost. Sve bijaše već uzaludno. Poštenjak Ferrer, koji se je čitav svoj vijek borio za istinu i pravdu, predao se je sam oblastima pouzdajući se u njih, da će postupati objek- tivno i konstatirati istinu. No jadan preva- rio se. U Španjolskoj uzeli su pod svoj za- kup sud, pravdu i istinu klerikalci, a ti su upravo bili opojeni od veselja, što im se pružila prilika da iskule svoj gnjev na naj- odlučnijem poborniku slobode i nauke. Ferrer kao osnovatelj' tiskovnog društva. Ferrer je osnovao i tiskovno i nakladno nikakve slabosti i da je umro odvažno. Bio je jedino dirnut, kad je dvatput zagrlio svog branitelja Galderona. Njegove su zad. nje riječi bile: ,Vojnici, pucajte dobro ! Ži. vila moderna škola!“ Sa svećenikom nije htio niti da govori, niti je primio utjehe vjere. Branitelj Galderon izjavio je, da mu Ferrer nije prije smaknuća ništa osobita saopćio. I branitelj je kažu stavljen pred ratni sud. Zadnje pismo. Pariški listovi objelodanjuju zadnje Fer- rerovo pismo iz zatvora pisano jednomu svome prijatelju u Francuskoj. Pismo, u ko- jemu Ferrer opisuje svoje uapšenje i svoj život u tamnici, datirano je 3. listopada, te je iz zatvora pokriomčareno. Ferrer u pismu tvrdi, da nije ništa skrivio, niti da je podigao bunu kako to u optužbi stoji. Ko- načno piše on, da zna da će ga na smrt osuditi, te da drži, da će ga odmah i po- gubiti, kako što se je i obistinilo. Ferrireva krivnja. A šta je kriv Ferrer? Kriv je, što je nastojao Španjolsku riješiti okova klerikal- nih i konservativnih, kojima je ta nesretna zemlja sapeta više nego ikoja druga. Ferrer se u glavnom posvetio pozitivnom praktič- nom radu: ,pučkoj prosvjeti i pučkoj školi“. Optužba Ferrerova temeljila se na samim tvrdnjama i nikakvim dokazima. Da je Fer- rer uvjereni republikanac, to je poznato. A to su gotovo i svi predstavnici inteligencije u Kataloniji. Odjeci nakon Ferrerovog smaknuća. Svuda, osobito u romanskim zemljama, izazvalo je Ferrerovo smaknuće silno ogor- čenje, koje se na pojedinim mjestima pretvo- rilo u pravi ustanak, U svim gradovima Evrope priređene su velike demonstracije i proti španjolskoj vladi, koja je nepravdom pogubila jednog od najvećeg dobročinitelja svoga naroda U samoj Španjolskoj nemiri i još traju, te se je bojati revolucije. Bueo- nos-aireški listovi posebnim izdanjima po- zivlja pučanstvo neka bojkotira robu iz šps- njolske. U Rimu za vrijeme demonstracija bili su svi dućani zatvoreni. Opći štrajk je trajao puna 24 sata. Sva su zabavišta, javni lokali u znak prosvjeda Ferrerovu smaknuću bila zatvorona. U svim gradovima Italije došlo je do manifestacija u istom smislu. U Firenci će se prema zakljačku gradskog zastupstva nadbiskupska — ulica zvati ,Ferrerova ulica“ u Pariza su mani- festanti došli u sukob s svojskom, te je rt- njeno 100 a uapšeno 300 osoba. Jedan je redar usmrćen a sam prefekt policije Lepine ranjen. U Trstu, netom je stigla tužna vije«t, slagari napustiše svoj posao, a njima su % iključili i mnogi drugi tvornički radnici. trajkovali su i djaci, tako da poslije podne nije bilo poduke ni u jednoj školi. Tog* dana svi su dućani bili zatvoreni, a na mno- ska je bila u pripremi. Kazalištne predsta bile su obustavljene. Isto vijesti glasile su i iz ostalih gradova. Zbacaju krivinu s kralja. Kažu, da je kralj Alfons oštro prekorio ministra predsjednika Mauru, što mu nije predlošio spise te ga tako prikratio u