Strana 2. ničkim krugovima ozbiljno vijeća o tom da se dinastija svrgne i vojvoda od Abruzza proglasi kraljem, Istodobno javlja londonski »Daily Telegraph“ iz Atene da su se koior- ski zastupnici već složili u izboru novog vladara i da će mirno primiti ostavku kralja Gjure. Časnici su uvjereni o tom, da je samo kralj Gjuro spriječio Theotokisa u aneksiji Krete, jer je želio, da princ Gjuro postane neodvisan vladalac na otoku. Tvrdi se da je za novog kralja opredijeljen jedan južno njemački prine. Međutim saznaje se, da je kralj Gjuro pozvao k sebi za 30 o. mj. sve ministre na krunsko vijeće. Očekuje se, da će kralj tom zgodom odreći se prije- stolja za sebe i svoju obitelj. # U Monakovu je umro knez Eugen von Wrede u 71 godini. On je služio u austro- ugarskoj mornarici, učestvovao je u bitci kod Visa i u glasovitoj ekspediciji fregate Novare. x U Carigrada je pokušala nepoznata osoba umoriti armenskog biskupa baš u času kad je išao u crkvu. Sijedi je nadbiskup imao toliko snage da iz atentatorovih ruku iztrgne oružje. Nadošlo općinstvo dalo je prilike da je atentatoru pošlo za rukom pobjeći. : U Parizu je ministar poljodjelstva Ruan otvorio međunarodni kongres proti krivotvo- renju živeža, x Nazad nekoliko dana otvorena je u Varcar-Vakufu nova željeznička pruga preko Crne Rieke prema Banjojluci. Svečanosti otvorenja prisustvovao je i poglavica zemlje Marijan Varešanin. Impozantnom tunelu dano je ime Cara Franja Josipa. wo Kako se iz Carigrada javlja, doskora će onamo stići posebno rusko odaslanstvo da uzvrati posjet vanredne turske misije kod ruskog cara u Livadiji * Položaj španjolskih četa u Melili postao je veoma ozbiljan. Melila je sa svih strana opkoljena od neprijatelja. Čete odbijaju sve navale, ali uz velike gubitke. Španjolske čete trpe također mnogo od bolesti uslijed loše hrane koja im se dava. x Indiju je zadesila ovih dana prava ele- mentarna katastrofa. Silne oluje prouzročile su neprocijenjene štete. Potonulo je oko 14 parobroda, među kojima su neki imali i evropskih putnika na brodu. Malo se je osoba spasilo, Vijavica je odnijela u zrak mnogo hiljada malih kuća. Nekoliko željez- ničkih vlakova, koji su jurili svom brzinom odneseno je sa tračnica i bačeno u ponore sa silnom snagom. Ne moše se ni približno označiti broj žrtava, poginulo je svakako mnogo stotina ljudi. Č U Nitrnbergu je došlo do teških izgreda prigodom pogreba jednog radnika, koji je ubijen za vrijeme štrajkaških nemira. Redari su morali sabljama suzbijati navalu svjetine, Pucalo se iz rivolvera a kamenje je padalo kao tuča. Ranjeno je više osoba. . Gotovo svi berlinski listovi razlažu o putovanju ruskog čara Nikole u Italiju. Jednodušno je mnijenje, da sastanak vladara a Racconigiju ne će donijeti bitnih promjena »CRVBNA HRVATSKA“ Pogotovo se ne može govoriti o tome, kao da je svrha ovomu sastanku. da se Italija odcijepi od trojnog saveza. Ipak se sa svih strana ističe da posjet ima znaćaj demostra- cije protiv Austrije, koje se car Nikola nije htio dotaći na putu nego je volio odabrati mnogo dulji put preko Francuske, iz mode. Iz Hodilja kraj Stona. Ovih dana bio je otvor škole u našem mjestu, od koje je bila velika potreba, jer su do sada djeca morala ići na školu u Ston, koja je bila je- dina škola u našoj općini. Nije potreba ni spominjati kako se je svak veselio kad će se svršiti nova školska zgrada, a najviše kad će doći dan svečanog otvora. Dođe i učiteljica vrijedna g.đica Dalleore, pak eto i očekivanog dana. Krasna rasvjeta uz sla- vljenje zvona javljala je mjestu i obližnjim selima da je sutrašnji dan, dan veselja za svakoga a osobito za djecu. U cik zore stanu dolaziti čeljad iz obli- žnjih sela, a u 10 ura bila je sv. misa i blagoslov škole, okićene zelenilom, koju bla- goslovi naš mještanin O. Ivo Car u prisut- nosti gospode zastupnika općine Bandura i Radulića, te preč. dekana Buntjelića u za- stupstvu mjesnog školskog vijeća u Stonu. Po blagoslovu izreče krasan govor naš žu- pnik Dum Đuro Krečak ističući koristi škole, kao prvog početka svakog napretka, s za njim preč. dekan Buntjelić, koji predstavi učiteljicu Dalleore, naglasivši da je predvode glasovi dobre i vrijedne, pak da uz nju moramo i mi nastojati oko boliitka škole. U podne je bio objed preko kojeg je palo mnogo zdravica, a tim se raziđosmo ve- seli, što sad imamo školu, koju smo toliko zeljeli, jer je ona jedino sredstvo za napre- dak naše djece. Domaće oljesti. Stadlerov atentat osujećen. U svoje vri- jeme donijeli smo vijest, kako je dr. Stadler radio. da postojeću ,Hrvatsku Narodnu Za- jednicu“ pretvori u ,Hrvatsku katoličku udrugu“. Izložili smo bili, kako je taj pot- hvat Stadlerov naišao ma veliki otpor sa strane bosanske inteligencije. Dne 18. gajna o. g. tomu sramotnom Stadlerovom atentatu na hrvatstvo u Bosni dade ,, Hrvatska narodna zajednica“ sa svojim ,Komunike-jom“ naj- .. o... Evo markantnijih stavaka spomenutog komunikeja : , Središnji odbor ,H. N. Z.“ u sporazumu sa viđenijim rodoljubima drži osnutak ,, Katoličke udruge“ opasnim kora- kom za čiste narodne težnje, koje idu za ujedinjenjem zemalja, gdje obitavaju Hrvati bez razlike vjeroispovijesti. Njezin pravac ide za tim, da od Hrvatstva načini skrog konfesionalni pojam, što stoji u potpunoj opreci sa pojmom nacijonalne misli . Nacrt pravila ,H. K. U.“ imade tako zo težno konfesionslni karakter, da je pristup inovijercima Hrvatima faktično isključen, dočim je pristup ne Hrvatima omogućen... Konačno je središnji odbor ,H. N. Z.“ konstatirao, da je ,, Hrvatski dnevnik“ pre- stao biti glasilo ,Hrv. N. Zajednice“, . jer način njegova pisanja ne moše se dovesti u sklad sa težnjama H. N. Z. Mi se nikako u sadašnjoj konstelaciji evropskih velevlasti ne istovjetujemo sw hrvatskom politikom NRERERNENEIEIENNROR O Ot mmssmmr-Čr “Čiji i; _ s Bre o Tveu s SRHUADiM Broj 86. gosp. d.ra J. Stadlera u koliko unosi u hr- vatsku narodnu politiku i katoličku vjeru, Hrvatska je misao po svome bivstvu isključivo narodna . . . . Kako katolička vjera obuhvaća sve narodnosti, tako se hrvatska narodna misao ne veže uz nikakvu vjeru. Hrvatski interkon fesionalni nacijonalizam ne smije se pomiješati sa anacijonalnom i, in- ternacijonalnom katoličkom vjerom“. Američki narodni dar osujećen. Naša braća u Americi sakupiše 80.000 K za srp- ske stradalnike na zagrebačkom procesu. Upravo se ta svota imala uručiti, kad se na godišnjoj skupštini ,,Hrv. Nar. Zajed- nice“ u Calumetu umiješaše neki frankovci, koji podigoše silnu galamu. Predsjedništve je popustilo kušajući, da se barem 30.000 K odašalje. Iskalo se da ,, Zajednica“ ne šalje novce u domovinu, nego da se troši za škole i druge hrvatske potrebe po hr. vatskim kolonijama u Americi. Ovi predlozi bili su prihvaćeni od većine Novi generalni ravnatelj ,, Dalmatiae“. Na- zad vremena uprava parobrodarskog društva »Dalmatia“ izabrala je generalnim ravna- teljem ljutog talijanaša d.ra Cimadori, koji se je čak usudio kandidirati u tršćanskoj okolici proti slovenskom kandidatu d.ru Ry- baru. Proti tome digoše se svi dalmatinski zastupnici, novinstvo i cijela javnost, te je ministarstvo pred nekoliko dana taj izbor uništilo. Mjesto Cimadoria izabran je dne 18. o, mj. za generalnog ravnatelja gosp. Mato Sarić iz Metkovića. Zapljena Scotus Viatorove brošire. Ne- davno je izašla oveća brošira glasovitoga engleskog publiciste pod naslovom ,,Apso- lutizam u Hrvatskoj“ na njemačkom jeziku. U toj broširi znameniti publicista, koji po- kazuje osobitu simpatiju prama nama, iznosi sve one povrede zakona i nepravde, kojim nas naši tlačitelji nastoje uništiti. Servus-društvo našlo je za shodno, da tu broširu zapljeni al zaman, jer premda se spomenuta brošira ne smije raspačavati u Hrvatskoj, ipak ono što brošira sadrži, to znade svatko u Hr- vatskoj. Ali da i inozemstvo dozna za sre motne odnošaje, koji sada vladaju u Hrvat- skoj — a to je glavna svrha ove brošire — to ne može zapriječiti ni ban, ni njegovi sudovi. U inozemstvu će se ipak doznati za istinu o Hrvatskoj Protiv toga ne mogu ništa obaviti niti žandari, ni državni o+ vjetnici. "Hrvatski Loyd“. Tako se zove najno- viji list. komu je program promicanje općih narodnih interesa. Njegov izdavač g. Dr gutin Momaj ističe žalosnu pojavu, po kojoj kud god se baci pogled preko ih polja u našoj zemlji, zamjećuje se gotovo svagdje praznina i nesređenost odnošaja. % trgovina i industrija jedva životara, Nevolji toj kriva je i domaća neupućenost, Tspunje- vati te praznine uputom i savjetom uzeo je sebi za zadaću ,Hrvatski Lloyd“. Tim je dakle ,, Hrvatski Lloyd“ preuzeo vrlo tešku zadaću, da liječi naš narod od nesretne zaraze neupućenosti, kojoj gr robuje a usljed čega postupno propada, di s"protivne strane vješti tuđinac budno vrebih kako bi se što bolje njegovom seopuionti okoristio. Mi bismo bili presretni kad »Hrvatski Lloyd“ mogao i deseti dio programa svojski ispuniti, u svakom sl mi mu želimo najbolji tspjeh.