God. XIX.

(

  
   
 
  
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
   
   
  
 
 
 
 
 
 
  
 
 
 
 
 
 
 
 
 
   
  
  

predbrojen

 

 

Najnovije vijesti.

Ugarska kriza.

BUDIMPEŠTA, 27. — Uslijed
bolesti ministra Kossutha nastala je
stagnacija u pregovorima za riješenje
krize. Današnje  ministarsko vijeće
kažu da će se baviti samo tekućim
poslovima.

Junaštva zagrebačke policije.

ZAGREB, 27. — Jučer su na-
prednjaci držali skupštinu da žigošu
umorstvo Ferrerovo. Policija ih je
rastjerala, te ih je uapsila desetoricu.

Prilike u Austriji.

BEČ, 27. — U današnjoj sjednici
iznio je ministar financija Bilinski
predračun za g. 1909., koji iskazuje
deficit od 42 milijuna kruna.

BEČ, 27. — Uporito se širi vijest,
da će: se ustanoviti u ministartvu
mjesto južnoslavenskog = ministra.
S druge se strane ova vijest demen-
tira. :
BEČ, 27. — Opći položaj smatra
se sasma nepovoljan. U izgledu je
činovniško ministarstvo i vladanje
sa zloglasnim $ 14.

Carev posjet,

RACCONIGI, 27. — Posjet ara
Nikole uspio je. To se ističe sa svih

strana.

BEČ, 27. — Njemačka štampa
ne može da zatomi bijes zbog po-
sjeta cara Nikole u Italiju, te ni ne
kuša poricati veliku političku zna-
menitost njegovu. Trojni savez ne će
se prekinuti, ali je vjera u nj jako
uzdrmana, te se računa tim, da bi
t% Italija u nekim pitanjima mogla
držati po strani, a u drugim opet
pristati uz francusko-rusko-englešku
&liansu.

denuncije u politici

Hrvatska. Sloboda“. svaki čas

 

mjesni radikalizam prama gori,
da tomu pripisuje njezine neuspjehe.

RVENA i

Gljena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i2sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino.
amatvo 10 K i poštarski troškovi. Ko» n> vrati list, kad mu pretplata mine, smatra še

za došasto polugodište.

sdavatelj i odgovorni srodnik Dr. Milorad Medini.
Štamparija DeGfulli i dr.

 

 

  

 

a. oktobra 1909. Broj 86. 1909.

RVATSKA

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

 

Broj 86.

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

 

===
m Zo

 

Sve kad bi to bilo istina, trebalo
bi pretpostaviti da u krugovima, na
koje cilja ,Hrvatska Sloboda“, vlada
nekakav čudni sentimentalizam, pa
da on kod njih odlučuje. Istina je,
da su to ljudi i kao ljudi da pod-
liježu utjecajima okoline, ali ,Hr-
vatska Sloboda“ imala bi uvijek dr-
žati na pameti, kad raspravlja o
ovim stvarima, da je ta okolina
nama neprijatna, i da štogod mi bu-
demo činiti ona će nama uvijek
ostati neprijatna, dok se političke
prilike tako ne promijene, da bude
i našim ljudima omogućen pristup u
nju.

»Hrvatska Sloboda“ hoće dakle
da krivicu baci na posljedicu, a ne
na uzrok. Mješta da krivi okolinu,
što dava vladaru zle informacije, ona
zove odgovornom iciju, što to-

bože: dava povoda da "vladara zlo“

obavještuju, kao da svi ne znamo,
da su sve te obavijesti samo plod
intriga onih, koji imadu razloga da
Hrvatska bude i nadalje madžarska
satrapija.

Kako te optužbe nastaju, to vi-
dimo svaki dan. I mi poznamo ne-
kolicinu tih informatora, kojima je
alfa i omega političkog znanja samo
insinuaranje. Tako nam je poznato
da nedavno jedna od njih, kad je
išla u Beč da intervenira za jedno
ekonomsko poduzeće, u kojemu su
bili učesnici i neki Srbi, smatrala je
najkorisnije, da drugo slično podu-
zeće prikaže sredstvom srpske pro-
pagande. Dotični činovnici na mini-
starstvu, pa i sami ministri, zgražali
su se nad tom odurnom infamijom,
ali sve to zgražanje ne će ih za-
priječiti, da upotrijebe tu infamiju,
kao informaciju iz pouzdana vrela,
samo ako dođe'čas, da im je treba
upotrijebiti u svoje svrhe.

Ništa bolje ne označuje sadanji
položaj do te činjenice, da u ovim
za Hrvatsku tako teškim časovima,
pristupa imadu do okoline, koja vla-
dara informira, samo oni ljudi, koji
imadu što zlo o Hrvatima da kažu.
Toje i ,Hrvatskoj Slobodi* jamačno
jako dobro. poznato, kako joj je

Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena. sabve
plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju.po pe
—==== godbi us razmjeran popust.Nefrankirana pisma ne primaju se. ===

 

da se u tom pogledu nešto uradi,
služi istim krugovima kao sredstvo,
da koaliciju kompromitira pred Mad-
žarima, te je prikažu kao tajnu sa-
veznicu Beča. Prama tomu ne ostaje
koaliciji drugo, nego ići dalje svojim
putem i udarati po temeljima+ove
velike zgrade laži i denuncija, koja
je osnovana na našoj političkoj pod-
ređenosti. To je koaliciji tim lakši
posao, što joj sve ove denuncije ne
mogu oteti povjerenje u narodu, a
kad dođe čas biranja između kle-
vetnika i narodnih stranaka, tad
ćemo možda doživjeti, da baš oni
isti, koji sada sve sile napriješe, da
koaliciju omraze, požale svoj rad i
požure se, da svoje laži poližu.

Jer denuncija u politici osvećuje
se obično na začetniku. Ona. može ško-
diti, pojedincu, ali se narodi ne od-

gajaju denuncijom, da budu uporište

državi. Ona nije kadra ni jednu
stranku obrazovati, koja bi bila
kadra nešto stvoriti. Jer da je to

moguće, mi bismo vidjeli sada Fran-
kovu stranku u Hrvatskoj moćnu i
sposobnu da vlast preuzme, a kad
tamo ona je izgubila u narodu svaku
podlogu, te joj se cijela moć osniva
na ljudima, kojima je svaka prigoda
dobro došla, da štogod zasluže. U
isto doba čuju poruku iz Beča, koja
bi morala ohladniti njihovu ratobor-
nost, jer im očito kaže, da vlast,
kojoj su sve žrtvovali, ne će nigda
dobiti. Ne treba dakle ići prem da-
leko, da vidimo, koliko denuncija
koristi u politici. Ona iz blata izađe,
da u blatu ugine.

Pogledi po svijeta.

Javljaju iz Beograda, da je onamo sti-
gao brzojav iz Pariza, da su tamo prekinuti
pregovori koje je vodio dr. Laza Paču sa oto-
manskom bankom radi zaključka novog zajma
Pregovori su prekinuti zbog. ministarske
krize i oni će biti nastavljeni tek nakom
dovršenja krize.

 

Nekoji listovi donose vijest, da so u
Beču. misli i na vijaka vladu za Ugarsku.

“Ovih dana širili su se novi glasovi o
grčkoj krizi. Rimska »Stampa“ javila je to-

dobro poznato i to, da svaki pokušaj,bože is dobrog izvora, da se u grčkim če -